Ostani doma
Potraga

TRAUMA NAKON TRAUME

Gotovo pet godina od prijave silovanja, tri od podizanja optužnice, ali - nije potvrđena! Potraga istražuje: Što se događa kad se žrtva obrati policiji?

Suđenje u slučaju silovanja u Hrvatskoj u prosjeku traje još 20 mjeseci, no u nekim slučajevima od prijave do pravomoćnosti prođe i 15 godina

Od djetinjstva je maštala o karijeri liječnice i njezin je san polako postajao stvarnost, sve dok nije stigla u riječki KBC. Horor koji je tamo proživljavala godinama – DORH je opisao u optužnici za spolni odnos bez pristanka, no gotovo tri godina kasnije – ta optužnica i dalje nije ni potvrđena ni odbačena.

A tek ako se potvrdi kreće suđenje koje u slučaju silovanja u Hrvatskoj u prosjeku traje još 20 mjeseci, no u nekim slučajevima od prijave do pravomoćnosti prođe i 15 godina. A silovatelji? U prosjeku dobivaju manje od trećine maksimalno propisane kazne, a nekad i rad za opće dobro...

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Osjećam se da je zaostatak od 3 godine skoro od kada je to trebalo krenuti i od te prijave, jednostavno samo iščekujem zašto je taj zaostatak i dalje se povećava...", kaže Iva.

"Psihičko, verbalno, fizičko i seksualno zlostavljanje"

Ispričala nam je ovo prije 2 godine. Riječanka, zvat ćemo je Iva, bila je specijalizantica kirurgije u riječkom KBC-u. Tada je čekala ishod kaznenog postupka koji je protiv dvojicu nadređenih liječnika pokrenulo Državno odvjetništvo. Jednog je optužilo za jedan spolni odnošaj bez pristanka, drugog za 7 jednakih kaznenih djela. Radilo se o razdoblju od 2011. do 2016. godine. 

Vezana vijest

Lana Gojak Bajt

"Psihičko, verbalno, fizičko i seksualno zlostavljanje. Počelo je, prvo na nivou izoliranja s posla, uskraćivanja informacija, izoliranje iz razgovora, guranje uza zid, povlačenje za kosu, ismijavanje, neprimjernih komentara, pitanja: da li se šta seksate?  
Nakon dvije godine, kada me je zaključao u sobu i nije mi dao da idem doma nakon posla i...", rekla je.

To je trajalo do 2016. kada je dala otkaz. 

"Ja sam tada htjela otići sa specijalizacije, ali nisam mogla prekinuti jer sam bila vezana ugovorom o specijalizaciji, da ukoliko bi otišla samoinicijativno morala bih vratiti trošak za specijalizaciju.", kazala je.

Od zadnjeg silovanja prošlo je gotovo 5 godina, od podizanja optužnice 3. No ona još nije potvrđena. 

"Međutim, kada je optužnica predana na sud, onda je išlo žalba na žalbu i do danas ta optužnica nije potvrđena. Zapravo se žale okrivljenici? Koji su razlozi, zašto se žale? Traže izdvajanje njezina saslušanja što je legitimno, po zakonu mogu tražiti, i tako i rade - žalba na žalbu", ističe odvjetnica žrtve Ingrid Barić.

Spis se trenutačno nalazi na Općinskom sudu u Rijeci. 

"To sada više i nije u nadležnosti Općinskog suda, to je sada u nadležnosti Županijskog suda. Prema toma, eto skoro godinu dana čekamo da se s jednog suda prebaci na drugi", kaže Barić.

Riječanke vode i civilni postupak, za naknadu štete. Tužba je podignuta u srpnju 2018. Posljednje ročište održano je prije godinu i 2 mjeseca. 

"Agonija stranke je tim teža, tim veća, tim dulje traje… Već od 2016, naovamo, nismo odmah digli tužbu, digli smo je kasnije, međutim agonija traje… Ovakvi sporovi, radi mobbinga, radi seksualnog zlostavljanja bi se trebali završiti u godini dana, što kazneno, što građanski... Čisto zbog stranke", tvrdi Barić.

Kada smo u e-Predmetu gledali slučaj, nije bilo zakazano novo ročište. No, nakon poslanog upita Općinskom sudu u Rijeci - zakazana je glavna rasprava za svibanj 2021. U odgovoru na upit naglasili su da je pandemija COVID-a 19 otežala normalni rad suda. 

Vezana vijest

Žena, depresija

Uz liječnike, u civilnoj parnici tereti se i KBC Rijeka. 

