Ostani doma
Potraga

KAKO JE DRŽAVA OBNAVLJALA

Stanovnici upozoravaju: 'Muljalo se i kralo!, građevinari vide propuste, DORH istražuje. Potraga donosi priču o poslijeratnoj obnovi Banovine

Građevinari i bez detaljnih pregleda vide da se kršilo propise, DORH istražuje, a jedan od tada nadležnih za obnovu – župan Žinić na to je vrijeme ponosan

Golemi betonski komadi koji su popadali s Tomislavova krova mogli su lako ubiti bilo koga - da se u tom trenu zatekao pred kućom. Njegovom susjedu izbačeni su kutovi kuće građene bez serklaža, a kroz rupe u zidovima može se provući cijela ruka. Dobar dio onih kojima je nakon rata država gradila i obnavljala kuće – danas imaju crvene naljepnice i mogu biti sretni što su u njima uopće preživjeli.

Da se muljalo i kralo upozoravali su još 90-ih. Građevinari i bez detaljnih pregleda vide da se kršilo propise, DORH istražuje cijelu priču, a jedan od tada nadležnih za obnovu – župan Žinić na to je vrijeme ponosan...

"Kuća je obnavljana aljkavo"

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Kuća je obnavljana 97., obnavljana je aljkavo. Moj otac je bio građevinski poduzetnik, on je točno znao kako je trebalo raditi, ali je stekao dojam kad on kaže kako bi trebalo, da su oni radili kontra. I to mi je rekao nekoliko puta", rekao je Tomislav Šubić iz Strašnika. 

Tomislavov otac više nije živ. Samo je sreća spasila Tomislava i troje male djece da u trenutku potresa nisu bili u kući ni pred kućom kojoj se srušio krov obnavljan, kao i cijela kuća, državnim novcem nakon Domovinskog rata. Objasnio nam je što je, prema njegovom mišljenju, krivo napravljeno. 

"Izradili su krov i ovu srednju stolicu koja drži krov nisu dobro povezali s podlogom, s dekom. Nisu dovoljno ankerirali i povukli ankere u visinu i evo to je rezultat. Znači dobro su armirani, ali ne povezani i normalno da su se iskrenuli jer to drži cijelu konstrukciju. (...) A kad je otac upozoravao to je bilo podsmjehivanje od graditelja, inženjera, od svih", kaže Šubić. 

Vezana vijest

Mažar

"Kuća se rasturila na stranu"

Tomislav je još dobro prošao u usporedbi s imenjakom Stanićem. Njegova je kuća građena od temelja u obnovi, danas je spremna za rušenje. Pokazuje nam oštećenja.

"Svi ćoškovi su takvi, i onaj gornji i ovaj dole, svi su ćoškovi tako izbačeni. Znači kuća se rasturila na stranu. (Kako je to trebalo izgledati?) Pa projektant je zamislio da to tako ide, ali mislim ako je i malo razmišljao o potresu i što se nama desilo tu su trebali biti betonski stupovi jer jedna kuća tu dolje niže u selu ima betonske stupove i nije stradala. Znači da je projektant promašio", kaže Tomislav Stanić iz Strašnika. 

"Netko je pretpostavio da za te zgrade nisu potrebni vertikalni serklaži. Netko je to vjerojatno i dokazao nekim proračunima. Nažalost ovo potresno opterećenje koje se dogodilo je razuvjerilo taj proračun i sada će se trebati utvrditi zbog čega se to dogodilo. Moguće je da je tu bilo i same štednje u izvedbi, da se štedilo prema projektu na određenim stvarima i tu također i onda tu postoji odgovornost nadzora koji su kontrolirali nakon obnove", kaže arhitekt Ivan Križić

Staniću je ovo već druga obnova za života. Samo, kako ističe, sada je 25 godina stariji i ova situacija mu teško pada.

"Dobio sam crvenu naljepnicu i u kuću ne mogu. Žalosno je da se kuća mora obnavljati dva puta, da država mora plaćati dva puta. Dva puta država plaća jednu kuću. To nema veze tko je na vlasti i tko je i šta je. Oni se sada prepucavaju između sebe i to nije dobro", kaže Stanić.  

Vezana vijest

Istraga

"Moglo se svašta dogoditi..."

Strašnik se nalazi u epicentru ovog razornog potresa na Baniji i Pounju. Ugledni petrinjski arhitekt Davor Salopek, a koji je i sam sudjelovao u obnovi nakon rata, upravo taj detalj drži najvažnijim za štete. 

