Ostani doma
Potraga

SELO NA DNU JEZERA

Za tri godine sve će završiti na dnu akumulacijskog jezera! Potraga sa stanovnicima Gornjeg Kosinja koji će uskoro morati napustiti domove

Kako teku pripreme za gradnju megaprojekta, preseljenje cijelog sela, ali i potapanje svega što se preseliti ne može – više u priči Silvane Menđušić.

Mještani su o tome desetljećima samo slušali priče, a sada je čini se sve jasno. Ličko selo Gornji Kosinj uskoro će postojati samo u sjećanjima svojih mještana. Jer baš sve – crkva, groblje, škola, kuće, ceste – završit će na dnu akumulacijskog jezera.

HEP je već krenuo s pripremama megaprojekta, gradnje nove hidroelektrane zbog koje će se stanovnici morati iseliti. Jedni se veseli naknadi koju će dobiti, no mnogi su nezadovoljni. Ne mogu zamisliti da će morati napustiti svoj prekrasan zavičaj i ostaviti sve što su ondje godinama stvarali.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Prazna je gostionica u Kosinju, a vlasniku nije do razgovora i ne bi pred kamere. Na zidu je fotografija stara sto godina, njegov djed bio je vlasnik. Bit će to za koju godinu posljednji tragovi o životu kakav je nekad bio. Stanovnici su ispred mjesne gostionice prosvjedovali prije točno tri godine. Protivili su se izgradnji brane, akumulacijskog jezera i konačnom potapanju sela Gornji Kosinj. Josip Pintar tada je imao 25 godine. Sada, tri godine kasnije ima obitelj, i dalje se bavi poljoprivredom. Ali ne zna kuda dalje.

"Kao da se radi o nekim životinjama, uopće nitko nije došao među nas da nam kaže – to i to se dešava, radit će se, idete, bit će isplata neka...", kazao je Josip Pintar, Gornji Kosinj.

Jednog će dana biti potopljeno selo i polja. On je jedan od stanovnika Kosinjske doline koji su već više od pet desetljeća taoci odluke o gradnji akumulacijskog jezera za hidroelektranu na rijeci Lici.

"Ta brana se dugo spominje i ljudi ne žele ni ostati tu, otišli su za Zagreb, Gospić, jer ovdje nema ništa. Niti tko ulaže ovdje", priča Pintar.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća ovdje je živjelo oko 7500 stanovnika, danas ih je manje od 1000. Nema ih na karti, nema ih u planovima, na njih nitko ne računa. Josip se bavi proizvodnjom krumpira i batata, uzgaja ovce i krave. Prije par godina proglašen je jednim od najperspektivnijih mladih poljoprivrednika, no uzalud sve kad živi u selu bez perspektive.

Svaka kuća ima čamac

"Pošto se radi o nama, bilo bi u redu da se dođe među ljude i kaže, da se zna, da znamo planirat za dalje u životu. Možda bih pravio nešto drugo, i kuću i štalu za blago, ali... Ne znaš kad će to krenut. Možda za tri godine će nas iseliti", ističe Pintar. 

Prije deset godina bio je Ponos Hrvatska kada je, uz prijatelja spasio četveročlanu obitelj kojoj se u poplavi prevrnuo čamac. Poplave su ovdje česte. Posljednja velika bila je 2018., a svaka kuća već godinama ima čamac. Vode ima u izobilju, ali oni vodovoda nemaju.

"Ne imamo samo bunare, nema uopće vodovoda. Mi smo pod vodom, mi ne postojimo uopće...", priča Zvonimir Jurković, Gornji Kosinj. I njegova kuća, u prostornim je planovima označena plavom bojom. Ono što je dogradio, nema građevinsku dozvolu jer ju nije bilo moguće ishoditi. Kud će, realiziraju li se planovi - ne zna.

Od 1968. postoje planovi o gradnji hidroelektrane. Kosinjsku dolinu trebalo bi poplaviti, na tri strane postaviti brane i stvoriti akumulacijsko jezero za novu HE Kosinj 2. HEP-ov plan o izgradnji akumulacijskog jezera za hidroelektranu Kosinj znači njihovo iseljavanje. 50 godina star projekt napokon je, tvrde u HEP-u počeo. Najavljuju ga kao najveći HEP-ov projekt od osamostaljenja Hrvatske. Vrijedan je 3,4 milijarde kuna. Do kraja godine investirat će oko 400 milijuna kuna, a hvale se da u ovom trenutku na projektu radi više od tisuću ljudi. Ono što je u HEP-ovim ladicama bilo više desetljeća, prije šest mjeseci započelo je realizacijom u fizičkom smislu - pokretanjem radova na izgradnji ceste od naselja Studenci do postojeće HE Sklope. Ta je zamjenska prometnica neophodna za daljnji nesmetani pristup do HE Sklope, nakon što će se za potrebe budućeg akumulacijskog jezera Kosinj, potopiti postojeća cesta od Kosinjskog mosta do elektrane. Na terenu su već neko vrijeme stručnjaci iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Bogat je arheološkim nalazištima 

"Ovaj prostor bogat je arheološkim nalazištima od prapovijesti. Od ovih samih deset nalazišta imamo prapovijesnih gradina na kojima moramo odraditi probna arheološka istraživanja, dvije špilje, dvije crkvice i još nas jedna crkvica čeka", kazala je Lea Čataj, Hrvatski restauratorski zavod.

Par je tjedana bilo dovoljno da se zagrebački restauratori zaljube u ovoj kraj.

Što zapravo donosi taj napredak? HEP nam odgovara u pisanoj formi - namjeravaju iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima rijeke Like i Gacke. Postojeći hidroenergetski sustav Senj izgrađen je od 1959. do 1966. Danas godišnje proizvede od oko jednog TWh - jedne milijarde kWh. To je 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, a podmiruje oko 5 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Izgradnja objekata druge faze omogućit će dodatnu proizvodnju od 320 GWh. Ukupna snaga sustava povećat se na više od 650 MW, što je više od snage najveće hidroelektrane u Hrvatskoj – HE Zakučac.

Kako teku pripreme za gradnju megaprojekta, preseljenje cijelog sela, ali i potapanje svega što se preseliti ne može – više u priči Silvane Menđušić.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!