Ostani doma
Potraga

U STRAHU OD KLIZIŠTA

Zbog krčenja šume i nezakonitih radova klizište stiglo na prag zgrada! Stanari Cmroka za Potragu: 'Godinama upozoravamo, no ignoriraju nas!'

Jedan od sugovornika se našalio da je RTL jedina institucija koja se proglasila nadležnom i odlučila im pomoći

Godinama su slali dopise na razne adrese, molili, upozoravali, a sada je situacija eskalirala. Klizište im se doslovce spustilo na kućni prag. Stanari nekoliko zgrada i kuća na zagrebačkom Cmroku strahuju za svoju sigurnost. Da nije dobro – potvrđuje i dopis iz Grada u kojem dio njih pozivaju da isele zbog opasnosti. I ne, za ovu potencijalnu katastrofu nije kriva priroda nego ljudi. Oni koji su iskrčili šumu i ilegalno nasipavali zemljište. Kad smo krenuli istraživati cijelu priču – svi su se odjednom pokrenuli

Spuštaju se tone zemlje

Dok se djeca spuštaju Bandićevim snijegom na Cmroku, sa Cmroka se spuštaju tone zemlje i građevinskog otpada s aktiviranog klizišta na kuće stanovnika Podgaja. Katastrofičan prizor izmiješane zemlje, otpada, nagnutih ili srušenih stabala.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

''Sve je počelo tamo 2003. godine kada je park šuma Orlovac pretvorena u pašnjak. Navodno kako sam čuo da je to bila omaška tajnice, citiram. Nedugo zatim počela je polako sječa šume. Tast koji je vlasnik i ja smo zvali policiju, rekli su nam 'to grad Zagreb radi, oni prorjeđuju šumu, čiste ju'', kazao je Darko Pulić, stanar ugrožene kuće.

Jedan od stanara, Darko Pulić,  opisao nam je radove kojima je stvoren prvi uvjet za aktiviranje klizišta koje sada prijeti njihovim kućama i stanovima. U jednoj od zgrada zemlja je dopuzala doslovno do praga stana u prizemlju.

''Ovi stanari više ne žive ovdje, odselili su se. Ova stambena jedinica ima deset stanova, tri mlade obitelji s ukupno osmero djece, vrlo male. Nije to problem samo ove zgrade, već još dvije zgrade i dvije kuće koje su ugrožene'', izjavio je Luka Vrga, predstavnik stanara zgrade Podgaj 43.

''2018. mi je u dvorište uletio kamen, zapravo komad armiranog betona gore s gradilišta. Na svu sreću ga je ograda zadržala. Mislim, imam kćer i ženu i mi sjedimo često vani na terasi i netko je mogao stradati. Kamen smo prijatelj i ja maknuli i došao sam do broja gospodina Škvarića, vlasnika zemljišta i nazvao sam ga i rekao mu što se dogodilo. On veli 'oprostite, nije se smjelo dogoditi', sve je bilo tada ljubazno i korektno. Isto se ponovilo i par tjedana kasnije, ponovno sam zvao gospodina, no on je rekao da nije taj, dakle na istom broju, da on nema veze s tim i da ga ne zovem i ne gnjavim. To mi je dalo do znanja da se tu ne želi ništa poduzeti'', rekao je Darko Pulić, stanar ugrožene kuće.

Parcela gospodina Škvarića još je neizgrađena. Kraj njih na parceli zgradu grade tri investitora, među njima i Jurica Reberski, odvjetnik iz Zagreba. I njemu su stanari pisali s molbom da sanira klizište. Kao i ostali investitori, nije im niti odgovorio. Nakon sječe šume, situaciju je dodatno pogoršalo navoženje građevinskog otpada na parcele.

''Radi se o šuti, o zemlji koja je namjerno planski dovožena gore i stavljana na šumu koja je prije toga posječena. Valjda je trebao biti pašnjak pa ne može biti šuma, pretpostavljam. I to je stvorilo nestabilan sloj zemlje i onda uslijed kiše i gore gradnje, pretpostavljam, nisam stručnjak, i to je dovelo do klizišta koje se primaklo do kuće 43. To je bilo negdje 2017.'', rekao je Pulić.

Vezana vijest

Hrvatska Kostajnica

Tri sata poplave

No građanima Podgaja ne prijete samo tisuće kubika građevinskog otpada i zemlje.

''Imali smo na tri stana poplave koje se ponavljaju kad su veće kiše, prije svega u proljeće i u jesen. Ono što je bitno za spomenuti jest da se to nije prije nikada događalo, to se događa par zadnjih godina'', opisao je Vrga.

Suvlasnici ovih zgrada već više od godinu dana intenzivno pokušavaju riješiti ovaj problem. Jedna od prepreka na putu do rješenja jest i činjenica da se navedene čestice u katastru vode kao pašnjak, a u gradskom urbanističkom planu kao park šuma.

''Ovdje se radi o dvije parcele na potezu od zgrada do gore. Jedna je oko pet tisuća četvornih metara i proteže se do nagiba. Ona je stavljena u GUP-u pod Z2, dakle gradske park šume, a samo drugi dio, nekih tisuću kvadrata, je stambena zona. Ako je park šuma onda je vrlo ograničeno što se može raditi. I to je dio gradske park šume od posebnog značaja za centar, Tuškanac - Dubravkin put – Cmrok'', izjavio je Marko Nikolec, stanar ugrožene stambene zgrade.

