Ostani doma
Potraga

HRANA BUDUĆNOSTI

Meso iz laboratorija, plantaže u neboderima, brašno od kukaca. Potraga istražuje što ćemo, zbog sve manje raspoloživih resursa, uskoro jesti

Da meso iz laboratorija više nije znanstvena fantastika – Dariju Todoroviću otkrili su Izraelci koji uskoro namjeravaju prodavati tako uzgojene goveđe odreske

Iz godine u godinu broj stanovnika na Zemlji rapidno raste, prirodnih resursa sve je manje, pa znanstvenici diljem svijeta ubrzano traže nove odgovore na jedno od najosnovnijih pitanja – kako prehraniti milijarde? Da meso iz laboratorija više nije znanstvena fantastika – Dariju Todoroviću otkrili su Izraelci koji uskoro namjeravaju prodavati tako uzgojene goveđe odreske. Urbane farme u betonskim neboderima – već su stigle i u Hrvatsku, a domaće tvrtke ozbiljno rade i na moduliranju kukaca da što više odgovaraju našoj ishrani. 

Svijet u kojem živimo sve se brže mijenja, način na koji živimo uskoro više neće biti održiv. Helga Medić s Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta objašnjava nam i potkrjepljuje brojkama situaciju zbog koje smo krenuli raditi ovu priču.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Ako će ovim tempom rasti proizvodnja mesa, doći će do toga da će preko 90 posto svjetskih obradivih površina morati proizvoditi hranu za životinje... Da se prehrani svjetsko stanovništvo… S nekih 50 milijuna tona 50-ih godina prošlog stoljeća to je naraslo na današnjih 300 milijuna tona. S ovakvom proizvodnjom, ako će se ona udeseterostručiti, mi ćemo iscrpiti prirodu i to više nije održivo", kazala je Helga  Medić, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Kada stiže prvo meso iz laboratorija?

Postoji alternativa.

"A prva bi bila proizvodnja mesa u laboratoriju. Znanstvenici već rade zadnjih dvadesetak godina na tome i prvo meso, komercijalno dostupno, se očekuje 2023. u Europskoj uniji", kazala je Medić.

Vezana vijest

potraga


Jedan od najnaprednijih takvih pogona na svijetu nalazi se u Izraelu. Aleph Farms nije ni farma ni klaonica, već laboratorij koji uspijeva proizvesti meso iz matičnih stanica uzetih iz krave. Yoava Reislera pitamo koje su najveće dobrobiti uzgajanja mesa u laboratoriju.

"Zato što se laboratorijski uzgojeno meso dobiva iz jedne jedine stanice. Iz jednog kvalitetnog uzorka možete nahraniti cijeli svijet vrlo učinkovito jer koristite manje resursa. To ne uključuje klanje životinja i cijeli svijet možete nahraniti jednim uzorkom stanice", kazao je Yoav Reisler, Aleph Farms.

Smatraju kako je takav uzgoj mesa budućnost jer umjesto dvije godine koliko za to treba kravi, u laboratoriju odrezak naraste za 3 do 4 tjedna. Ne koriste antibiotike jer bakterije ne mogu ući u uzorke. Radnici ne diraju hranu, pa se ona ne može kontaminirati, a uzorci dolaze od najzdravijih životinja. Zasad većini ljudi takvo meso djeluje umjetno i odbojno, ali i to bi se s vremenom trebalo promijeniti.

"To su prirodne stanice životinjske, samo što nisu rasle na životinji, nego ih je netko uzgojio u petrijevoj zdjelici u laboratoriju. To nije genetski modificirana hrana i u njoj nema ništa umjetno, već jednostavno raste izvan životinjskog organizma", kazala je Medić.

Vezana vijest

potraga sveučilište

Prije dvije godine proizvodnja jednog malog odreska koštala ih je 50 dolara, no kažu kako uspješno dižu isplativost. I uspjeli su napraviti to da meso ne izgleda kao mljeveni pripravak kao kod drugih tvrtki koje se bave in vitro uzgojem. Troše puno manje vode i proizvode manje stakleničkih plinova nego kod klasičnog uzgoja.

Potrošnja mesa se utrostručila

Takva rješenja su važna jer u posljednjih pedeset godina svjetska populacija narasla je dvostruko, ali potrošnja mesa je buknula tri puta. Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma, ljudi na godinu ubiju više od 50 milijardi pilića, 1,5 milijardi svinja, 500 milijuna ovaca i janjadi i više od 300 milijuna goveda. U svijetu se upravo sad događaju velike promjene. Prošlog je tjedna Singapur dopustio prodaju pilećih medaljona od mesa proizvedenog u laboratoriju. Mesa proizvedenog iz stanica kokošjeg pera, a ta ista kokoš slobodno šeta dok ljudi jedu meso dobiveno od nje. U razvijenom svijetu traje utrka - tko će biti među prvim velikim igračima u posve novoj grani industrije koja bi već idućeg desetljeća mogla vrijediti više od 140 milijardi dolara.

"Prije nekoliko tjedana najavili smo izlazak našeg prvog proizvoda, tanko rezanog goveđeg odreska. Od prosinca 2019. kad smo ušli u povijest izbacivši prvi proizvod od uzgojenog mesa, povećali smo dimenzije odrezaka, popravili smo njegova nutritivna, okusna i kulinarska svojstva i stigli do točke u kojoj smo zadovoljni time koliko je odrezak blizu onome dobivenom klanjem životinja", kazao je Reisler.

Vezana vijest

Potraga


No, zna se ipak što je meso na koje su ljudi naviknuli i koje toliko vole. Tajna je u tome da se ne sastoji samo od mišića, već i vezivnog tkiva i intermuskularne masnoće koja se u laboratoriju zasad ne može dobiti. Po odgovor što odrezak čini tako posebnim otišao sam kod čovjeka kojega nazivaju hrvatskim kraljem mesa.

"Teško da će se moći ta slast umjetno napraviti baš zbog toga jer oni sad mogu napraviti mišićno tkivo, ali ne mogu još uvijek utkati i masnoću i ne mogu kopirati način ishrane iz koje vrste hrane je potekla ta masnoća i iz koje vrste hrane je potekao taj okus u mesu. To ne mogu reproducirati. Ovdje imate u jednom odresku pet vrsta mišića i to oni trenutno ne mogu i ne znam koliko će trebati godina istraživanja i rada da se to može kopirati da vi u jednom odresku dobijete pet različitih struktura, pet različitih tvrdoća i okusa", kazao je Tihomir Smoljanec, vlasnik trgovina Meat The King.

Kad se vidi, pomiriše i proba nešto takvo, jasno je zašto ljudi toliko vole meso. No, i njegova će se konzumacija u budućnosti vjerojatno morati smanjiti. Ali promjene ne očekuju samo proizvodnju mesa. Urbane farme već su okupirale neke nebodere u Hrvatskoj, a uskoro bi na policama trgovina mogli biti i proizvodi od kukaca.

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!