Ostani doma
Potraga

TEORIJA ZAVJERE ILI OPASNOST?

Znanstvenici povezali frakiranje s potresima, ali ne i u Hrvatskoj. Potraga istražuje zašto je dio građana zabrinut i kako INA vadi naftu i plin

Znanstvenici povezali frakiranje s potresima, ali ne i u Hrvatskoj. Potraga istražuje zašto je dio građana zabrinut i kako INA vadi naftu i plin
RTL

Frakiranje... Riječ za koju donedavno gotovo nitko nije čuo posljednjih se tjedana proširila među građanima, pa čak i saborskim zastupnicima

Frakiranje... Riječ za koju donedavno gotovo nitko nije čuo posljednjih se tjedana proširila među građanima, pa čak i saborskim zastupnicima, ali i našim gledateljima koji su nas molili da istražimo o čemu se radi. O načinu na koji je ta metoda vađenja nafte i plina povezana sa seizmikom i potresima – Internet je prepun raznih teorija, što je nekima bilo dovoljno da posumnjaju kako je upravo to uzrok razornog potresa kod Petrinje. Kako se taj postupak provodi u svijetu, a kako na domaćim naftnim i plinskim poljima i ima li ikakvog razloga za strah - Dario Todorović provjerio je s najvećim stručnjacima u zemlji.   

Prosvjedi u Kolumbiji, Velikoj Britaniji, SAD-u. Bez obzira na jezik, jedna riječ se lako da iščitati - zabranimo frakiranje. Proces kojim se velike kompanije služe da bi lakše izvukle naftu i plin na noge je digao rijeke ljudi, među njima i doktoricu Kathy Nolan iz New Yorka koja za Potragu objašnjava može li se frakiranje doista povezati s potresima.

"Istraživanja su pokazala da zbrinjavanje vode nakon frakiranja i aktivnost frakiranja može uzrokovati potrese dovoljno snažne da se mogu osjetiti na površini i koji mogu oštetiti zgrade i ceste. Potresi uzrokovani frakiranjem čine zagađenje zraka i vode vjerojatnim. Prijetnja pitkoj vodi bila je najvažniji razlog zašto je država New York zabranila frakiranje 2014. Neke su države privremeno zaustavile frakiranje zbog potresa koji su se događali u prije toga stabilnim regijama", kaže Kathy Nolan, Concerned Health Professionals of New York.

Ono što se s prirodom događa u Americi i drugim dijelovima svijeta, prati se i u Hrvatskoj.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita



"Imamo evidencije o devastiranim krajolicima nakon masovnog frakturiranja u područjima gdje se nije pazilo na to jer nije nastanjeno. Takve slike postoje, posebno Sjeverna Amerika", rekao je Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša.

Pitanje frakiranja je u Americi toliko važno da je bilo tema jednog od prvih govora koje je novi predsjednik Biden održao.

Vezana vijest

Potraga


"Bit ću jasan jer ovo se pitanje stalno postavlja. Nećemo zabraniti frakiranje", kazao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.

Postoji li povezanost između potresa u Oklahomi i onoga u Petrinji? Na prvo guglanje čini se kako bi tu moglo biti nečega i mnogi su se raspisali o frakiranju. Od raznorazih portala, sve do Sabora. Spominje se riječ za koju je donedavno malo tko čuo.

"Što je frakiranje, odnosno frakturiranje. To je nešto o čemu ja donedavno ništa nisam čuo. Imamo jednu koincidenciju, a to je da je prostor koji je nedavno zahvaćen potresom jako blizu eksploatacijskih polja ugljikovodika. Jako blizu", rekao je Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti), saborski zastupnik.

Vrši li se ozloglašeno hidraulično frakturiranje po američkom modelu i kod nas, sigurno znaju stručnjaci s Rudarsko–geološko-naftnog fakulteta. S profesorom Vladimirom Brkićem prvo prolazimo osnove koje su važne za ovu priču. Što je uopće nafta i kako ona izgleda? Posve je krivo ono što mnogi misle - kako ispod nas teku jezera crne tekućine.

"To zamislite kao kocku šećera koja je zasićena kavom. U tom volumenu 20 - 25 posto čine šupljine, a u tim šupljinama se nalazi nafta i plin. Nikako se ne radi o jezeru…. Ima malo i miris po nafti", objašnjava Vladislav Brkić, predstojnik Zavoda za naftno inženjerstvo na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

