Ostani doma
Potraga

MASOVNI KRIVOLOV

Sagrade ilegalne čeke, pa ubijaju i zaštićene vrste: Potraga istražuje koliki je problem krivolova koji se prodaje i kroz turističke aranžmane

Dok država očito ne zna što im je činiti, borbu s krivolovcima preuzele su udruge. S jednom takvom bili smo u akciji uklanjanja brojnih ilegalnih čeka

Čak 500 tisuća ptica, kažu procjene upućenih, svake godine u Hrvatskoj nastrada kroz razne ilegalne aktivnosti. Istodobno, inspekcija u prosjeku ima tek šest intervencija na godinu. Na pitanje što je s akcijskim planom za suzbijanje krivolova, nevjerojatno, oni nas upućuju na Ministarstvo, a Ministarstvo na njih.

Dok država očito ne zna što im je činiti, borbu s krivolovcima, koji su od toga stvorili unosan ilegalni biznis – preuzele su udruge. S jednom takvom bili smo u akciji uklanjanja brojnih ilegalnih čeka.  

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Akumulacijsko jezero hidroelektrane Dubrava kod Preloga na granici je Međimurske i Varaždinske županije. 

"To je zaštićeno kao regionalni park Mura - Drava, dio je ekološke mreže Natura 2000. Također to je UNESCO biosferni rezervat i u svakom slučaju, nikakve nelegalne radnje koje bi naštetile tom području nam nisu prihvatljive", kaže ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije Jelena Pavleković.

"Značajno je kao zimovalište ptica. Naime, kao što naše ptice lete na jug, tako smo mi nekome jug. I oko zimskih mjeseci, kada su okolne vode zaleđene, ovo jezero je prepuno ptica, gusaka, pataka, raznih i lovnih ptica, ali i strogo zaštićenih ptica", ističe čuvar prirode Javne ustanove Međimurska priroda Velimir Bašek.

Baš zato je i idealna točka za razne krivolovce koji na ilegalno postavljenim čekama ubijaju ptice. Na kraj im nastoje stati HGSS, čuvari prirode Međimurske i Varaždinske županije i Udruga za zaštitu prirode BIOM. S njima krećemo u akciju uklanjanja. Dolazimo do prvih čeka koje su skrivene u šašu, pronalazimo čahure i sačme za ptice.

"Znači love se i strogo zaštićene vrste? Pa da, to ako ne znaš razlikovati, lako je… Neka istraživanja smo radili, kolega iz Hrvatskog društva za zaštitu prirode, oni su radili istraživanje kad je bila ptičja gripa gdje je dokazano da 17 posto močvarica su strogo zaštićene vrste", govori Boleslaw Slocinski iz Udrige BIOM.

Uvježbana ekipa relativno jednostavno maknula je ilegalne čeke.

"Prve dvije su bile dosta lake za srušiti, nije to bilo velikih problema. Poprilično je bila novogradnja tih čeka na vodi i zbog toga vijci nisu bili zapečeni pa smo ih je zbog toga bilo lako za srušiti", govori Nikola Želimorski iz HGSS-a Čakovec.

Dolazimo do čeke koja je postavljena na čistini. Skrivena jedino s malo šaša. Riječ je o ozbiljnoj konstrukciji. 

"Tu smo se namučili, malo smo se okupali, ali dobro i to smo isto uspjeli riješiti. Ustvari to je konstrukcija od skele, sve je modularno, tako da su si oni to sve mogli posložiti na vodi s jednim odvijačem", kaže Želimorski.

Kazneno djelo

Nisu je uspjeli do kraja ukloniti, pa smo nastavili do sljedeće. Na putu nailazimo i na ribičku mrežu. Tako loviti ribu na ovom mjestu - objasnio nam je tajnik Saveza sportskih ribolovnih društava Međimurske županije - kazneno je djelo. No, mreže koje ribočuvari izvade koštaju nekoliko stotina kuna, a zarada od samo jednog ovakvog krivolova doseže i više od 10 tisuća. 

"To vam je jako velik problem, ne samo na ovom području, nego na području cijele RH. Ta riba se prodaje po selima. Nema sela u Međimurju, znate da je Međimurje jako gusto naseljeno, nema da netko ne zna, velim bukvalno, diler. Ona je veoma jeftina, bez PDV-a, poreza…", govori tajnik Saveza sportskih ribolovnih društava Međimurske županije Darko Oreški.

U praksi, ribokradice je teško uloviti, a i jednom kada se to dogodi - propisuju se veoma blage kazne. Mrežu koju smo našli ekipa vadi iz jezera, a uhvaćene ribe puštaju. Dolazimo do posljednje čeke. 

"Ono što je bilo primijećeno prošlu godinu, to je bilo baš cijelo polje puno gusaka, ali ni jedna lovna. Kada, lani? Da… Treba dosta paziti,a još ima dvije koje su jako slične, jedna lovna koja je jako slična jednoj koja je strogo zaštićena, ja trebam dosta gledati...", istaknuo je Slocinski.

Tako je glogovnjača lovna, a guska kratkog kljuna zaštićena. U letu, metrima udaljene - teško da ih se može razlikovati. A baš je na ovoj lokaciji snimljen krivolov na strogo zaštićenu vrstu Anser anser. 