Ma koliko nevjerojatno zvučalo najveći je problem, kako se kasnije pokazalo, dilema radi li se o pašnjaku kako je u katastru zavedeno ili park šumi kako stoji u gradskom urbanističkom planu. O tome ovisi koja je inspekcija ili institucija nadležna za utvrđivanje činjenica o klizištu i njegovu sanaciju.

''Grad je izašao, Ured za prostorno uređenje i utvrdio da se radi o klizištu. Kvantificirao ga je 80 sa 50 metara. Utvrdio je razlog da ne bi bilo to subjektivno mišljenje stanara. Da je posječena šuma, nasuta zemlja. Međutim godina dana je od tada prošla i ništa nije učinjeno. Grad je izašao i drugi put, isti taj odjel, utvrdio je da se pogoršalo stanje. Policija je izašla u prvom mjesecu, međutim Državni inspektorat ne izlazi i s pravnog aspekta nam se čini da je to glavni problem'', rekao je Nikolec.

Vezana vijest

Davor Božinović

U konstatnom slanju podnesaka

U međuvremenu je nadležni gradski Ured za izgradnju, a nakon što je u siječnju prošle godine utvrdio da se radi o aktivnom klizištu, u srpnju izdao građevinsku dozvolu Jurici Reberskom i partnerima za izgradnju višekatne stambene zgrade na istom klizištu. Ponovno su kontaktirali Inspektorat, no ponovno bez rezultata.

''Na više odjela Državnog inspektorata smo se obratili i u Odjel za šumarstvo i Odjel za graditeljstvo i svi su se proglasili nenadležnim, a nismo uspjeli saznati tko je nadležan. Tako da smo u konstantnom slanju podnesaka i nadamo se da ćemo uspjeti saznati koji je to odjel'', kazao je Nikolec.

No stvari su se počele mijenjati odmah nakon što smo se mi zainteresirali za slučaj i počeli kopati. Jedan od sugovornika se našalio da je RTL jedina institucija koja se proglasila nadležnom i odlučila im pomoći. I mi smo tražili odgovor tko je nadležan, a iz Državnog inspektorata nakon četiri dana stiže odgovor u kojem se ponovno pozivaju na nenadležnost i upućuju nas na druge institucije. No istodobno građevinska inspekcija ipak obavlja nadzor gradnje, a o ishodu će nas naknadno obavijestiti.

''Nekako ispada da nitko nije nadležan i da se može priča odvijati dok zemlja ne uđe u zgradu. Pokušavamo od suda dobiti sudsko utvrđenje dokaza, a to samo služi nama za naknadu štete u nekakvom postupku. Sanacija brda nije na nama niti bi je mi mogli financijski obaviti'', prokomentirao je Nikolec.

Vezana vijest

milan bandić

Srušila su se još dva stabla

Kako nitko nije reagirao, stanari su se odlučili sami zaštititi.

''Imamo projekt zaštite gotov, dosta je velika cifra da se zaštitimo. Napominjem ponovno da to ne bi trebali raditi da se ovo nije dogodilo. Mi ćemo sada morat uzeti kredit kao zgrada kako bi se zadužili'', kazao je Vrga.

Za temu je nedavno doznala i gradska zastupnica s Nezavisne liste Zagreb Marijana Sumpor. Za sjednicu Gradske skupštine koja je održana u utorak predložila je zaključak kojim bi se Grad Zagreb žurno obvezao krenuti u sanaciju klizišta. Skupštinska većina glatko je odbila ovaj prijedlog. Da je stanje alarmantno, uvjerili smo se istoga dana nakon Skupštine. U međuvremenu su se, naime, srušila još dva stabla. No sve što se nije moglo proteklih 15-tak godina postalo je moguće nakon našeg interesa. Na klizištu su se pojavili vlasnici parcela i investitori. Kažu da žele pomoći i da će financirati sanaciju. U srijedu su došli ponovno ljudi iz Grada Zagreba, a u četvrtak su došli i teški građevinski strojevi. Probijaju cestu kako bi počeli sanaciju. Stanari se boje da je to predstava za javnost. 

''Za sada koliko imam informaciju Grad Zagreb je odlučio sanirati ovaj najveći problem i ukloniti zemlju koja je kliznula do zgrade na broju 43. i koja je neposredno ugrožena. No sada treba vidjeti hoće li Grad nastaviti sanaciju i dalje to treba vidjeti za mjesec dana da mediji dođu i pregledaju ponovno. Ali ovo je za sada veliki korak zbog najavljene promjene vremena koje bi sigurno dovele do naslanjanja zemlje na zgradu i pitanje kakvih još posljedica posebno za stanare u prizemlju i na prvom katu'', rekao je Pulić.

Investitori su ponovno stigli i u četvrtak.

''Došao je predstavnik investitora, vlasnika zemljišta. Dogovaraju tu sa stanarima, prijateljima i susjedima druge mjere, trajnije mjere koje bi trebali poduzeti ljudi koji su i prouzrokovali ovu nesreću. No bojim se da će to opet mediji trebati popratiti jer prema dosadašnjim iskustvima bez medija bojim se da neće ići ništa'', opisuje Pulić.

Prema neslužbenim procjenama trošak sanacije klizišta mogao bi stajati milijune kuna. Stanovnici strahuju i zbog dizanja nove zgrade na klizištu. Grad Zagreb je pozvao stanare donjih katova da se isele, a onima koji nemaju kamo ponudio je alternativni smještaj. Stanarima takvo što ne pada na pamet. Oni žele hitnu sanaciju i žurnu reakciju svih institucija koje su ih godinama ignorirale. Na kraju problem se počeo rješavati, no još uvijek nismo doznali tko je nadležan utvrditi sve činjenice i tko će na kraju platiti sanaciju klizišta.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!