Vezana vijest

Robert Briški, Potraga1


Studenti su napravili i maketu koja pokazuje kako izgleda proces izvlačenja nafte i plina iz stijene. Oni isprva lako izlaze iz pukotina i putuju prema površini bušotine. Kad nakon nekog vremena produkcija u bušotini padne, koristi se stimulacijska mjera - hidrauličko frakturiranje. Ono se kod nas radi još od 1958. godine u Međimurju, Podravini, Slavoniji, Moslavini. Proces izgleda ovako. Prvo se buši vertikalna rupa, koja se zavija horizontalno kad se dođe na željenu dubinu. Zatim se perforirajućim pištoljem napravi mala eksplozija koja buši cijev i širi pukotine u tlu. Nakon toga se kroz cijev pod pritiskom pušta mješavina vode, kemikalija i pijeska. Zatim se smjesa izvlači van, a čestice pijeska drže pukotine raširenima kako bi se oslobodili plin ili nafta koji mogu putovati do površine. Američke geološke formacije sličnije su betonu. Zato Amerikanci koriste skupo i agresivno masivno frakturiranje. Iz jedne horizontalne bušotine šire se desetine drugih na ogromnoj površini i u njih utiskuju i do tisuću puta više fluida nego što se to radi u Hrvatskoj.

"Ta voda nakon svoje funkcije razrušavanja stijena mora se izbaciti van, očistiti i kod njih je problem gdje tu količinu vode zbrinuti. (Kako to oni rješavaju?) Oni buše namjenske utisne bušotine koje su na puno većoj dubini i praktički blizu rasjednih zona gdje ima utjecaja na induciranje seizmičnosti. To je istina i mi to znamo, ali opet, Hrvatska je daleko od Amerike i u geološkom smislu i u tehnološkom smislu", kaže Brkić.

Iz prostora zagrebačkog fakulteta selimo do nalazišta u blizini Ivanić-Grada. Na nalazištu Žutica nalazi se 250 bušotina INA-e na kojima se s dubine od otprilike dvije tisuće metara crpi nafta.

Vezana vijest

Koncert, Potraga


"Proizvodimo oko 11 000 barela nafte ili oko 1,8 milijuna litara dnevno. Najviše se proizvodi u Žutici i Slavoniji, dok su najveća nalazišta plina u Podravini", priča Tvrtko Perković, operativni direktor istraživanja i proizvodnje nafte i plina u INA-i.

Nalazište Žutica pronađeno je sredinom 1960-ih godina. Ovo je remontno postrojenje upravo u funkciji održavanja nalazišta na dubini od dvije tisuće metara. No, povremeno se koristi i hidrauličko frakturiranje. INA je njime u 2020. stimulirala tri bušotine na području Bilogore.

"To radimo mi na nekoliko desetaka metara okolo. Porni prostor je da se malo poveća protočnost. U Americi, a to je ono što su ljudi čuli, radi se da se iz jedne horizontalne bušotine napravi nekoliko desetaka horizontalnih bušotina i s ogromnim količinama materijala se radi utiskivanje s visokim tlakovima. Da vam to usporedim. Ovo što mi ovdje radimo je da pecamo ribu s obale, a ono su velike oceanske ribarice koje vade tone i tone ribe. Dimenzije tih magnitude su posve različite. Iako, sa potresima nema nikakve veze. Potres dolazi iz energije iz unutrašnjosti zemlje, a ne iz nečega što dolaze s površine zemlje", kaže Perković.

Vezana vijest

anja


"Kad govorimo o fluidu, ja ću to vrlo slikovito reći, to je gel na bazi vode koji se utiskuje na dubinu od dvije tisuće metara. Riječ je o sto metara kubnih. Za ilustraciju, to vam je količina vode koju mjesečno potroši 30 stanovnika Zagreba. Da li ta količina od tih 30 stanovnika može narušiti stabilnost ležišnih stijena, tih rasjednih stijena na deset tisuća metara? To je velika nebuloza.", objašnjava Vladimir Brkić, predstojnik Zavoda za naftno inženjerstvo na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

Svejedno, za odgovorom tragam dalje. Iduća je adresa Agencija za ugljikovodike, koja izdaje dozvole za eksploataciju. Njihova javno dostupna karta pokazuje sva nalazišta ugljikovodika, dakle nafte i plina u kontinentalnom dijelu zemlje. Rozom bojom označeni su parkovi prirode u kojima su bilo kakve aktivnosti zabranjene. Najbliže eksploatacijsko polje Petrinji nalazi se na tridesetak kilometara udaljenosti.

"Na Banovini u zadnjih 30 godina ne samo da nije bilo hidrauličkog frakturiranja, već nije bilo nikakvih radova istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Dakle, u radijusu od 25 kilometara oko Petrinje otkad postoji Hrvatska nikad nije bilo istražnih bušenja. Dozvole za masovno hidrauličko frakturiranje kao dokument ne postoje u Hrvatskoj, niti se izdaju u Hrvatskoj, niti su kod nas takve operacije ikad rađene", kaže Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.

Potresi su se na ovim prostorima, tako i u Petrinji, događali i davno prije nego što se počela vaditi nafta. I čovjek kojemu su potresi specijalnost tumači mi kako agresivna ljudska djelatnost doista može potaknuti potrese, ali ne i kod nas.