"KBC nije pokazao dovoljno osjetljivosti i sluha, za sada, apsolutno prema njoj nikakvog. Nisu nas htjeli primiti na razgovor, nisu na njezine prijave adekvatno reagirali. Dakle, postoji po zakonu nekakvi obrasci kako moraš postupati, nažalost nije bila prepoznata kao problem, niti je to bilo prepoznato kao problem veliki. Iako je bilo više prijava protiv istog liječnika…", ističe Barić.

Iz KBC-a nisu htjeli komentirati slučaj. Jedan od liječnika otišao je u mirovinu, drugi još uvijek radi. Inače, u KBC-u ga je za neprimjereno ponašanje prijavila i jedna medicinska sestra zbog čega je dobio upozorenje pred otkaz. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci prijavila ga je i studentica za seksualno uznemiravanje. Sa slučajem je upoznata i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Prijavila ga je liječnica koja se na Medicinskom fakultetu natjecala za isti posao kao i on. 

"Gdje je istaknula da se imenuje osoba koja je u protekloj godini bila dobila upozorenje zbog neprimjerenog i nedoličnog ponašanja imenovanog doktora prema medicinskom osoblju, konkretno prema medicinskoj sestri. Tražili smo očitovanje vezano za odabir kandidata gdje fakultet nije dao dovoljno jasno obrazloženje zbog čega nije izabrana doktorica, nego je izabran doktor, a s obzirom na upozorenje koja je ta osoba imala", govori Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Kako izgleda procesuiranje kaznenih djela protiv spolne slobode - razgovarali smo sa sutkinjom, pravobraniteljicom i pravnicom iz civilnog sektora. Važno je napomenuti da je spolni odnošaj bez pristanka lani izjednačen sa silovanjem, ali na sudovima se još vode postupci za oboje, pa smo analizirali i to kazneno djelo. 

Na hrvatskim sudovima 55 predmeta vezanih uz silovanje

"Imamo pozitivne pomake unatrag 10-ak, 15-ak godina. I donesen je protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja, radile su se zakonske izmjene, uveli smo određena prava za žrtve seksualnog nasilja, ali ja nekako smatram da nam je jedan od većih problema duljina trajanja sudskih postupaka i propisane kazne", govori Anamarija Drožđan-Kranjčec iz Ženske sobe.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa, na hrvatskim sudovima trenutačno se vodi 55 predmeta vezanih uz silovanje i 51 predmet za spolni odnošaj bez pristanka. Prosjek rješavanja u posljednjih 5 godina Iznosi 583, odnosno 580 dana do pravomoćnosti presude. To i ne zvuči loše, ali to je proteklo vrijeme od početka suđenja, a ne od početka kaznenog postupka ili počinjenja djela. Što znači da se žrtva s početka priče i svi slični slučajevi - ne ubrajaju u statistiku. 

Vezana vijest

silovanje

"Pa naša praksa iz Centra za žrtve seksualnog nasilja, ali i neka dostupna istraživanja pokazuju da je prosjek neki trajanja od 3 pa do 5 godina, ali ono što je zabrinjavajuće da imamo individualne primjere gdje nam procesi traju, od prijave do pravomoćnosti presude 10, 13, 15 godina što stvarno nije dobro za žrtve", kaže Anamarija Drožđan-Kranjčec iz Ženske sobe.

To potvrđuju i u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. 

"Kada se radilo o kaznenim djelima silovanjima, radilo se o 4 godine. S tim da smo imali slučajeve koji su trajali 9 do 11 godina. I imate taj jedan osjećaj bespomoćnosti, nepovjerenja u sustav od strane žrtve, da će biti zaštićene i da će imati određenu satisfakciju nakon sudskog postupka", jasno će Ljubičić.

Slučajeva loše prakse svjesni su i suci. 

"Da li još ima nekih loših slučajeva, da li napravimo još neku lošu stvar u cijelom tom postupanju, vjerujem da da. Svaka promjena donosi onaj dio da moramo malo s odmakom pričekati da svi mi koji radimo s tim, da smo upoznati s tim promjenama i da to radimo na korist žrtava", kaže Lana Peto Kujundžić.

Problem su i kazne. 

"Počinitelji su kažnjeni vrlo blagom kaznom koja je na donjoj razini raspona kazne koja se može izreći za određeno kazneno ili prekršajno djelo, loša poruka za društvenu javnost, što znači da počinitelju nije izrečena kazna koja će ga odvratiti od daljnjeg činjenja djela", naglašava Ljubičić.

