Ostani doma
Potraga

PUTEVIMA KOKAINA

U nepuna tri mjeseca 2021. policija zaplijenila više kokaina nego u cijeloj prošloj godini: Potraga istražuje zašto i koliko ga Hrvata konzumira

U kontejnerima s voćem, odjeći, namještaju ili u malenim vrećicama u trbuhu. Kako sve kokain putuje do Hrvatske i koliko Hrvata sudjeluje u ilegalnom biznisu?

Sedamdeset kilograma kokaina koji je prije desetak dana zaplijenjen prilikom pretovara droge iz kontejnera u Opuzenu samo je zadnja velika zapljena na hrvatskom tlu. Kokain je stigao iz Južne Amerike skriven u kontejneru s bananama. Kako se vidi iz policijske snimke akcije, kokain je precizno izvagan, a počinitelji koje su prekinuli u pretovaru droge, privedeni su u policiju.

Od početka 2021. policija je zaplijenila više kokaina nego u cijeloj prošloj godini. Upravo kroz morske luke ulazi najviše kokaina u Hrvatsku, a on se iz Hrvatske distribuira dalje u Europu.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Mislim da luke imaju uobičajenu zaštitu i ona je na razini standarda kao i diljem Europe", kaže bivši načelnik kriminalističke policije PU Istarske Hajrudin Merdanović.

Nemaju rendgen za pregled robe u kontejnerima

No kada je luka Ploče u pitanju ona za razliku od riječke luke nema rendgen za pregled robe u kontejnerima. Iz Carinske uprave najavljuju da kreću u nabavu ponukani upravo ovom zadnjom zapljenom. Hajrudin Merdanović koji je koautor knjige „Hrvatska u kokainskom ruletu smrti“ smatra da moramo bolje zaključati svoje luke. 

"To znači da su nam luke iznimno interesantne, a što je s onim lučicama gdje recimo nemamo nikakav nadzor i imamo uplovljavanja bez ikakve kontrole. Mislim da smo unatoč velikim zapljenama, što je za svaku pohvalu, još poprilično šuplji i interesantni krijumčarima kokaina. Imate jednog čovjeka u luci Rovinj, Umag ili negdje i imate ulaz pet jahti na primjer noću u isto vrijeme. Što će taj čovjek napraviti ili što on radi? Jedino može pogledati dokumente i pustiti ih bez nadzora. Što može biti unutra ostaje nam samo za pretpostaviti", govori Merdanović.

Vezana vijest

Ploče, kokain

U zadnjih šest godina, sudeći prema testiranju otpadnih voda, u Hrvatskoj se konzumacija kokaina povećala 300 posto. Najveća potražnja je upravo u Europi, a kada je potražnja veća i proizvodnja rapidno raste. 

"Hiperprodukcija je u Južnoj Americi u one tri države Peru, Kolumbija i Bolivija. Proizvode 2000 tona kokaina čistoće preko 90 posto. I jedan od glavnih ciljeva tog kokaina je Europa, iz puno razloga. I samim tim zaredale su zapljene kokaina i u Hrvatskoj", istaknuo je voditelj Službe kriminaliteta droge MUP-a Dražen Rastović.

Razlozi zbog kojih većina proizvedenog kokaina završava u Europi su kupovna moć, značajno veće cijena droge nego u Sjedinjenim državama, no i politika kažnjavanja europskih sudova u odnosu na američke.

"U Europi imate države gdje za krijumčarenje nekoliko desetaka kilograma marihuane je penalna kazna pet tisuća eura, dok recimo susjedna država ima kaznu zatvora tri godine. Osim toga kolumbijski i uopće južnoamerički karteli koji se bave krijumčarenjem kokaina prepoznali su da Europa ima problema i sa činjenicom da ne dosuđuje kazne kao primjerice u Americi od nekoliko stotina godina kada se dokaže da je to konkretno zločinačko udruženje prouzročilo smrt toliko i toliko osoba. Drugdje se primjenjuju i zakoni o oduzimanju protupravne imovinske koristi, a to je u ovom poslu najbitnije", govori Rastović.

Balkanski narko kartel

Takozvani balkanski narko kartel posljednjih je godina odgovoran za krijumčarenje više od 60 posto kokaina koji ulazi u Europu. Okosnicu čine upravo naši državljani. 

"Nastavlja se taj trend sudjelovanja hrvatskih državljana u aktivnostima tvz. balkanskog kartela kroz kriminalne ćelije. Sudjeluju kroz organizaciju, financiranje, krijumčarenje i distribuciju kokaina prvenstveno na europskom narko tržištu. Radi se o državljanima jugoistočne Europe, prvenstveno državljanima Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH koji su dio kartela", tvrdi Rastović.