Vezana vijest

Potraga, stan, potres

"Postoji nešto što se zove inducirana seizmičnost, gdje nasipanje velikih brana ili akumulacija izazivaju neke potrese na određenom području. Oni su mali i neusporedivi sa seizmičnošću koja se odvija na nekom području. Potres u Petrinji magnitude preko 6, radi se o energiji koja je usporediva s bombom u Hirošimi. Toliko energije proizvesti ovakvim djelovanjem je nemoguće. Mora postojati neki mehanizam, neki drugi uzrok, kojega mi dakako svi dobro znamo, koji stvara tu energiju i izaziva tako velike potrese", ističe Krešimir Kuk, seizmolog.

Proizvodnja nafte u Hrvatskoj u stalnom je padu. Trenutačno proizvodimo samo 20 posto potreba. Jedini način da smanjimo ovisnost o uvozu je da se okrenemo novim istraživanjima - i to je realnost. Kanadska tvrtka Vermilion je na četiri istražne bušotine u istočnoj Slavoniji pronašla dva nalazišta. Iako se masivnim hidrauličkim frakturiranjem ne koristi u Australiji i Europi, osim na jednom nalazištu u Mađarskoj, u Kanadi i drugim zemljama doista koristi masivno frakturiranje.

"Oni koji dovode u vezu kanadsku korporaciju Vermillion s operacijama masivnog hidrauličkog frakturiranja su potpuno u krivu... To su plitke bušotine na kojima je Vermillion našao komercijalne količine plina za koje se nadamo da će sljedeće godine ići u proizvodnju, njihova dubina, sve što je u njima rađeno spada u konvencionalno bušenje", kaže Krpan. 

Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša, ujedno i profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, napominje kako kod velikih igrača koji dolaze u Hrvatsku moramo biti oprezni, osobito kad je riječ o istraživanjima u Dinaridima.

"Ne smijemo dopustiti kolonijalistički pristup gdje je koncesionar Bogom dan jer on je tu odlučio uložiti svoje novce. On je ovdje došao zaraditi novce jer očekuje da će eksploatacijom to učiniti. Tehnike koje pritom koristi moraju biti pod kontrolom, a danas je to sve teže činiti jer moramo znati da su velike korporacije postigle jedan status gdje svoju tehnologiju proglašavaju poslovnom tajnom", kaže Dobrović.

"Najznačajnije stavke su te to ćemo zakonski učiniti sve te projekte o kojima ste pitali javno dostupnima. Dosada nije bilo zakonske pretpostavke da se to učini.
(-Znači bile su poslovne tajne?) -Da jer svi ugovori u naftnom svijetu su imali confidentiality close, dakle ne možete vi objaviti javno nešto što može povrijediti klauzulu o povjerljivosti podataka", kaže Krpan. 

U novom prijedlogu dopuna Zakona o eksploatiranju ugljikovodika o kojemu se ovih dana raspravljalo u Saboru, stoji da se zakonski zabranjuje bilo kakva mogućnost masovnog hidrauličkog frakturiranja.

"Prema tome, imamo i zakonsku regulativu kako bi se te špekulacije uklonile iz javnosti", objašnjava Vladislav Brkić.

Mene je zanimalo kakvu korist od toga što će se na njihovom području vaditi plin mogu imati građani Vukovarsko - srijemske županije.

"INA je dosad plaćala 10 posto naknada na pridobivene količine ugljikovodika. Ovaj novi model koji smo uveli, model podjele proizvodnje dovodi do toga da je udio države znatno veći. On u neto tijeku novca iznosi gotovo 50 posto. Sasvim sigurno je da lokalna zajednica i u postotnom i apsolutnom udjelu će prolaziti puno bolje nego što je prolazila prije", ističe Krpan. 

Gotovo polovina plina kojega koristimo u kućanstvima dolazi nam iz naših platformi iz sjevernog dijela Jadrana. Još donedavno smo u proizvodnji plina bili samodostatni. Danas zadovoljavamo samo 38% svojih potreba. Izgubljena platforma Ivana D, što je bila ne samo hrvatska, već i svjetska vijest, sigurno ne pomaže u trendu pada proizvodnje. Problema u proizvodnji imamo i bez izmišljanja problema koji ne postoje.

"U redu je da se ispituje, međutim u situaciji ovakvog jada ljudi u Banovini da se poteže ovakva tema i ovakve špekulacije… Ja neću govoriti o nekakvoj izdaji ili veleizdaji, ali to je čisto psihološko narušavanje ljudi koji tamo žive i bore se da nekako riješe to stambeno pitanje. Zato smo mi stručnjaci i znanstvenici, a hvala vama što ste došli, izuzetno ljuti na takve radnje", kaže Vladimir Brkić.

Jedna mala i, priznajmo si, siromašna zemlja s nikakvom proizvodnjom i ovisnošću o turizmu mora se osloniti na svoje resurse. Imamo 7 milijuna tone rezerve nafte i sedam milijardi metara kubnih plina. Velik potencijal za koliku toliku ekonomsku, ali i energetsku neovisnost.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!