"Tu se moglo svašta dogoditi da je ne znam što. (Znači hoćete reći da su se tamo mogle srušiti i nove građevine?) Pa moglo se dogoditi. Pazite, potres ima svoje valove, on prolazi kroz zemlju, zemlja ima različitu strukturu i udarne sile su različite. Imate slučajeva da na jedan dio kuće udari jedna sila, na drugi druga. I dolazi do razlike u udarcu i potpuno neočekivanih oštećenja", kaže arhitekt Davor Salopek. 

Objasnio nam je i pravila prema kojima se realizirala obnova.

"Postojala su pravila ministarstva obnove i po tim pravilima se postupalo. Ta pravila nisu uključivala protupotresnu sanaciju za neki budući potres koji će se 2021. dogoditi", kaže Salopek.  

Kako se trebalo graditi objašnjava nam njegov mlađi kolega arhitekt Križić.

"Što se tiče tih zgrada u obnovi koje su izgrađene, one su građene prema projektnim zadacima, postoji procedura i to je vrlo jednostavno utvrditi zbog čega su neke odluke donesene. Činjenica da protupotresni propisi postoje od sedamdesetih godina i da je po njima puno zgrada izgrađeno i one su izdržale ovaj potres", kaže arhitekt Ivan Križić

"Pokojni otac nije htio potpisati"

Na to, da se laički rečeno fušalo u obnovi, upozoravali su vlasnici kuća i tijekom obnove prije dvadesetak godina. Upozoravali su da se krade materijal, da se radovi ne odvijaju sukladno projektnoj dokumentaciji, no nitko ih nije slušao. Mnogi zato nisu željeli ni potpisati preuzimanje kuće. Među njima i pokojni otac Stjepana Kušana iz Graberja, udaljenog od Strašnika devet kilometara.

"Od temelja je građena kuća, obnova radila kuću. (Jeste li morali nešto potpisati pri preuzimanju?) Kuća je napravljena jer pokojni otac nije htio potpisati, jer je vidio da su sfušali, taj izvođač radova mu se nasmijao i rekao ne moraš ti to potpisati, to je ionako potpisano. Zato nikada nije potpisano za ovu kuću ništa", kaže Stjepan Kušan iz Graberja. 

Vezana vijest

Loše kuće

Nemaju ni projekt ni dokumentaciju za obnovljene kuće

Ono što smo primijetili istražujući ovu priču da vlasnici kuća nemaju niti projekt niti dokumentaciju za vlastite obnovljene kuću. Otac gospodina Kušana, kako su nam rekli, do dokumentacije je došao privatnim kanalima. Upravo iz straha da bi se kuća zbog loše izvedbe mogla srušiti pa da može dokazati nedostatke. 

"Kasnije kada smo došli do papira i kada smo vidjeli što su nam od materijala stavili, odnosno šta nisu stavili u kuću, a prema projektu je trebalo, pola su ukrali. (A što nije stavljeno?) Željezo, šipke, čak i ono oko na mreži je bilo određeno, a oni su stavili običnu mrežu šesticu. To se sve može provjeriti, kuća je tu", kaže Kušan. 

Upravo smo zato i mi pozvali jednog od građevinskih inženjera da provjeri kuću. Dali smo mu projekt. Obavio je tek preliminarni pregled. Dogovorili smo da ćemo se vratiti i s timom stručnjaka na ovoj kući potanko, koristeći projekt, pokazati kako se projektiralo i gradilo i utvrditi eventualne propuste. Za to nam treba nekoliko dana pa ćemo vam rezultate donijeti u jednoj od sljedećih Potraga. Stjepan sumnja da su po istom projektu građene tri, prošlog tjedna, srušene kuće.

"Ta kuća, Ivičina kuća i kuća u Prekopi što se je srušila je isti projekt kuće", rekao je Kušan. 

Otišli smo potražiti Ivicu. Dočekala nas je njegova majka Katica. Jako je ogorčena, ali i sretna što je spasila živu glavu.

"Puno koječega fali. Eto vidite da su bili betonski stupovi ne bi se razišla. Napravili su noseći zid sa šupljom ciglom. I tako ima puno nedostataka koji su odradili svoje", rekla je Katica Kožuh iz Graberja.  