"Ne možemo reći sto posto, ili u svrhu lokalnog krivolova, ili lovni turizam… Posegnu za dodatne alate da se malo osigura stranim turistima znatan broj ptica za odstrel. Nikada nećemo saznati točno, ilegalni objekti nikada nemaju vlasnika jer su stroge kazne za takvo nešto, ali to su čeke za krivolov", kaže Slocinski.

Koliki je krivolov ptica problem - objasnio nam je i njegov kolega iz Udruge Biom Mate Zec. 

"Ono što imamo je procjena, koja je prilično porazna, ja bih rekao, i iznosi, srednja vrijednost, nekih 500 000 ptica godišnje koje na ovaj ili onaj način nastradaju u Hrvatskoj. Bilo da je riječ da su uklonjene i drže se kao pjevice u kavezu, bilo da su upucane ili otrovane", tvrdi Mate Zec iz Udruge BIOM.

Krivolove se zaštićene vrste, ali i one lovne. 

"Ono što smo uočili na terenu, da kada se dovodi strane državljane i pruža im se usluga lova, postoji nešto slabiji nadzor nad time što će se raditi, postoji određeno očekivanje od turista koji dolaze u smislu koliki će broj ptica oni moći odstrijeliti i to u kombinaciji dovodi do toga da postoji veći broj ilegalnih aktivnosti kada se dovodi turiste konkretno u lov", kaže Zec.

U posljednjih šest godina inspekcija zaštite prirode je sudjelovala u svega 38 slučajeva suzbijanja ilegalnih aktivnosti prema pticama, prilikom čega je zaplijenjeno oko 3000 ptica. Akcije poput ove BIOM financira iz Europskog projekta Life against bird crime, no ističu treba nam akcijski plan za suzbijanje krivolova. 

Institucije nisu na domaćem terenu

"Mislim da nije kontroverzna tvrdnja da problem postoji i mislim da su toga državne institucije dosta dobro svjesne, ali taj operativni korak, znači da se operacionalizira što trebaju pojedinačne institucije i dionici napraviti da bi se s tim problemom uhvatili u koštac, to je ono što bi nam dao taj akcijski plan", ističe Zec.

Da institucije nisu na domaćem terenu dokazuju i odgovori na pitanje o Akcijskom planu koji bi trebao biti u izradi. 

Državni inspektorat  uputio nas je da se obratimo Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a oni nas pak, na isto pitanje, upućuju na Inspektorat. A crna točka krivolova u Hrvatskoj je delta Neretve. O problemu je ekipa iz BIOMA snimila još neobjavljeni dokumentarni film. Na ušću Nerete više su puta snimili krivolov. 

"U krivolovu na ptice najčešće se love liska, ubijaju se i strogo zaštićene vrste kao što patka zviždara i kreketaljka. Hrvatska je po pitanju lova na liske 3. u Europi, godišnje strada 50 tisuća jedinki, od toga najviše strada u Neretvi", govori čuvarica prirode Javne ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Ivana Konjevod.

Od 2017. s ovog su područja, uz pomoć BIOM-a, uklonili 14 ilegalnih čeka. Inače, ovo je jedno od najbitnijih staništa ptica u Hrvatskoj. 

"Delta Neretve je najvažnije stanište za ptice na području RH. Ali ona ima i međunarodni značaj, ptice ga koriste kao odmorište, gnjezdilište i zimovalište na svom putu u južne krajeve, tzv. Jadranskom migratornom putu", jasno će stručna savjetnica za zaštitu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Margarita Polzer.

"Područje Neretve je prepoznato po učestalosti krivolovne prakse u Hrvatskoj, a može se reći i na cijelom Mediteranu, s obzirom na broj stradalih jedinki. Krivolov se događa u najvećoj mjeri u posebnim ornitološkim rezervatima Prud, Pod Gredom i Orepak. Također, u posebnom rezervatu Ušće. Osim što se događa u rezervatima, događa se i u blizini naselja, čuju se pucnji koji ometaju i stvaraju nelagodu kod lokalnog stanovništva", dodaje Konjevod.

Ovdje živi više od 300 vrsta ptica, a mnoge od njih su strogo zaštićene. Ipak, najviše stradavaju liske - koje su ovdašnja tradicionalna hrana.

Problem neće nestati 

"Međutim problem nije u tradiciji, tradicija je OK i tradicionalan lov na lisku je ok, iz perspektive zaštite prirode i BIOM-a. Ono što je problem jest što se koriste ilegalni alati i što se to radi na neodrživ način kako bi se, prije svega te liske prodavale u restoranima", jasno će Zec.

Očito je da se krivolov na ptice u Hrvatskoj ne shvaća ozbiljno, a da cijeli sustav opet ovisi o civilnom sektoru i pojedinačnim primjerima dobre prakse. 

"Dugoročno ono što je potrebno je da država odvoji resurse, da se bavi s ovim problemom. Mislim da postoji jedan teški nesrazmjer u tome kako pričamo da nam je priroda važan resurs kao državi i s tim koliko ulažemo napora da riješimo problem krivolova", kaže Zec.

No dok institucije ne znaju čiji bi to posao točno trebao biti, a krivolovce se kažnjava slabo ili nikako, dok se priroda eksploatira za profit - što za turiste, što lokalno stanovništvo, i dok bilo kakva borba ovisi o pojedincima ili grupama koji sami nemaju dovoljno resursa ni moći - dotad ovaj problem neće nestati. A kao što svaka ptica svome jatu leti - tako i mi letimo svojem dobro poznatom obrascu zanemarivanja okoliša. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!