"Tih jakih pojedinaca itekako imamo. Evo imate ga ovdje i u Rijeci, nosi nadimak hrvatski Escobar. Sam nadimak govori tko je on i čime se bavi. Kada vidite kamo odlazi taj novac, koju imovinu je stekao, koliko su puni bankovni računi u Hrvatskoj i diljem svijeta, tek onda vidite snagu i moć tih pojedinaca koji se bave krijumčarenjem kokaina. U svim tim grupacijama koje su padale diljem Europe, Italiji, Urugvaju, Španjolskoj, nema niti jedne akcije u kojoj nisu naši ljudi. Naši ljudi su duboko unutra", poručuje Merdanović.

No kokain se ne krijumčari samo na veliko niti samo u praškastom obliku prešan u takozvane ciglice od pola kilograma ili kilogram, objašnjava nam stručnjakinja policijskog Centra za kriminalistička vještačenja. 

"Poznato je i baš karakteristično za kokain da se on krijumčari i na neki drugi način. Odnosno da se krijumčari inkorporira u sve moguće materijale. Od recimo drveta, ovog papira, namještaja, plastike, odjevnih predmeta, dakle svi mogući predmeti su zapravo postali pogodni za krijumčarenje kokaina. Inkorporira se u različitu robu i na taj način transportira u Europu", kaže glavna vještakinja za toksikologiju policijskog Centra za vještačenja Ivan Vučetić Ljubica Tomašek.

Vezana vijest

Oliver Čokara

"Početkom prošle godine srpski državljanin je došao u zračnu luku s otopljenim kokainom avionskim prijevozom, prije nekoliko godina imali smo zapljenu na kruzeru u Dubrovniku. Prije nekoliko godina dvojica hrvatskih državljana iz Slavonije gutali su kuglice kokaina. Od 500 do 700 grama mogu prenijeti", dodaje Rastović.

Povremeno policija i carinici u prtljazi pronađu i proizvode lišća koke. U nekim južnoameričkim zemljama ti su proizvodi legalni, no u Europi nisu i ne mogu se unositi.

"Ovo je koka lišće. Ovako izgleda lišće kada se ubere. Iz njega se kemijskom obradom dobije kokain. Žada: Ima li lišće sada svojstva kokaina? Ima, Ima Samo je udio kokaina u ovom lišću vrlo mal. Kreće se između jedan i dva posto. Ovo je čaj, evo ga. Ovo je uzorak iz jedne zapljene i evo piše da imamo sto vrećica čaja. Znaju li osobe da nose nešto ilegalno ili to smetnu s uma? Vjerojatno ima različitih situacija. Netko to vjerojatno svjesno učini, a netko i nesvjesno jer misli kad dođe negdje kao turista u Peru ili Boliviju gdje se to može legalno kupiti i kad se vraća zaboravi da se to u Hrvatsku ne može unositi", kaže Tomašek.

Protiv organiziranog kriminala, posebno krijumčarenja droga, države se ne mogu boriti same, već je to gotovo uvijek zajednička akcija nekoliko agencija iz više država. Jedna velika zapljena dogodila se na inicijativu hrvatske policije. Akcija kodnog naziva Falkuša finiširana je na Kanarskom otočju. 

"U suradnji sa španjolskom Guardia Civil, francuskom carinom i još nekoliko agencija prvenstveno govorimo o NCA  britanskoj agenciji i DEA-i, zaplijenili smo 980 kilograma. Prije deset godina proveli smo najveću akciju protiv balkanskog kartela koja se protegla na tri kontinenta. Imali smo zapljene u zračnoj luci u Švicarskoj i Hong Kongu, sve ukupno preko tone kokaina i tada je uhićen velik broj hrvatskih državljana", tvrdi Rastović.

Velikih zapljena nema bez međunarodne suradnje, no krijumčarenja nema bez ljudi iz sustava.

"Jednostavno svi krijumčari svijeta idu za tim da nekako korumpiraju ili da podmite ljude iz tog sustava koji se bori protiv krijumčarenja droga. Policajce, carinike, a evo vidimo ovaj posljednji slučaj iz Ploča govori upravo to. Nema operacije bez ljudi iznutra", kaže Merdanović.

Slučaj iz Rijeke

Merdanović nam prepričava slučaj iz Rijeke kada su policajci mislili da će uhititi i one koji će doći na primopredaju, no informacija je procurila iz njihovih redova. 

