Ostani doma
Potraga

KAKO SI POMOĆI?

Zbog straha od korone i potresa nikad više ljudi treba psihološku pomoć. Potraga donosi savjete stručnjaka kako normalno nastaviti sa životom

U ruševinama Banije teško je govoriti o psihičkom stanju

U ruševinama Banije teško je govoriti o psihičkom stanju. Jer kriza još traje, tlo i dalje podrhtava, a puno ljudi nema krov nad glavom. Ljudi nam govore kako se teško nose s problemima, no nekako moraju. Vlado Dumbović iz Petrinje nalazi svakakve aktivnosti samo da ne razmišlja o svom razrušenom domu.

Vezana vijest

Plavi telefon

''Svako zanimanje koje zaokupi čovjeka, da odagna neke misli pomaže. Sad da li je to fizički rad, druženje… sada netko to proživi teže, netko lakše. To je nekako stvar i trenutnog šoka, netko može blokirati, netko ne, netko nije toga ni svjestan'', rekao je Dumbović.

Ovih dana puno psihologa i psihijatara želi pomoći ljudima s Banije, među njima su i volonteri Crvenog križa. Riječ je o tzv. timovima psihosocijalne podrške koji su Obučeni za rad nakon prirodnih katastrofa. Katarina Zorić, glasnogovornica Crvenog križa, objašnjava kako izgleda prva psihološka pomoć.

Vezana vijest

Petrinja

Stanje šoka tu je s razlogom

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

''Svodi se na topli ljudski razgovor jer je bitno da se u ovoj situaciji možete izventilirati, da kažete što vas muči. U tim timovima su ljudi koji su educirani za to, to su uglavnom psiholozi, nešto socijalnih pedagoga, ljudi koji su prošli treninge za ovakve situacije'', kazala je Zorić.

Desetak timova dežura na telefonu, ali i obilazi teren.

''Evo ja pozivam ljude da nam se jave, broj 0800 1188 i mi dođemo'', rekla je.

Psihologinja Dušanka Kosanović kaže kako je stanje šoka, koja je prva reakcija, tu s razlogom.

Vezana vijest

Potraga

''Prva je neka reakcija stanje šoka, koje traje neko određeno vrijeme, kod nekih ljudi duže, kod nekih ljudi kraće. To stanje šoka ima svoju funkciju da zaledi sve ono što će uslijediti da počnemo procesuirati što možemo'', rekla je Kosanović.

Slijedi jedan konkretan savjet kojega dijeli Dean Ajduković iz Društva za psihološku pomoć. Dovoljna je i minuta ili dvije vremena da si barem malo pomognemo.

''To može svatko sam napraviti onda kada je uznemiren, a to je da duboko udahne kroz 5 ili 6 sekunde, brojeći se, zadrži dah u sebi i kroz to isto vrijeme polako izdiše. I to ponavlja nekoliko puta i tu dolazi do tjelesnog smirivanja'', objasnio je Ajduković.

Dean Ajduković je jedan od kreatora priručnika za krizne situacije, osmišljenog nakon poplava u istočnoj Slavoniji.

''Sva istraživanja u svijetu pokazuju da otprilike nakon 3- 6 mjeseci ljudi upravo zbog svojih resursa se polako vraćaju u svoje uobičajeno funkcioniranje. Ali nakon tog razdoblja otprilike 15 do 20 posto će trebati posebnu skrb. To ne znači da će oni biti bolesni, da će razviti mentalne poremećaje, nego trebaju posebnu skrb'', kazao je Ajduković.

Vezana vijest

Radman i Vučković

Važno je znati da ljudi na Baniji sada ne mogu ozbiljno raditi na mentalnom zdravlju jer još uvijek nisu osigurani osnovni egzistencijalni uvjeti, već je sada vrijeme za pružanje prve psihološke pomoći. Kasnije se radi na smirivanju, povećavanju samoefikasnosti, povezivanju i ugradnji nade.

