Ostani doma
Potraga

NIJE ZABRANJEN, ALI...

Za ministra ekstremni rizik, no mnoge žene žele porođaj kod kuće! Potraga istražuje zašto država ne propiše jasna pravila

Dok je u mnogim europskim zemljama porod kod kuće strogo reguliran postupak, u Hrvatskoj su žene praktički prepuštene same sebi

Prvi plač sada dvogodišnje Arije, Romana je čula u svojem domu. 

"Gdje god da žena rodi nakon toga se osjeća odlično, jer to je tako prekrasno iskustvo, uvijek je to lijepo. Ali nakon poroda doma, osjećala sam se na vrhu svijeta", kaže Romana Brežni iz Zagreba. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Dva prethodna porođaja Romana je obavila u bolnici.

"Ne mogu reći da imam neke traume, ne mogu reći da mi je bilo ružno, ostalo mi je u nekom ok sjećanju, ali sam uvijek znala da to može bolje, da to može biti ljepše iskustvo sve skupa. Sve je jako opušteno, topla obiteljska atmosfera, osjećala sam se jako sigurno. Osjećala sam se ugodno, mogla sam se kretati cijelo vrijeme što nažalost u bolnicama nije dozvoljeno. Mogla sam sama izabrati kako želim roditi, ja sam se na kraju odlučila za porod u vodi", kaže Brežni. 

Na Arijinu porođaju bili su suprug, 2 doule - odnosno porođajne trenerice i primalja iz inozemstva.

"Trudnoća je bila uredna od početka do kraja, uredno vođena u privatnoj poliklinici. Primalja je došla iz inozemstva, iz zemlje gdje je to najnormalnije uređeno. Primalja koja ima svu potrebnu opremu za porađanje kod kuće. Do nje sam došla putem prijateljica, poznanica koje su već rodile kod kuće i na taj način sam se dogovorila s njom", kaže Brežni. 

Odustala od poroda kod kuće

Iako je i Ilona htjela to iskustvo, ipak je odustala. 

"Htjela sam prirodan porod bez straha, bez drame. Meni osobno je bilo najvažnije da rodim u položaju u kojem hoću. A ne na leđima, spojena na CTG i drip. U krugu svoje obitelji, da podijelim to s njima. Samo što kod nas to nije moguće, odnosno moguće je, ali košta. Možete uzeti doulu, tu iz Hrvatske, ali primalju morate angažirati iz Slovenije ili Austrije, to je kod nas oko 1500 eura… Tako da zbog toga sam ja odustala", kaže Ilona Pohaj-Daglavić iz Zagreba. 

Kao i Romana, i Ilona je već imala 2 bolnička porođaja. Sada je u 30. tjednu trudnoće.

"Nikakve zamjerke oko toga, bili su brzi, dobri, ali bili su inducirani, nisam imala priliku doći do prirodnog poroda. Vani je to normalna stvar, vani imaju i te porođajne kuće, što je nešto između bolnice i kuće, nije streilno, a opet imate stručnu pomoć primalje. Bilo bi lijepo da možemo birati", kaže Pohaj-Daglavić.

Vezana vijest

bolnica

Porođaj kod kuće nije zabranjen, ali...

Porođaj kod kuće u Hrvatskoj nije zabranjen, ali primalje ne smiju djecu porađati izvan zdravstvenih ustanova. Voditelj Odjela za patologiju trudnoće i perinatalnu dijagnostiku u bolnici Sv. Duh, primarijus Tomislav Hafner smatra da je porođajima mjesto u bolnici. Za velik broj žena porođaj će proći bez problema, no...

"Problem je što mi ne možemo unaprijed prepoznati, mi možemo procijeniti rizike, pretpostaviti tko će imati vrlo veliku vjerojatnost da se upravo to odvije bez ikakve medicinske pomoći i recimo u takvim slučajevima, uz dopunske organizacije ostaviti rodilju da rodi kod kuće. Međutim, čak i u toj skupini, u jednom malom broju, u nekoliko od 100 rodilja će se uspostaviti potreba za hitnom intervencijom. A to doma nije moguće...", kaže voditelj Odjela za patologiju trudnoće i perinatalnu dijagnostiku KB Sveti Duh Tomislav Hafner

Smrt u Ivancu

Jedan tragični slučaj dogodio se prošlog tjedan u Ivancu, kada je pri porođaju kod kuće umrla beba. Policijsko je istraživanje još u tijeku, ali neslužbeno doznajemo kako na porođaju nije bila prisutna primalja. Inače, stopa perinatalne smrtnosti u Hrvatskoj mjeri se u promilima i iznosi 6,7 za 2018.

