Ostani doma
Potraga

UTRKA VELIKIH KOMPANIJA

Jesu li sigurna i djelotvorna? Sve o cjepivima koja bi u Hrvatsku trebala stići već početkom 2021.

Ekipa Potrage napravila je iscrpnu priču o cjepivima koja samo čekaju zeleno svjetlo da se krenu distribuirati

16. ožujka, istog dana kad je u Hrvatskoj obolio 57. pacijent i zatvorile se škole i fakulteti, američka tvrtka Moderna cijepila je prvu osobu u kliničkoj studiji. Osam i pol mjeseci kasnije, Tal Zaks, voditelj Odjela za medicinu u Moderni, slavodobitno objavljuje kako su uspjeli.

"Znate, onako osobno, kada smo pregledali prve rezultate, mislim da smo svi odahnuli i bili oduševljeni. Kada sam vidio rezultate koji su došli sinoć, stigli su nešto ranije nego što smo planirali, prvi put sam si dopustio da zaplačem".

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Prvo su objavili da je njihovo cjepivo učinkovito do 95 posto, a onda su zatražili i zeleno svjetlo. Prijava za hitno odobrenje kod europskih i američkih regulatora sadrži rezultate 3. faze ispitivanja u kojoj je sudjelovalo 30 tisuća ljudi.

"Očekuje se da će cjepivo biti vrlo učinkovito u prevenciji simptomatske bolesti i dosta učinkovito u sprečavanju teških ishoda bolesti. Kada govorimo o značajnim sigurnosnim problemima, ozbiljnim prijetnjama našem zdravlju, do danas nismo vidjeli razlog za brigu. Naravno, nastavljamo pratiti i nastavit ćemo pratiti. Dakle, u sklopu istraživanja, praćenje se nastavlja".

I Pfizer se hvali svojim rezultatima

Vijest o tome dolazi tjedan dana nakon što su istu stvar učinili partneri Pfizer i BioNTech. Albert Bourla, direktor Pfizera, također se hvali njihovim rezultatima. 

"Naš kandidat za cjepivo pokazao je učinkovitost od 95 posto protiv COVID-19 bez ozbiljnih sigurnosnih problema. Naravno, putovanje još nije završeno. Uz to što smo podnijeli zahtjev američkoj Agenciji za hranu i lijekove, već smo pokrenuli postupak prijave u Australiji, Kanadi, Europi, Japanu i Velikoj Britaniji".

Prva odobrenja u Hrvatskoj već sredinom mjeseca?

Od Goranke Petrović, voditeljice Odjela za respiratorne bolesti HZJZ-a, ekipa Potrage doznala je kako prva odobrenja mogu stići već sredinom ovog mjeseca. 

"To je jedan izrazito rigorizan postupak koji ne tolerira nikakve greške, uzima si toliko vremena koliko treba da se detaljno pregledaju svi mogući podaci o sigurnosti i djelotvornosti cjepiva. Dakle ako se utvrdi bilo kakav element za sumnju, to automatski znači se stopira dok se ne vidi što je. To je možda i važno naglasiti s obzirom na to da se radi o novim cjepivima koja su se jako brzo razvila u odnosu na uobičajenih 10-15 godina da se razvije cjepivo, da to svejedno se neće olako odobriti.“

No, što ovo znači za Hrvatsku, kada bismo mogli dobiti cjepivo? Goranka Petrović odgovara.

"Za Pfizer i Modernu, oni vrlo vjerojatno da bi mogli dobiti neko odobrenje regulatornog tijela čak možda i krajem prosinca. Pa onda nakon toga i neke prve doze, teško je pretpostaviti količinu doza, ali vjerojatnije je da bi se u prvom tromjesečju sljedeće godine bi se započelo s cijepljenjem stanovništva".

Tko će se prvi cijepiti?

Jednom kada stigne - prvi na redu su štićenici i zaposlenici Domova za starije, te zdravstveni djelatnici. Cijepljenje će provoditi izabrani liječnici obiteljske medicine, epidemiolozi, liječnici medicine rada i prema potrebi liječnici školske medicine.

"Potpisan je ugovor s Medokom, znači tko će raditi distribuciju što se tiče cjepiva, s tim da će to ići prvo u HZJZ a onda će se distribuirati u cjepne ambulante. A što se tiče šprica i igala, to će Civilna zaštita za skladište preuzeti."

10 kandidata vodi utrku za razvoj cjepiva, a za tri - Modernino, Pfizer/BionNTechovo i ono Sveučilišta u Oxfordu i AstraZenece - u posljednja 2 tjedna objavljeni su rezultate trećih faza istraživanja koji pokazuju visoku učinkovitost od 90 posto i više.

