Ostani doma
Potraga

OPASNO ONEČIŠĆENJE

Zrak u Sl. Brodu ponovno ekstremno loš. Potraga istražuje što je uzrok zagađenju koje gradska uprava naziva ekološkom katastrofom

Da je zrak koji udišu najgori u Hrvatskoj i prečesto opasno onečišćen svi u Brodu već dobro znaju, no rješenja i dalje nema

Peter Tot-Đerđ vodi udrugu za zaštitu okoliša i prirode. Svakodnevno prati podatke koje uređaji za mjerenje u Slavonskom Brodu izbacuju, a oni često nisu dobri. 

"Ljudi nisu svjesni toga - problem je u tome da kad je zrak u ljubičastom on je stvarno zagađen, a u ovom trenutku zagađenje se najviše reflektira u lebdećim česticama. A lebdeće čestice ulaze u naša pluća, a one sitnije i u krvotok. Ono što nas posebno zabrinjava je da je to onečišćenje trajalo skoro 70 sati", kaže Tot-Đerđ iz ekološke udruge Eko-integral. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

I danas je zrak vrlo loše kvalitete, a ekstremno zagađenje dogodilo se prije desetak dana. Kada su lebdeće čestice koje u sebi sadrže mješavinu metala, olova, kadmija i kancerogenog benzena dosegle svoj maksimum. U jednom satu izmjerena je koncentracija od 329 mikrograma po metru kubnom. Gotovo sedam puta više od dozvoljenog.

"To je ekstremno zagađenje"

"Ono što je zabrinjavajuće je da je grad bio u ljubičastom. To je ekstremno zagađenje. Praktično ja bih rekao ekološka katastrofa", kazao je gradonačelnik Slavonskog Broda, nezavisni Mirko Duspara

Nimalo bezopasna. Medicinski stručnjaci tvrde da u vrijeme kada postaje mjere povećan broj lebedećih čestica u zraku ima više hitnih intervencija i veći broj napadaja kod ljudi koji boluju od bolesti pluća ili astme. 

"WHO je kazala da dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama lebdećih čestica utječe na povećan kardiovaskularni mortalitet i također da malo sniženje koncentracije lebdećih čestica za 10 mikrograma, da se očekuje da će se životni vijek produljiti za par mjeseci", rekao je  ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije Ante Cvitković

Vezana vijest

Slavonski Brod

Brođani sve to znaju. 

"Ovaj problem sa zagađenjem brodskog zraka traje 12 godina. Odnosno više, ali prvo smo primijetili ponovnim radom na rafineriji", kaže Tot-Đerđ. 

Rafinerija je blizu...

Rafinerija je blizu, odmah preko Save u Bosanskom brodu. Osamdesetih je bila posljednja modernizirana u bivšoj Jugoslaviji, za vrijeme rata devastirana i pokradena, prestala je raditi. A onda je 2006. kupuju Rusi. 2008. kreću s radom. Tek prije par godina, tvrdi gradonačelnik Duspara, izborili su se da i rafinerija dobije mjernu postaju. 

"Veći problem je u Bosanskom Brodu što su to radna mjesta, ako tamo imate 800 ili 900 zaposlenih, znate što to znači za grad od 10 000 stanovnika. Ali ni nama nije cilj ugušiti industriju, ali nam je cilj da se poštuju ekološke mjere kao u svim europskim državama", kaže Duspara. 

Svih ovih godina sve oči uprte su u rafineriju. S nama nisu htjeli razgovarati ni oni ni tamošnji načelnik. No, ne razgovaraju ni s lokalnim vlastima. Tako je lokalni problem s godinama postao međudržavni. O problemu se oglasio i sam predsjednik Putin. Kolindi Grabar-Kitarović poručio je da je svjestan problema i da se on mora riješiti. Rafinerija ipak kreće s modernizacijom. Brođanima vlasti obećaju čist zrak, a Čermaku dobar posao. No, u ožujku 2018. puca stari produktovod koji je za plinifikaciju testirala njegova tvrtka i iz njega curi stotine litara naftnih derivata. Sve to navodno odgađa završetak radova.

"Ako ovdje imamo nekakve radove na produktovodu onda je red da nas se obavijesti da je plin prošao ili će proći, da će rafinerija krenuti s radom na plinskim plamenicima, ne na lož ulje ili mazut. To je ono što tražimo od ministra, ali ako vam se komisije ne sastanu po dvije i pol godine onda znate u kakvoj smo situaciji", kaže Duspara. 

U studenom i prosincu rafinerija nije radila

Nakon što su lani u studenom i prosincu također mjerene povećane vrijednosti štetnih tvari u zraku, Grad je pisao Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Htjeli su znati što se događa. Ministarstvo je pak preko veleposlanika došlo do odgovora.

"U studenom i prosincu 2020. nije bilo prerade sirove nafte, što znači da postrojenja primarne prerade nafte nisu bila u radnom režimu. Također, tehnološka postrojenja sekundarne prerade nafte nisu bila u režimu rada."

Ali su radili kotlovi za proizvodnju pare za potrebe grijanja. Iz rafinerije su poručili i da su izgradili novu kotlovnicu koja ima mogućnost korištenja plina kao energenta te da su time ispunili mjere koje su od njih tražili, dok će ostale, naveli su u svom odgovoru Veleposlanstvu, provoditi prije pokretanja postrojenja. Glavni uzrok zagađenja posljednjih mjeseci tako, čini se, nije rafinerija. 

"Institut za medicinska istraživanja 2014. napravio je studiju gdje je utvrđen doprinos različitih izvora onečišćenja. Postoje izvori onečišćenja kao kućna ložišta, promet, industrijska postrojenja i prirodni fenomeni. Tijekom zimskih mjeseci su lebdeće čestice puno veće nego tijekom ljetnih", kaže Cvitković. 

