Ostani doma
Potraga

JESU LI SIGURNE?

Dugotrajno i skupo, ali nužno! Potraga istražuje kako se može ispitati statička otpornost škola što traže zabrinuti roditelji

Potresi su oštetili više od 200 škola i vrtića, najviše u Zagrebu. Dio je neupotrebljiv, a ostale su brzo popravljene, svježe oličene, donekle ojačane

Njima se dogodilo ono iz najgore noćne more svakog roditelja. Potres magnitude 5,9 po Richteru tog je prijepodneva 2002. u talijanskom mjestu San Giuliano di Puglia srušio školu. 26 učenika i njihov učitelj živote su ostavili pod ruševinama. 

"Bio je šok jer to se ne radi o nekoj staroj školi, ona čini mi se ima dvije, tri godine, međutim građena je betonskom dekom koja nije stupom povezana s temeljem i tijekom potresa je čitava ta deka zgnječila učenike koji su bili dolje. Nakon toga je bila velika buka tko je kriv, tko nije kriv. I projektant i izvođač i gradonačelnik koji je potpisao... Ali se vidjelo da je i sin gradonačelnika stradao u tom razredu...", kaže inženjer Dario Almesberger.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Tek nakon tragedije Talijani su shvatili kako moraju temeljito statički pregledati sve škole i javne ustanove. Našu je djecu samo sreća spasila. Tijekom potresa u Zagrebu i Petrinji nisu bila u školama, od kojih je mnogo jako oštećeno. No, ne i škola Pavleka Miškine na Svetom Duhu. Jer prije sedam godina je kompletno rekonstruirana. 

"Kada su počeli sami radovi, onda se do kraja vidjelo u kakvom je stanju škola od temelja do zidova. Škola je imala trstiku između katova i naravno pristupilo se cjelovito pristupu obnove i rezultat je bio doista dobar", govori ravnateljica OŠ Pavleka Miškine Vesna Vrbanović.

Vezana vijest

Škole

U projektu je detaljno objašnjeno kako su ojačani nosivi zidovi, stropovi, temelji. Staru bi školu potresi sigurno devastirali, no ova nova je ogledni primjerak dobro odrađenog posla. Samo, tako kompleksan projekt od ideje do realizacije traje dugo, objašnjava mi stručnjak koji je radio na mnogo projekata procjene i obnova škola. Još prije pet godina Juraj Pojatina je procijenio kako škola Petra Zrinskog u Krajiškoj ulici u Zagrebu jači potres ne može izdržati - i bio je potpuno u pravu.

"Cjelokupna obnova zgrada traje čak i možda nekoliko godina. Sama priprema projektne dokumentacije, kojoj prethode istražne radnje, traje i do godinu dana. Za izvođenje, osobito ako je pod konzervatorskom zaštitom, onda i nadzorom, to isto traje dugo i to nisu zahvati koji se mogu izvesti u roku od par mjeseci", istaknuo je inženjer građevine Juraj Pojatina.

Kako je moguće tako na brzinu napraviti značajnije promjene?

161 škola, vrtići i drugi javni objekti u Zagrebu su od ožujka obnovljeni gradskim novcem. Rok je za mnoge bio - do početka školske godine. Roditelje muči pitanje - kako je moguće tako na brzinu napraviti značajnije promjene u ojačanju statike. Osnovna škola Izidora Kršnjavoga, jedna od najbolje ocijenjenih škola u zemlji, među onima je kojima je zbog oštećenja trebala obnova. Delegacija roditelja, među kojima je bilo mnogo arhitekata i građevinara, tražili su i dobili pregled dokumentacije da se vidi što se točno napravilo.

"Nitko ne zna što je napravljeno na zgradi jer ne postoji projekt, ne postoji skica izvedenog stanja. Imamo grafički prikaz nečega što nitko ne želi potpisati. Pitanje se postavlja - tko će preuzeti odgovornost za sanaciju naše škole? Trenutno nijedna osoba - niti gradski ured, niti projektant koji je radio uputu o sanaciji, niti izvođač radova ne preuzima odgovornost za radove koji su napravljeni u našoj školi. Mi možemo samo zaključiti da naša zgrada nije sigurna. Do trenutka dok se ne napravi statička procjena naše zgrade koju će potpisati ovlašteni inženjer, mi ne znamo u kakvom je stanju naša zgrada", govori Ana Pavičić-Kaselj iz inicijative roditelja školske djece.