"To su ti dramatični trenuci. Mi znamo da se oni događaju vrlo rijetko, možemo reći nekoliko na tisuću. Ali tih nekoliko na tisuću mijenjaju ishod trudnoće za koji su na kraju krajeva, za taj ishod su najzainteresiraniji majka i i obitelj. A to se eto… Razlog ove teme i razlog ovog našeg razgovora je nažalost jedno iskustvo koje je upravo vratilo statistiku u 19. stoljeće", kaže Hafner. 

Vezana vijest

respirator, ilustracija

Neasistiranim porođajima, dakle onima bez primalje, protive se baš svi.

"Definitivno porod bez ikakve pomoći. Pa to je jedna fino rečeno jedna vrlo neizvjesna avantura", kaže Hafner. 

"O neasistiranim porodima ne bih htjela ništa posebno komentirati jer to stvarno nije moj izbor. I to treba stvarno razdvojiti. Moj porod je bio apsolutno nadziran i vođen osobom koja je za to osposobljena i educirana i osobom koja je imala jako puno opreme sa sobom, u slučaju da se bilo što dogodilo meni ili bebi. Neasistiran porod nije nešto što bih ja izabrala i to je to što imam o tome za reći", kaže Romana Brežni. 

Prihvatljivo za manji broj trudnica 

Erika Spirić u varaždinskom je rodilištu radila 42 godine kao primalja. Na svijet je donijela oko 15 tisuća beba. Ističe da je porođaj kod kuće prihvatljiva opcija tek za manji broj trudnica. 

Erika Spirić, predsjednica Vijeća Hrvatske komora primalja, na pitanje da se ovdje nitko ne zalaže za porođaj bez medicinskog osoblja, odgovara: Apsolutno. 

"Hrvatska komora primalja se zalaže za asistirani kućni porođaj u niskorizičnoj trudnoći. Dakle za ono što primalja u Europi smije raditi, a pravila i smjernice treba donijeti Ministarstvo", kaže Spirić. 

Beroš: Takav porođaj smatramo prerizičnim

Ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je da takav porođaj smatraju prerizičnim. 

"Moramo razmišljati o nečijoj želji da se porodi kod kuće i ja tu želju apsolutno shvaćam, no sve koje rađaju kod kuće moraju shvatiti da je rizik rađanja kod kuće ekstreman", kazao je Beroš prije tjedan dana.  

No, Erika u tome vidi negiranje, a ne rješavanje problema. 

"Porođaji kod kuće su se uvijek događali i oni nikada nisu prestali. S obzirom da u Hrvatskoj to nije uređeno, žene zovu primalje iz inozemstva i pružaju im stručnu pomoć, a ako primalje iz inozemstva ne dođu, žene su ponekad spremne roditi bez stručne pomoći", kaže Spirić. 

Kućni porođaji postoje u zemljama Europske unije.

U Hrvatskoj pravila nema, ništa nije regulirano, međutim u EU su kućni porodi regulirani, pa i u susjednoj Sloveniji. I zna se da kod kuće može roditi samo žena iz niskorizične trudnoće koja je u niskorizičnom porođaju. Dakle, svaka komplikacija u trudnoći sigurno nije za porod, nego za otići tamo gdje joj je najsigurnije, a za tu ženu je najsigurnija bolnica", kaže Spirić. 

Prema podacima Eurostata, stopa perinatalne smrtnosti u Nizozemskoj, zemlji s najviše porođaja kod kuće, 2018. je iznosila 4,6 promila. Inače, to je manje od prosjeka Europske unije. No, objašnjava Hafner - riječ je o potpuno pripremljenom sustavu. Ali i educiranim zdravstvenim radnicima. 

Vezana vijest

novorođenčad

"Imaju organizirane primalje koje su educirane, legalizirane u smislu, na kraju krajeva i pravnih i forenzičkih razloga. A s treće strane postoji ono što se zove pozadina, odnosno popularna hrvatska riječ back up. A odnosi se na mobilne medicinske timove koji su načelno transportni, koji znaju da se porođaj kod kuće odvija i oni znaju i čekaju spremno - ako što pođe po zlu da se reagira na pravilan način", kaže Hafner. 

Kako u mjestima gdje nema rodilišta?