Vezana vijest

Slavonski Brod

Ranijih godina onečišćenje je bilo još i veće. No, u prva dva mjeseca ove godine uređaji bilježe prosječnu koncentraciju lebdećih čestica manjih od 2,5 mikrometra koja iznosi 42 mikrograma po metru kubnom, a prosjek na godišnjoj razini ne bi smio prelaziti 20. Lani je godišnji prosjek bio 21. Prosječna vrijednost većih čestica koje zovu i PM 10 bila je 27 mikrograma po metru kubnom. Da bi zrak bio čist vrijednost od 50 mikrograma ne smije se prijeći više od 35 puta. Slavonski brod je na granici. Probleme su imali i sa sumporovodikom koji se veže direktno uz industriju, ozonom i kancerogenim benzenom.

"Sumporovodik - koncentracija je prekoračena 49 puta, a ove godine u mjesec i pol već 4 puta, Dopuštene vrijednosti se mogu prekoračiti tijekom godine 24 puta. Kad bi sad ocjenjivali vrijednosti zraka bili bi u drugoj kategoriji za sumporovodik i za lebdeće čestice PM 2.5, a za one veće od 10 mikrometara je još neizvjesno. Jer je prekoračeno 34 puta, a maksimalno je 35", kaže Cvitković.  

Dugogodišnja borba Brođana za čisti zrak

Borba Brođana za čist zrak traje dugo. Pisali su, prosvjedovali, bili na Markovu trgu. 

"Naravno da se bojimo. Sve ono što smo razgovarali na saborskim odborima i sastancima, dobivali smo informacije da ćemo za 33 godine saznati koji su sve to utjecaji na zdravlje. Ja trenutno nemam vremena razmišljati o te 33 godine i čekati hoće li se onda dogoditi karcinom ili hoće li biti gore. Sada trebam dobiti informaciju. Da je to opasno i da se treba pridržavati toga i toga", kazala je Ivana Smolčić Jerković iz Udruge Brodske mame.  

Bili su glasni, ali nisu zadovoljni s onim što su dobili. Rješenja su kažu prespora.

"Kiša, snijeg, vjetar to nam pomaže, ali trebala bi i pomoć države", kaže Tot-Đerđ. 

Iz Grada poručuju da rade što i koliko mogu. Osim s rafinerijom kažu bore i sa lokalnim zagađivačima. Industrijom, a tu je i deponij smeća koji je gotovo saniran, ali, kaže gradonačelnik već deset godina čekaju otvorenje regionalnog centra. 

"Mi smo grad u Slavoniji gdje velik utjecaj ima i poljoprivreda. Mi smo grad kroz koji prolazi autocesta i 17 i pol milijun vozila, to su velika zagađenja jer su velike brzine, isto tako u centru grada imamo granični prijelaz jako opterećen prometom", kaže Duspara.  

Tražili su, kaže, premještanje naplatnih kućica i graničnog prijelaza. Bolje subvencije za promjene ložišta u obiteljskim kućama.

"Postoji neozbiljnost ljudi koji ne žive ovdje i ne shvaćaju koji je to problem jer mi imamo sve više ljudi koji imaju alergije i problema s tlakom i srčanih bolesnika jer udišu lebdeće čestice već godinama", kaže Duspara.  

Što čine županija i grad?

Kažu posadili su 10 000 stabala, izgradili 25 kilometara biciklističkih staza, gradske kotlovnice prebacili na plin, energetski obnovili škole i vrtiće. Županija je pak u obnovu škola uložila 28 milijuna kuna, u bolnice još 42 milijuna. 

"Tako se osim uštede energije smanjuju štetni plinovi i mislim da svi zajedno moramo ići u tom smjeru. Od Fonda smo dobili za energetsku obnovu obiteljskih kuća 60 - 40 postotak. Vjerujem da će takvih projekata biti još. Ljudi su zainteresirani, samo nama odgovara da ti odnosi budu što bolji", kazao je župan Brodsko-posavske županije, HDZ-ovac Danijel Marušić.  

Kaže da je izgradnja autoceste u Bosni od Doboja prema Bosanskoj Gradiški već pomogla. Očekuje da će situaciju poboljšati i koridor 5, od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, jednom kada bude gotov. U Ministarstvu su se opravdali obavezama, a na priču o onečišćenju u Slavonskom brodu odgovorili: 

"Što se kvalitete zraka u Slavonskom Brodu tiče, naglašavamo kako je zbog svog geografskog položaja, ali i atmosferskih strujanja, on u puno nepovoljnijem položaju od ostalih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj, no nije izdvojen slučaj."

Brod je na vrhu, a za njim Sisak, Kutina, Osijek i Zagreb. 

"Svi navedeni gradovi sukladno zakonu izradili su Akcijske planove ili su u izradi planovi kojima će definirati mjere za smanjenje onečišćenja i poboljšanje kvalitete zraka."

"On je u izradi i bio bi gotov da Ministarstvo nije ukinulo licencu firmi koja je to radila i sad smo prinuđeni naći drugu tvrtku da to završi. Ali od 13 mjera - 7 ili 8 koje Grad treba mi provodimo- ne razlikuje se u odnosu na ranije planove", kaže Duspara.  

Sve je to za građane već su rekli, presporo. Voljeli bi da ih se spominje kao grad u kojem je veći dio života provela Ivana Brlić Mažuranić, a ne kao grad slučaj u kojem poglede u centru grada privlači jedino displej koji prikazuje količinu lebdećih čestica. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!