Ostani doma
Potraga

KAKO JE NESTALA (IVANA D)

Upalio se alarm, zatvorili sigurnosni ventili i više je nisu vidjeli. Za Potragu govori zaposlenik susjedne platforme

„Nije to tek tako, da su upali ključevi od auta...“ O izvlačenju Ivane D za Potragu govori bivši reprezentativac i ronilac Nikša Kaleb, u INA-i razmišljaju da postane greben

Valovi su dosezali i 7 metara, vjetar je udarao brzinom od 70 kilometara na sat. Pa iako napravljena da izdrži i puno gore nevrijeme, nosači su puknuli, a Ivana D se savila i potonula. Drami koja se u tim trenucima odvijala na susjednoj Ivani A svjedočio je i Ivan Mijić koji se s platforme javio Ani Trcol i opisao što se i kako dogodilo.

Pitanje sigurnosti

Da se nije smjelo dogoditi slažu se svi, a havarija je nametnula i pitanje sigurnosti svih ostalih platformi, kao i budućih planova za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu. Istodobno treba pronaći i rješenje, što s 300 tona željeza na morskom dnu, izvlačiti ih ili ostaviti ribama.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Na oko 40 metara dubine, 23 nautičke milje od zapadne obale Istre, leži više od 300 tona teška željezna grdosija, sada već svima poznata Ivana D. Kako je završila na dnu mora - opisao nam je INA-in zaposlenik Ivan Mijić koji radi na Ivani A. Vraća nas 10-ak dana unatrag, kada se sve dogodilo.

''Iznenadilo nas je, događaj nas je stvarno iznenadio. Prva informacija koja je došla u sobu, gdje su došli alarmi, di je došlo do zatvaranja svih sigurnosnih ventila, bušotine. I tijekom noći smo izgubili, nije se vidjela navigacijska rasvjeta. Mi smo onda poduzeli mjere, obavijestili smo nacionalnu središnjicu za traganje i spašavanje, MRCC, poslali smo im koordinate i obavijest je išla svim brodovima da se navigacijska rasvjeta ne vidi'', rekao je Ivan Mijić, stručnjak za zaštitu zdravlja, sigurnost i okoliš INA-e.

Sutradan Ivani D nije bilo ni traga.

''Mi smo svoj dio posla odradili po proceduri, znači kako smo mi ovdje obučeni. Znači drugi dan tijekom jutarnjih sati, bilo je isto orkansko jugo i valovi, mi jednostavno nismo mogli na obzoru vidjeti na toj lokaciji platformu. Moram reći da je bilo jako, orkansko jugo. Valovi su bili od 6 do 7 metara, i brzina vjetra je bila preko 70 km/h'', kazao je Mijić.

Ivana A, s koje nam se Ivan javio, najbliža je naseljena platforma sada potonuloj Ivani D. Svih 15 članova posade, kaže, osjećaju se sigurno.

''Isto tako mogu naglasiti da duh posade je u redu, ljudi nisu pod stresom, radimo i obavljamo zadaće sukladno procedurama i uputama koje nam daje INA iz središnjice. I sva posada šalje cijeloj Hrvatskoj informaciju da je sve u redu'', izjavio je Mijić.

Vezana vijest

Davor Štern

Sustav je automatiziran

U međuvremenu su obišli i ostale platforme u Sjevernom Jadranu.

''Naravno, mi smo sve ove druge platforme na lokaciji obišli. Pregledali kompletne sustave. Sustav je automatiziran, ljudi rade u noćnoj i dnevnoj smjeni, prate sustav gdje živimo'', rekao je Mijić.

Gdje je i što radi Ivana D. doznali smo čim je vrijeme dozvolilo, na pučinu su tad krenuli djelatnici Lučke kapetanije i INA-e.

''Brod Junak se vratio s potrage za platformom Ivanom D. Ona se nalazi na svojoj poziciji, samo što sada nije iznad mora nego ispod mora. Imamo informacije da je položena na dno. Koliko znamo, nije oštećena'', kazala je lučka kapetanica Dolores Brenko Škerjanc.

''Došlo je do naprezanja četiri nosača koja drže platformu pričvršćenu za pilote koji su utemeljeni na dnu mora, oni su pukli te je platforma izgubilo stabilnost, savinula se, onaj njezin srednji dio nije puknuo nego se savinuo , u kojem se nalaze cijevi, te se tako savinuta polegla na dno'', pojasnio je Tvrtko Perković, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u INA-i.

Iz INA-e su izvijestili, a ministar gospodarstva i održivog razvoja potvrdio - većeg onečišćenja nema. Crni scenarij je izbjegnut, no sve zanima: kako se ovakvo što može dogoditi? Jer iako je puhalo olujno jugo i valovi su bili do 7 metara, ovakva je platforma trebala izdržati i puno gore uvjete.

''Analiza sve dokumentacije koju ćemo dati nezavisnim institucijama da naprave svoje izračune, uzimanje uzoraka materijala gdje je došlo do toga i u principu to bi onda trebalo dati odgovore. Koje su to nezavisne institucije? To su projektantske kuće, tvrtke koje se bave projektiranjem takvih postrojenja'', izjavio je Perković.