Nakratko smo uz puno opreza ušli u kuću. Zidovi imaju pukotine široke nekoliko centimetara. Kata nam je opisala gdje se nalazila u vrijeme najjačeg potresa. 

"Ja sam pošla neke vrećice tražiti kad je počelo drmati. Ja sam se jednostavno ovako počela držati da me to nije dolje srušilo. Jer da je popustilo ja bi bila pala dolje", kaže Kožuh. 

Još jedan detalj govori o silini potresa.

"Eto vidite taj dragi Isus je bil tu na steni, tu gore. Eto vidite i njega je otrglo i slupalo", rekla je Kožuh. 

Župan odbacuje odgovornost

U Sisačko - moslavačkoj županiji obnavljano je 25 000 stambenih jedinica. Projektiralo je osamdesetak projektanata, a izvodilo dvjestotinjak građevinskih tvrtki. Cijeli posao bio je vrijedan 2 milijarde i 600 milijuna kuna. Za to je u tadašnjem ministarstvu obnove i razvitka bio zadužen današnji župan te županije Ivo Žinić. On odbacuje bilo kakvu odgovornost. 

"Ja sam ponosan na to vrijeme i mogu reći da ovog trena kuće su oštećene, nisu se srušile, a znate da je potres bio 6,2 po Richteru. Znači da su kuće bile loše građene one bi se urušile", rekao je HDZ-ov župan sisačko-moslavački Ivo Žinić. 

Ne znamo u kojem paralelnom svijetu živi župan Žinić, no mnoge kuće iz programa obnove danas su do temelja srušene ili je konstrukcija toliko oštećena da će se morati srušiti i graditi iz početka. Mnogi su godinama upozoravali na taj problem. Među njima i ugledna građevinska inženjerka i predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka Melita Bestvina.

"Nebrojeno puta sam rekla da me strah ako se dogodi potres"

"Ja sam nebrojeno puta rekla da me strah ako se dogodi potres, da ćemo onda tek vidjeti kako su bili savjesni oni novi graditelji koji su niknuli kao gljive poslije kiše nakon 1991. I obistinile su se moje najcrnje slutnje da je tu bilo jako velikih kršenja propisa", kazala je predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka Melita Bestvina.  

"Ako neka kuća nije bila napravljena prema pravilima struke, nije bila napravljena da izdrži određene seizmičke udare, ako nije stavljena armatura, onda će se sigurno utvrditi tko i zašto je doveo do toga da se to dogodi", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković

Većina tvrtki koje su sudjelovale u obnovi više ne postoje. Preminule su i brojne odgovorne osobe u tim istim tvrtkama. Odgovornost bilo koga za ovu situaciju zato će biti veoma teško dokazati. 

"Od te obnove je prošlo 24 – 25 godina i to je jako dug vremenski period. Većina kaznenih dijela koja bi se mogla supsumirati pod taj činjenični opis su zastarjela. Postoji zakon o nezastarijevanju kaznenih dijela ratnog profiterstva međutim slabašne su nade u primjenu tog zakona, posebno nakon nekih odluka Vrhovnog suda i Ustavnog suda tako da uz svu presumpciju nevinosti prema bilo kome protiv koga se rade izvidi, ja nisam optimist da će to dovesti do nekog efikasnog epiloga", kaže predsjednik Visokog kaznenog suda RH Ivan Turudić

Opet će biti - pojevo vuk magare?

Opet će, čini se, biti pojeo vuk magare. Utvrdit će se nedostaci, no odgovarati neće nitko. A potrošene su milijarde hrvatskih poreznih obveznika i mnogi su se na tim poslovima obogatili. Mještani razorenih sela zazivaju pomoć države, no na nju neće čekati.

"Ja ću nju napraviti istu takvu kakva je bila, a državi na dušu hoće li nam pomoći prije ili kasnije. Svaka čast, možda oni imaju instrumente da to naprave. Koliko će se na to čekati, a ja nemam vremena i ne mogu čekati", kaže Tomislav Šubić iz Strašnika. 

Oni stariji, tuže nam se, obnovu možda neće niti dočekati. Dio mladih šalje signale da se na Banovinu više neće vratiti. Sisačko – moslavačka županija danas ima tek tridesetak stanovnika na jednom četvornom kilometru. U nekim općinama tek pet. Obistine li se crne prognoze, uskoro više neće imati tko gledati u prelijepa banijska praskozorja.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!