Sada je potrebno ventilirati emocije

''Svi sadašnji napori su usmjereni na to da ljudi imaju krov nad glavom, hranu, vodu, da nisu na hladnom. Ovdje imamo lošu situaciju da se tlo trese i da će se još tresti što dovodi do povećavanja straha i ozbiljne ugroženosti onih koji bi mogli stradati u novom potresu čak i slabije jačine'', 

Psihologinja Dušanka Kosanović ističe kako sada trebamo ventilirati emocije, a to radimo pričanjem o njima.
 
''Ljudi otežavaju sami sebi jer su uznemireni jer imaju reakcije. Normalno je da imamo reakcije i dok imamo te reakcije treba biti brižan i nježan prema sebi uz svijest: OK, ovo će potrajati. Ali ja bih poslala poruku da ćemo to nadvladati i da većina ljudi u pravilu integrira ovakvo iskustvo i s jednim ožiljkom koji će ostati u svima nama ipak nastavlja dalje'', rekla je Kosanović.

Vezana vijest

Potraga istražuje je li zbilja došao kraj starim domaćim sortama voća i povrća? Poljoprivrednici u strahu zbog novog Zakona o sjemenu (thumbnail)

Potresi u Baniji ponovno otvaraju stare rane. One ni kod Zagrepčana još nisu zacijelile. Zagrepčani s kojima smo pričali iskreno su nam rekli kako su stalno u strahu. Davor Faget priznaje:

''Ja sam danas prvi puta nakon deset  dana izišao van jer bi poludio u stanu i da vidim malo ljude. Ali sve idem sa strahom od potresa, od gledanja ovih fizionomija, ljudi ne znaju što će'', rekao je Faget.

Povećana potreba za psihološkom pomoći

Marija Matijašić boji se boraviti u svom vlastitom stanu.

''Šetnja, šetnja, šetnja, samo šetnja. Jer ne mogu u stanu, ja sam sama u stanu, ne mogu u stanu biti, bojim se jako. Potresa se bojim'', rekla je Matijašić.

Istraživanje koje je Dean Ajduković proveo na nacionalnom uzorku pokazuje pogoršanje mentalnog zdravlja u doba korone.

Vezana vijest

potraga

''Ljudi imaju tri puta veći broj simptoma koji pokazuju na anksioznost i depresivnost. To ne znači da su oni oboljeli od toga. I to je ono što se može očekivati. Naravno, ako vam okolnosti uzmu prijatelje da se s njima ne možete nalaziti, ako umjesto da idete u školu ili na studij i družite se s osobama koje ste odabrali, ako to ne možete naravno da će to faliti, to je jedan gubitak'', kazao je Ajduković.

Ovih dana svjedočimo povećanoj ponudi psihološke pomoći. Otvoreni su mnogobrojni telefoni, među njima i onaj u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Od 17. ožujka telefoni neprekidno zvone.

I Klinika za psihijatriju Vrapče bilježi rast od otprilike 30 posto pacijenata od početka pandemije. No, pročelnica Zavoda za psihoterapiju Tihana Jendričko ističe da će većina nas prebroditi ova traumatična iskustva.

Vezana vijest

Mato

Kontakti za pomoć

''Ono što puno više doprinosi našem psihološkom rastu su upravo ta negativna iskustva i taj izazov na koji način postupiti jer pozitivna iskustva predstavljaju jedan izvor sreće i zadovoljstva. Međutim negativna iskustva koja, ako ih uklopimo na pravi način u dosadašnji život daju pravi osjećaj životnog smisla. Važno je vratiti se jednoj normalizaciji života. Koliko je to moguće. Ne biti samo zaokupiran negativnim i uznemirujućim stvarima, nego što više održati sve više aspekata svojeg života, koliko god je to moguće. Što bliže našoj nekadašnjoj normali'', rekla je Jendričko.

Ako osjećate da trebate pomoć ili barem nekoga da vas sasluša, kontakte možete pronaći ovdje:

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!