Vezana vijest

platforma

Tehnički nedostaci

Tjednik Nacional objavio je interni izvještaj Ine iz 2010. godine u kojem se navode tehnički nedostaci, tada nove platforme Izabele Jug, koja se nalazi nedaleko od Ivane D. Navodi se kako su bušotinske glave nestabilne, da postoji opasnost od pucanja prilikom težih vremenskih prilika i da su dijelovi konstrukcije obrasli vegetacijom i školjkama. Iz INA-e tvrde da je to nedovršeni dokument i da nije bilo većih nepravilnosti te da to nema veze sa stanjem Ivane D.

''Vi ste uvjereni da nije riječ o održavanju? Ja sam uvjeren da nije riječ o održavanju jer imam sve podatke i dokaze da nije o održavanju. Da krenemo od recentnog koji se dogodio, mi smo imali u 10. mjesecu inspekcijski nadzor nad platformom u kojem su sudjelovali sve agencije i ministarstva koja su zadužena za to. Dakle jedno 20-ak ljudi je bilo na platformi. Prije toga, od ovih glavnih, 2018., je napravljen detaljan pomorski pregled, ronioci su se spustili, pregledali i Hrvatski registar brodova je izvješće prihvatio'', kazao je Perković. 

Bivši direktor INA-e nije htio nagađati o razlozima puknuća. 

''Nažalost, na engleskom se to kaže nešto drukčije ... happens, ili beep. Ne mogu špekulirati, niti mogu optužiti INA-u ili nekog drugog da to nije radio, ali je činjenica da u svijetu, kada dolazi do pada cijena njihovih proizvoda, onda se počne štedjeti... '', izjavio Davor Štern, bivši direktor INA-e.

Još jedan bivši zaposlenik misli da ovdje nije riječ o neodržavanju. 

''Greška je sigurno negdje nastala, cijeli lanac od početka dizajniranja platformi jako dugo traje. Kompleksan je i dugotrajan. U njemu sudjeluje velik broj sudionika, greška se teoretski mogla dogoditi u svakom dijelu lanca… U ovom trenutku se nikoga ne može kriviti dok se ne završi istraga, ali definitivno netko je kriv'', smatra Želimir Šikonja, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa.

Komentar smo tražili i od talijanskih partnera - tvrtke Rosetti Marino koji su sudjelovali u izgradnji platforme - ali nisu odgovorili na naša pitanja. Dok se krivac čeka, prioritet je sigurnost platformi, pogotovo onih s posadama.

''Moramo, mi moramo sada pojačati nadzor, napraviti izvanrednu inspekciju svih platformi koje se nalaze na tom području'', izjavio je Štern.

No i prije toga - treba sanirati bušotinu. Jer iako su se ventili zatvorili, to nije dugotrajno rješenje. 

''To konkretno znači da bušotini trebamo ponovno pristupiti, na koji način to je sada pitanje, to trebamo odlučiti, te ju trajno sanirati, zacementirati i zatvoriti. Ona je srećom, svi sigurnosni sustavi su radili i sve to je blokiralo bilo kakvo zagađenje i istjecanje plina, međutim, to nije trajno rješenje, tj. način na koji treba biti sanirana'', rekao je Perković.

Što će napraviti s platformom - još nisu odlučili. Jedna od opcija je micanje iz mora. Nikša Kaleb, koji ima tvrtku za podvodne radove i upravo rade na Pelješkom mostu, opisao nam je koliki je posao izvaditi više od 300 tona s dubine od 40 metara. 

''Sigurno ne lagan i potrajat će neko duže vrijeme, nije to tek tako da su upali ključevi od auta pa da ih treba na brzaka pronaći i izvući. Treba posnimiti prije, da se vidi što se dogodilo, INA će odlučiti što će sa svojim vlasništvom'', izjavio je Nikša Kaleb, vlasnik obrta za podvodne radove.

Vezana vijest

plinska platforma ina

Ronioci imaju posebnu opremu

Platforma se može dizalicama izvući u komadu, ili u dijelovima. 

''Može se raditi rezanje pomoću sajli, kako se obavljalo rezanje podmornice Kursk ili kako su se rezali stari piloti na Pelješkome mostu. Isto tako postoji za neke manje dijelove broko rezanje, ali to ovisi o tome što će se odlučiti'', dodao je Kaleb.

Ronioci u tom slučaju imaju posebnu opremu s kojom puno dulje mogu boraviti pod morem.

''Te ronilačke kacige, ne maske, obično Kirby Morgan kacige, imaju ojačanja na sebi, to je kao velika motoristička kaciga, koja na vrhu ima ručku za nošenje. U toj kacigi je osigurana komunikacija tako da ronioc može komunicirati s površinom i davati informacije u realnom vremenu. Koriste se drugačija ronilačka odijela, ronioci su vezani tzv. pupkovinom za matični brod'', kazao je Kaleb.

No sve ovo je jako skupo, a iz INA-e su najavili i jeftiniju verziju. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!