Iz Pfizera i BioNTecha rekli su kako mogu proizvesti 50 milijuna doza do kraja godine po cijeni od oko 250 kuna po osobi. No, kod ovog cjepiva najveći problem bit će distribucija. Naime, ono zahtijeva čuvanje na temperaturi od -78 stupnjeva.

Razlike u cjepivima

Modernino cjepivo će biti skuplje, trebalo bi koštati oko 315 kuna za dvije doze, ali Goranka Petrović objašnjava nam kako će ono biti i manje zahtjevno. 

"Ta niska temperatura ipak nešto viša, -20 stupnjeva. Još uvijek treba nekakvo duboko zamrzavanje. I na temperaturi hladnjaka ipak može biti duže, oko mjesec dana. Tako da u tom smislu ipak je nešto spretnije".

Rekli su da do kraja godine mogu proizvesti 20 milijuna doza, a u 2021. do milijardu. Oxfordsko cjepivo je pak najjeftinije i najjednostavnije za distribuciju i spremanje. AstraZeneca rekla je da će imati 200 milijuna doza cjepiva do kraja godine, a 700 milijuna do kraja travnja. Cijena do 25 kuna po dozi, a to se neće povećavati dok traje pandemija.

Hoće li mogućnost čuvanja donijeti prevagu?

Adrian Hill, direktor Jenner Instituta na Sveučilišta Oxford, pojašnjava kako bi prevagu za kupovinu njihova cjepiva trebalo predstavljati to što je izdržljivije na visoke temperature.

"Tu nema zamrzavanja na vrlo niskim temperaturama, to se čuva u standardnom hladnjaku na temperaturi od 4 stupnja. To je i ogromna prednost za distribuciju u zemljama s niskim prihodima i toplim klimama. Tako da mislim da će ovo imati velik učinak."

No, u proizvodnji cjepiva napravili su grešku. Određeni broj ljudi dobio je manju dozu i zanimljivo - kod njih je cjepivo pokazalo bolji rezultat. Zbog toga će ići u dodatno kliničko ispitivanje. S Oxforda uvjeravaju da to ne utječe na sigurnost.

"Razlika između dvaju rezultata učinkovitosti je u tome što kod jednog od rezultata imamo različite režime doziranja i koristimo pola količine za prvu dozu i punu količinu za drugu dozu. A čini se da to pruža puno bolju zaštitu, dobivamo podatak od 90 posto zaštite. A kada koristimo dvije pune doze, zapravo imamo nižu zaštitu, 62 posto."

Za nabavu cjepiva u Europi brine se Europska komisia, a Rima Joujou Deljkić, voditeljica odjela za medije Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, detaljnije nam je predočila brojke. 

"Iako još ni jedno cjepivo nije odobreno, EK je i u ime država članica potpisala ugovore o prethodnoj nabavi cjepiva s 6 farmaceutskih tvrtki i 7 ugovora je u pripremi, i svi ti ugovori omogućit će državama članica da kupe čak do 2 milijarde doza cjepiva."

Prvi ugovor je potpisan u kolovozu, s AstraZenecom. Riječ je o 300 milijuna doza uz mogućnost još 100 milijuna. Mjesec dana poslije s kompanijom Sanofi GSK dogovorena je nabava 300 milijuna doza. 21. studenog kod Jonhson i Jonhson rezervirano je 200 milijuna doza, uz mogućnost kupnje još 200. 11. studenog, BioNTech i Pfizer obećali su Europskoj uniji isporučiti 200 milijuna i opet - ako bude trebalo - još 100. Ni 8 dana kasnije - novi ugovor s CureVacom - 225 milijuna i mogućnost da se zAtraži još 180 milijuna doza.

Prošlog tjedna stigao je i ugovor s Modernom - 80 milijuna doza i još 80 nakon što se cjepivo pokaže sigurnim i učinkovitim. Iz Komisije stižu najave kako bi prvi europski građani mogli biti cijepljeni do kraja prosinca. I prije nego što je i jedno cjepivo odobreno - rezervirano je ili kupljeno gotovo 9 i pol milijardi doza. Pola od toga odlazi bogatim zemljama, u koje - zbog članstva u Europskoj uniji - ulazi i Hrvatska. Prema procjenama, cjepivo će do svih stići tek u 2023. ili 2024. godini.

Sve što ste željeli znati o cjepivima detaljno je za RTL-ovu Potragu istražila Ana Trcol.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!