"Zapljena devedesetih u Rijeci one velike količine kokaina, tada je koliko se sjećam ministar policije dobio informaciju da u riječku luku u jednom kontejneru, u nekom rasutom teretu, nekoliko stotina kilograma kokaina i da će po kokain doći izvjesni gospodin iz Rijeke. Policajac iz odjela za droge iz Rijeke koji je radio na tim poslovima, znajući za tu informaciju, dojavio je tom čovjeku koji je do danas ostao izvan granica Hrvatske i smije se hrvatskom pravosuđu iz ne znam kojeg dijela svijeta", kazao je.

Kada je u pitanju ulična zapljena kokaina, statistički podaci se razlikuju od uprave do uprave. Merdanović smatra da policija može bolje.

"Postoje na razini godine zapljene koje su ravne nuli, a imaju specijalizirane odjele koji se isključivo bave s tim. To znači da na tom području nema kokaina, a sada da idemo pitati vas, mene, kolegu, nekoga na ulici da li pozna nekoga od deset nabrojanih ljudi s tog područja da li koristi kokain ili gdje se može nabaviti kokain, svatko će ih nabrojati nekoliko. Taj, taj i taj", tvrdi Merdanović.

"Kad pričamo o kokainu on je najpopularniji u gradskim središtima i tamo gdje ima novca", jasno će Rastović.

I statistika za 2019. kaže tako. Najviše je zapljena kokaina na području Grada Zagreba, Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Istarske i Varaždinske županije. A najmanje na području Virovitičko-podravske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarske-bilogorske županije. Dok policija u Požeško-slavonskoj županiji nije zaplijenila niti grama. Istodobno, kokain postaje sve veći zdravstveni problem.

Vezana vijest

"Obrazac konzumacije kokaina kod velike većine ljudi koji ga konzumiraju je vikend konzumacija ili u nekakvim kontroliranim razinama i to nije kao ovisnost o alkoholu ili heroinu koja za sobom nosi i fizičke simptome sustezanja. Međutim to danas nije droga zlatne mladeži, danas sve više ljudi ima mogućnost i dostupnost nažalost i u RH konzumirati kokain i i neki se jednostavno zaigraju i dođu do te količine kada je ta psihološka žudnja toliko intenzivna tako da počnu sa svakodnevnim obrascem uporabe. Ako se radi o većoj količini onda tu dolazi do kokainske psihoze koja može biti dramatična", kaže psihijatar Klinike za psihijatriju Vrapče Ivan Ćelić.

"Kad govorimo o psihi, psiha se razvaljuje. Čovjek postaje paranoidan. Znate slučaj poznatog odvjetnika koji je pod utjecajem kokaina ušao u kladionicu i ubio čovjeka bez razloga iz vatrenog oružja. Dakle nije poznavao čovjeka, no u glavi je zamislio da mu on radi o glavi i ubio ga je", dodaje Rastović.

Još prije desetak godina u Hrvatskoj je bila iznimno loša čistoća kokaina. Prosječno tek dvadesetak posto. 

"Onda smo nakon toga imali iz godine u godinu uzastopni porast čistoće kokaina tako da smo 2017. i 2018. došli smo do nekog maksimuma čistoće kokaina koja je iznosila 60 posto prosječno", tvrdi Tomašek.

Potrebno još više ulagati u policijske snage i opremu

Ista je čistoća primjerice i u Parizu koji slovi za europsko središte kokaina kada je potrošnja po glavi stanovnika u pitanju. Potrošnja kokaina iz godine u godinu raste. 

"Ljudi koji se time bave kažu da se u Hrvatskoj godišnje proda tona i pol kokaina. I kakva nam je budućnost, a budućnost nam je postkovidska ali i kokainska i u tom dijelu definitivno to je nešto, to je jedan krug koji ne staje i koji se vrti. Jednostavno u tom poslu krijumčara i krijumčarenja dok god imate ponudu i potražnju posao ide dalje", kaže Merdanović.

"Na ovom cijelom prostoru ima vrhunskih sportaša i u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu i tu smo najbolji na svijetu. Znači pričamo o malom prostoru s relativno malim brojem stanovnika, a u sportu smo vrhunski. Tako i za ta kaznena djela, pogotovo u kokainu imamo vrhunske kriminalce koji rade na globalnoj razini", jasno će Rastović.

Zbog svega je onda potrebno još više ulagati u policijske snage i njihovu opremu. Samo tako će ona ostvarivati i dalje vrhunske rezultate u surovim utakmicama s beskompromisnim krijumčarima narkotika diljem Hrvatske, Europe i svijeta. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!