Pritisak roditelja mnoge je stvari u gradu pogurao. Tjedan dana prije početka polugodišta na ulice je izveo radnike koji su konačno značajnije počeli osiguravati prilaze školama. Pročelja zgrada opasna su jer s njih komadi padaju na cestu. Ni privatni vlasnici nisu brinuli o sigurnosti zgrada u kojima žive. Problemi su se u glavnom gradu taložili desetljećima i ne mogu se riješiti preko noći. U Oktogonu je na dan snimanja otpala cigla razbila stakleni prozor i sve je palo u prolaz. Na četvrtom katu nalazi se glazbena škola u koju ide i dijete majke Mirne. Ona je kao i mnogo roditelja zabrinuta jer djeca moraju hodati dugim oštećenim stubištem, a zelenoj naljepnici ne vjeruju. 

"U slučaju potresa kako bi ta djeca izašla kroz cijelo to stubište u slučaju da recimo nestane struje. Gdje bi se oni evakuirali? Istrčali bi kroz to stubište kroz prostorije Oktogona. Gdje? Na Cvjetni trg gdje će sve padati na glave djeci? Mi roditelji samo tražimo dislociranje nastave iz Oktogona", kaže Mirna Novinc, majka učenice.

Vezana vijest

Uklanjanje oštećenja

Ravnatelj me vodi ispucanim stubištem koje vodi do škole. Do četvrtog kata dug je put. Za popravak stubišta nadležno je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo. Stepenice mi ne djeluju sigurno, no ja nisam statičar. Prostori u potkrovlju, gdje se odvija nastava, izgledaju mnogo bolje, no stubište je ono što roditelje brine. Ravnatelji su stavljeni u nezahvalnu situaciju. Razapeti između procjena statičara koji kažu da su škole sigurne i roditelja koji u to sumnjaju.

"Mi kao škola dijelimo njihovu zabrinutost jer na kraju krajeva i mi isto imamo živote, isto radimo u toj školi... Ali objektivno prostori u kojima mi radimo dobili su zelenu naljepnicu. To su dobili u trećem mjesecu. Prošlo je pet garnitura ljudi koji su statičari i inženjeri građevine i nema razloga da im ja ne vjerujem kad se oni bave tom strukom. Ja sam profesor glazbenik i ja ne želim ulaziti u njihovo. Oni nose svoju odgovornost s tim oznakama", kaže ravnatelj Glazbene škole Vatroslav Lisinski Antonio Mrčela.

Nedugo nakon što smo završili ovo snimanje, stigla je obavijest kako će se učenici ipak prebaciti u drugi prostor. A u prostorima drugih škola su i učenici osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog s Medveščaka. Ali povod je pozitivan. Škola se dograđuje i širi i dobiva novu dvoranu. Ali u današnje vrijeme najvažnije - i temeljito statičko ojačanje. 

"Škole u gradu su potpuno sigurne"

"Svakako da sam sretan. Ovo je velik projekt. Škola je ‘61. godine izgrađena. Naravno da je tijekom vremena bilo manjih radova, ali ovo je sad temeljita rekonstrukcija", jasno će ravnatelj OŠ Ksavera Šandora Gjalskoga Mario Keča.

Na tom gradilištu razgovarao sam i s Ivicom Lovrićem, prvim čovjekom grada kad je školstvo u pitanju. Kategorički tvrdi da su i sve druge škole u gradu potpuno sigurne.

"Sve škole su statički jače nego što su bile prije potresa jer je to nužno i nije se mogla drukčije izvesti obnova. Ja ne bih rekao da se stvorila kritična masa roditelja. Prije bih rekao da politički aktivirani ljudi tu opravdanu zabrinutost i strah sviju nas, pa i roditelja za eventualno stradanje i ugrozu od potresa politički zloupotrebljavaju, pa šire niz netočnih informacija, neistina i o samoj obnovi škola i o stanju škola. To da 96 posto roditelja dovodi djecu na nastavu dokaz je toga da su škole sigurne. Ako Zagreb pogodi potres magnitude od 6 do 6 i pol? Ja ne očekujem potres od 6 i pol. Ali stručnjaci očekuju jer kažu da je moguć. Mogu li škole u Zagrebu izdržati tako nešto? Škole u Zagrebu sve imaju uporabne dozvole temeljem važećih zakonskih propisa. Ali kakav će potres pogoditi Zagreb, bilo bi krajnje neodgovorno i neozbiljno da mi o tome špekuliramo. Ali znaju se projekcije što je moguće. Ja ne znam te projekcije. Možda ih vi znate ili pitajte one koji ih znaju. Ja za neke projekcije strašnih potresa u gradu Zagrebu ne znam", poručuje pročelnik Gradskog ureda za odgoj i obrazovanje Ivica Lovrić.

Naravno da sam provjerio kod onih koji znaju, a koje se i dalje premalo sluša.