U istraživanju koje je proveo Ured pravobraniteljice analizirane su presude o nasilju prema ženama od 2012. do 2016. godine. Prosječna zatvorska kazna za silovanje iznosi: 1122 dana, odnosno 3 godine i 1 mjesec, a za spolni odnošaj bez pristanka: 1245 dana odnosno manje od 3 godine i 5 mjeseci. Propisane kazne kretale su se od 1 do 10 godina, odnosno od 6 mjeseci do 5 godina. U istom razdoblju, kazne u 4 slučaja silovanja zamijenjene su radom za opće dobro prosječnog trajanja od svega 476 sati. 

"Vezano uz sudsku praksu i kroz nacionalnu statistiku koja je recentna, možemo zaključiti da nemamo dovoljno senzibiliteta za žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Nemamo dovoljno senzibiliteta. Upravo to nam pokazuje sudska praksa koju imamo. Niske kazne, dugotrajnost postupaka, poruka koja je odaslana u društvu na prag toleriranja nasilja, kazna koja je izrečena počinitelju…", jasno će Ljubičić.

No, došlo je i do nekih pomaka. 

"Nekakvom analizom koju sam probala napraviti unutar 10 godina, ja bih rekla da se osjećaju i vide pomaci. Prvo se vidi u zakonodavnom dijelu, propisi, jako smo pratili nove direktive koje su išle za pomoć žrtvama, jako smo pratili nove konvencije koje su govorili o pravima djece, žrtava, upravo spolna kaznena djela", ističe Lana Peto Kujundžić.

Dobili smo i odjele za zaštitu žrtava i svjedoka na sudovima. 

Vezana vijest

RTL

"Pomoć koja je išla s mrežom koja se razvila na onim sudovima gdje nije bilo institucionalnog djela, imamo socijalne radnika, psihologe koji pružaju pomoć žrtvama i svjedocima. Dakle, puno toga, korak po korak je išlo naprijed. Koraci su očiti, napravljeni, krećemo", dodaje.

Oko jednog se slažu sve sugovornice. Da nedostaje edukacije!

Građani traže seksualno obrazovanje u školama

"Ja mislim da edukacija i to multisektorska edukacija je jedan od prvih koraka koje mi moramo napraviti. Ja kao pravnica stalno govorim da ne može nitko, pa ni pravosudna tijela, dakle osobe zaposlene u pravosuđu, raditi s osobama koje su preživjele seksualno nasilje, ako ne poznaju dinamiku seksualnog nasilja, ne poznaju utjecaj traume, posljedice. Kada bi znali sve to i kada bi imali uvid u problematiku seksualnog nasilja, onda bi nam bilo jasno zašto sudski postupci ne smiju trajati tako dugo…", govori Anamarija Drožđan-Kranjčec iz Ženske sobe.

Potaknuti grupom "Nisam tražila", građani sve glasnije traže seksualno obrazovanje u školama. Peticiju je potpisalo gotovo 12 tisuća ljudi.

"Ja bih rekla da smo potpuno promašili onaj dio prevencije, ne vidim da je Ministarstvo obrazovanja zauzelo stav da ćemo krenuti od vrtića i osnovnih škola u edukaciju djece. Nažalost sva istraživanja pokazuju da se ovakva kaznena djela mogu prevenirati. I to s edukacijom djece, ali i njihovih roditelja, ali i podizanjem svijesti građanstva da ne smijemo dozvoliti neke stvari", jasno će Lana Peto Kujundžić.

Isto tako ne smijemo dopustiti da se slučajevi vode godinama. Jer to dodatno viktimizira i traumatizira žrtve. Iva, s početka priče danas više ne radi kao liječnica.

"Želja je to od djetinjstva, ali jednostavno su takve bile posljedice da ne znam ako više mogu funkcionirati kao kirurg", kaže Iva. 

U 2020. policija ima 168 evidentiranih slučajeva silovanja. Crna brojka govori o 15-20 neprijavljenih na jedno prijavljeno. Onih lažnih, kao i kod svih drugih kaznenih djela, ima do 4 posto. Uz pravosuđe, moramo promijeniti način na koji se odnosimo prema ženama kada kažu da su silovane ili na bilo koji način zlostavljane. Moramo ih podupirati, ohrabriti i zapamtiti da žrtva nikada, ali baš nikada nije kriva. I da uvijek, ali baš uvijek zaslužuje pravdu.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!