Porođaj kod kuće važna je tema na mjestima gdje nema rodilišta u blizini. Korčulanki Dori Lozici nijedan od 2 porođaja nije prošao glatko. Za vrijeme prvog helikopterom je hitno prebačena u splitsku bolnicu, drugo je dijete rodila na putu do 120 kilometara udaljenog dubrovačkog rodilišta i to u vrijeme prvog lockdowna. 

"Došli smo do jednog doktora koji me trebao primiti tog ponedjeljka 6.4., što je bilo 5 dana prije termina, međutim večer prije su krenuli trudovi", kaže Dora Lozica iz Korčule.  

Na porođaj je krenula samo s primaljom, bez ginekologa, no stigla je do Doma zdravlja u Orebiću, na Pelješcu. 

"Babica je bila sjajna. Ginekologa nije bilo, ona je sama izvela težak porod, nije ni u jednom trenu paničarila, sve je sama izdržala", kaže Lozica. 

Inače, na cijeloj Korčuli i u Orebiću, na otprilike 10 tisuća žena postoji jedan ginekolog. Situacije u kojima žene rađaju na putu do bolnice nisu nesvakidašnje. Dora se pita - zašto onda žene ne mogu rađati kod kuće?

"Suludo je da žena, koja mora novo ljudsko biće donijeti na svijet mora u najgorim bolovima, trudovima, pokušava i trči do bolnice. Bolnica bi trebala doći nama ili ne znam na koji način bi to trebalo biti organizirano. Zato podržavam kućne porode, mislim da svaka žena ima apsolutno pravo odabrati kakav porod želi", rekla je Lozica.

Sustav treba urediti 

Baš zbog ovakvih situacija postoje apeli za uređivanje sustava.

"Naime one nemaju u svojim sredinama primalje ili nekoga tko bi im mogao pružiti skrb u trudnoći ili porodu, pa makar samo da s njima idu u transport hitnim kolima u slučaju da krene porod na otoku, pa moraju ići na kopno. To je problem koji struka i Ministarstvo sustavno ignoriraju već godinama. Vrijeme je da krenemo taj problem rješavati, a jedan važan i neophodan dio tog rješenja je uspostavljanje prakse primaljske skrbi na otocima i udaljenim mjestima, kao što smo imali prije 40 ili 50 godina", kaže Daniela Drandić iz Udruge Roda. 

Vezana vijest

Covid pozitivna majka rodila u izoliranoj rađaoni: 'Bila je izuzetno motivirana da zaštiti i ona nas'

Porođaji kod kuće sve su popularnija opcija o kojoj buduće majke razmišljaju. U udobnosti vlastita doma, to je - kažu - potpuno drukčije iskustvo. 

"Povijesno gledano, rodilje koje su inače rađale kod kuće su shvatile da porođaj kod kuće ima jedan takav rizik koji je postao neprihvatljiv. Gdje se izgubila ta konekcija da zapravo rodilja dolazi u bolnicu tražiti pomoć, a ekipa primarno primalja, a u slučaju potrebe i liječnici, daju pomoć, a ne oduzimaju slobodu rađanja, to ja ne znam. Očito da smo se mi jednim putem izgubili", kaže Hafner. 

No, porođaji kod kuće se događaju. S obzirom na to, stav je primalja, da se oni moraju na neki način urediti. Jer u ovakvim okolnostima lakše može doći do tragičnog ishoda. 

"U neuređenom našem društvu je to sve skupa jako naopako i onda nam se događaju tragične situacije, jer žene ponekad su spremne i bez stručne pomoći jer ni pod kojim uslovima ne žele u bolnicu. I mislim da ne smijemo zatvarati oči jer, ponavljam, i te žene su nam važne, i ta djeca su nam važna", kaže Spirić.  

"Kod nas porodi doma se rade, bez obzira na cijenu, žene rađaju doma, to je sve popularnije, bilo bi dobro da se to regulira, da dozvole primaljama da rade od doma i da se to sve normalizira", kaže Ilona.  

"Voljela bih da svaka žena koja želi to iskusiti da to zaista i može", kaže Romana.  

Ginekolozi se opiru toj praksi

U priči se ne smiju zanemariti ginekolozi koji se većinom tome opiru jer smatraju da je bolnica ipak najsigurnija, a sustav nepripremljen. No, gledajući iz perspektive sustava, doista je kontradiktorno nešto proglasiti opasnim, no dopustiti da se to obavlja. Naravno, onima koji si to mogu priuštiti. A samo zato što sustav ne želi da se to događa, to ne znači da će takva praksa prestati, već da će biti manje kontrolirana i organizirana, a samim time i opasnija.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!