Ostani doma
Potraga

RAD U VRIJEME KORONE

Probudite se, još u pidžami otvorite laptop, polako krenete raditi i tako cijeli dan... Potraga istražuje kako to promijeniti

Ne odlazite na posao, ali dostupni ste praktički stalno. Dolaze mailovi, poruke, šefovi zovu...

Ne odlazite na posao, ali dostupni ste praktički stalno. Dolaze mailovi, poruke, šefovi zovu... Tako danas izgleda život mnogima jer zbog koronakrize više od trećine zaposlenih radi od kuće. Sve više ljudi ne uspijeva balansirati poslovno i privatno, a situacija neminovno dovodi do stresa i izgaranja.

Stoga europarlamentarci predlažu takozvano pravo na nedostupnost. Vrijeme kad mobitel, računalo, a i sam radnik imaju pravo biti isključeni i ne snositi nikakve posljedice.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Sada je u Zagrebu, ali jednako tako mogao bi biti bilo gdje u svijetu. Jer već 6 godina Tomaž radi kao digitalni nomad.

"Sve što radimo - radimo na daljinu"

"Mislim da ljudi znaju što to znači. Vodim online posao za nekoliko tvrtki. Sve što radimo – radimo na daljinu", rekao je digitalni nomad Tomaž Hribernik

Tomaž je osnivač Wanderlusta, kanala za promociju glazbe koji na YouTubeu prati više od 300 000 tisuća pretplatnika. U njegovu online svijetu - granice između poslovnog i privatnog - nisu posve jasne.

"Moje vrijeme za posao je i moje privatno vrijeme jer sve što radim, radim za sebe. Ujutro obično radim zahtjevnije poslove, razmišljam kako unaprijediti posao, trebamo li dodatno financiranje i tome slično, a kasnije neke operativne stvari", kaže Hribernik. 

Zbog naravi posla, ali i različitih vremenskih zona u kojima žive njegovi zaposlenici, Tomaž si mora pažljivo organizirati vrijeme.

"Uvijek ću biti dostupan ljudima, ako se nešto dogodi uvijek mogu doći do mene, ali obično završim s poslom navečer. I tada se odvojim od posla", rekao je Hribernik. 

I iako nisu nomadi, od početka pandemije - trećina Hrvata radi digitalno, ali na vlastitu stolcu. Od doma, putem računala.

"Ponekad završim u 15, ponekad u 18 sati, vikendima je to neodređeno. Za mene je svaki dan radni dan", kaže Hribernik. 

Bitna tema u Europskom parlamentu

Naše slobodno vrijeme, u kojem ne trebamo biti dostupni poslodavcima trenutačno je bitna tema u Europskom parlamentu. Odbor za zapošljavanje usvojio je rezoluciju u kojoj ističu da je pravo na isključivanje s posla - ljudsko pravo.

"Primjerice, kuhate u subotu ujutro i primite SMS ili e-mail na koji morate odgovorite... Ili dok uživate s obitelji nedjeljom i osjećate se da morate odgovoriti i to nije u redu", kaže zastupnik u Europskom parlamentu Alex Agius Saliba (S&D/MT). 

Dolaskom pandemije broj ljudi koji rade od kuće se povećao, a u takvim okolnostima teže je razdvojiti vrijeme u kojem ne trebamo odgovarati na mailove ili pozive poslodavaca.

"I zato je sada dobro vrijeme jer je to pitanje vidljivije. Kad nam naši radnici govore da tijekom pandemije, kad rade od kuće i istodobno balansiraju obiteljske obveze, osjećaju da rade više", rekao je Saliba.   

"Mi imamo i druge životne uloge..."

A kako to utječe na radnike - pitali smo psihologa Zvonimira Galića.

"Najkraće bi bilo: loše. Stalna dostupnost poslodavcima je problematična jer nije naša jedina uloga radna. Mi imamo i druge životne uloge, neki imaju obiteljske, neki se bave nekim drugim stvarima u slobodno vrijeme. I ako ste stalno dostupni poslodavcu, ne možete biti stalno dostupni djeci, stvarima kojima se želite baviti i to dugoročno stvara stres i taj stres ako je intenzivan dovodi do izgaranja", rekao je Galić. 

Za uspješnost, odnosno produktivnost na poslu - iako kontraintuitivno - moramo se odmarati.

"Svaki posao nas troši, on nas troši kronično - interakcija s ljudima, suradnicima, šefovima. Nama je potrebno svako toliko da se obnovimo. Kao što stavljamo mobitel na punjač, mobitel mora imati vrijeme, i laptop i tablet da se napuni, isto tako izgleda naše psihičko funkcioniranje. Da bi mogli kontinuirano se održati na visokoj razini motivacije i uspješnosti, mi se moramo povremeno isključivati", kaže Galić. 

U softverskoj tvrtki Mediatoolkit znaju da više radnih sati ne znači nužno i veću produktivnost. Balans između privatnog i poslovnog života uzimaju ozbiljno. Možda su i zato 3 puta dobili titulu najboljeg poslodavca u istraživanju portala Moj posao.

"Može li Vaš radnik očekivati mail od Vas u nedjelju u 9 navečer? Meni se dogodi da radim i subotom i nedjeljom, trudim se da je to čim rjeđe, ali ono što nikako ne radim jest da šaljem mailove ili poruke kad nije radno vrijeme. Baš sam si odvojio kad je netko dostupan u odnosu na to kada netko nije dostupan. Čak imamo mogućnost da netko označi.. Koristimo Slack kao komunikacijski alat i imamo oznaku 'do not disturb', koji svi mogu postaviti u trenutku kada nisi dostupni…", kaže direktor Mediatoolkita Ivor Bihar. 

Više rada ne koristi ni radnicima ni poslodavcima

Sva relevantna istraživanja pokazuju kako više rada ne koristi ni radnicima ni poslodavcima. U istraživanju koje je proveo za vrijeme prvog lockdowna, Zvonimir Galić je doznao kako trenutačno trećina Hrvata radi od kuće što je veliki skok u odnosu na 1,9 posto lani.

"Najuspješniji i ljudi koji se najbolje osjećaju dok rade kod kuće su bili oni koji su uspjeli zadržati vremensku strukturu rada. To znači da dok vi radite od kuće imate od 9 do 17 posao. Očuvanje te strukture u kojoj vi odvajate posao od ostatka života, to se pokazalo kao ključan čimbenik", kaže Galić. 

Pravo na nedostupnost ili isključivanje već je u nekim oblicima zaživjelo u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Nije to hir lijenih ljudi, već odgovor na sve veću dostupnost i povezanost svijeta od kojeg se redovito - trebamo odmoriti.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!