"Imamo i mjerenja koja su radili kolege geolozi, koji su mjerili dužine rasjeda aktivnih na teritoriju Hrvatske i davali su procjene koje energije ti rasjedi mogu osloboditi. To je ono što mi znamo i zato govorimo da na zagrebačkom području se može dogoditi potres magnitude 6 i pol po Richteru", jasno će seizmolog Tomislav Fiket.

Vezana vijest

Marko Trzun

Seizmička karta Hrvatske pokazuje kako je osim zagrebačkog i područja Banije, ugrožena i Slavonija jer se 1964. dogodio potres u Đakovštini. Na to da šire riječko područje može potresti i 6,2 po Richteru, podsjeća Vinodolski potres iz 1916. Srednju Dalmaciju može zatresti čak sedam, a sam jug zemlje je najugroženiji. Katastrofalan potres iz Dubrovnika 1667. odnio je tri tisuće života, a stradao je i čitav jedan razred. 350 godina kasnije, nismo se puno pomaknuli. I dalje ne znamo koje su zgrade nesigurne, pa se među roditeljima proširila inicijativa da se konačno jednom napravi statička procjena svih škola i vrtića. Inicijativa koja je krenula iz Zagreba čula se i do Sisačko - moslavačke županije u kojoj je oštećeno 27 škola. 

"Ta inicijativa je dobrodošla. Mi trebamo stvarati nove temelje i nove vrijednosti", kaže gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović

Zanimalo me jesu li zahtjevi roditelja nerealni.

"Ono što roditelji traže ja tražim već godinama. Na skupu prije dvije godine sam baš o tome pričao i pokazivao primjer Portugala. Portugal je država koja je uvela obvezu da se napravi seizmička analiza i da se napravi strategija poboljšanja zgrada. Ja držim da to treba napraviti u Hrvatskoj za sve bitne zgrade. Kad kažem bitne zgrade, tu mislim na sve bolnice, fakultete, škole. Govorimo li tu o stotinama tisuća, milijunima kuna? Moja procjena je pet eura po bruto kvadratu. Ako imate školu od 6000 kvadrata, to je cirka 30 tisuća eura…", kaže profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Josip Galić.

Na Arhitektonskom fakultetu čekaju pokretni laboratorij kojim bi mogli putovati zemljom i testirati vitalne građevine. A Dario Almesberger, Hrvat koji već desetljećima radi u Italiji, jedan je od najvećih svjetskih stručnjaka na području neinvazivnih procjena objekata. Njegova je tvrtka samo u zadnje dvije godine ispitala trideset škola, a o kvalifikacijama govori i to da su njega angažirali za pregled istanbulske Aje Sofije, jednog od najvažnijih spomenika kulture na svijetu.

"Recite mi tehnički aspekt. Kako se to kontrolira? Najopasnije je kad su to stare zgrade koje su građene u vrijeme Austro-Ugarske bez svog kostura od betona i lijepo pofarbane izvana i iznutra. Znači, izgled je odličan, ali fali skelet, znači sama nosiva konstrukcija fali. Mi instrumentima bez razaranja koji ne oštećuju zgradu možemo dati ocjenu zdravlja i procijeniti koji potres može izdržati…", govori inženjer Dario Almesberger.

Vezana vijest

Škole korona

Zgrada se pregledava ultrazvučno, ali i bušenjem tankih rupa.

Svima je jasno kako se u ovoj zemlji bez pritiska ništa ne mijenja

"To je rupa od 10 milimetara. Idemo kao kod ljekara s endoskopom unutra i na svakom centimetru vidimo morfologiju konstrukcije. Ako ima bušotina, ako je dobra prionjivost između kamena i morta i čak ako ima skrivenih prostora", dodaje.

Mjerenje se može raditi i dok nastava traje. No, tako opsežan projekt nadilazi moć grada i strateška odluka mora se donijeti na razini države. Ministar Fuchs obećao je da će se ići u taj projekt, no kada točno? Nismo doznali, jer pred kameru nije htio. 

"Oprema se da i posuditi. Ja sam spreman pokloniti dio opreme. Nije nova, ali se može iskoristiti da da ocjenu stanja škole i konstrukcije", kaže.

Roditelji znaju biti nestrpljivi i često reagiraju preburno, ali svima je jasno kako se u ovoj zemlji bez pritiska ništa ne mijenja. Moramo biti dovoljno mudri i učiti iz tuđih bolnih iskustava i ne čekati svoja. Talijani su s ozbiljnim provjerama statike krenuli tek nakon tragedije koja se u 21. stoljeću i uz sve moderne tehnologije koje postoje - jednostavno nije smjela dogoditi.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!