Ostani doma
Potraga

KAOS U PROMETU

Pješaci u strahu od sve više biciklista i romobila, oni ljuti jer nema staza, policija priprema novi zakon. Potraga istražuje kako riješiti sve veći kaos u prometu

Pješaci u strahu od sve više biciklista i romobila, oni ljuti jer nema staza, policija priprema novi zakon. Potraga istražuje kako riješiti sve veći kaos u prometu
RTL

Nakon bliskog susreta s dostavljačem na biciklu – udarila u zid, dobila potres mozga. Kako stati na kraj sve većoj gužvi i neredu na nogostupima

Ovo je jedno od križanja u Zagrebu. Na nogostupu se zajedno guraju pješaci, biciklisti, romobili. Snježana se toga jutra kada je izlazila iz haustora nije stigla maknuti. Pored nje je prošao dostavljač na biciklu i kaže, zakačio je torbom.

"Bila je toliko velika brzina, ne znam koje je boje bila torba, kako me zaokrenuo lupila sam glavom o zid i nakon toga sam pala na pod. Kad sam došla k sebi sam shvatila da sam mogla poginuti", kaže Snježana Dragojević Harapin, novinarka.

Vezana vijest

potraga

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Međutim, priča nam dalje, biciklist se samo okrenuo i nastavio dalje, a ona je s potresom mozga završila na bolovanju. Biciklist nije odgovarao.

Vezana vijest

potraga


"Poslije kada dolazite k sebi sve vas počinje boljeti kao da su me tri kamiona pregazila, glava me počela boljeti, svjetlost vam smeta, to ništa čovjek ne zna dok ne dođe u tu situaciju", priča Snježana Dragojević Harapin.
Da takve nesreće nisu nimalo bezazlene potvrđuje nam i liječnik iz Klinike za traumatologiju. Što je veća brzina kaže, ozljede su teže.

"U takvim situacijama pješak je predmet trpnje jer je pasivan i hoda brzinom od 4 do 5 km na sat. U sudaru s vozilom ili vozačem koji ide 20 do 40 km na sat on stradava kao da je udaren od bilo kojeg drugog vozila. I tu je problem što ona vozila koja se ne smatraju prometalom to jesu i kreću se po površinama kojima se kreću i pješaci i tu je nužan oprez, poslije je kasno", priča Dragan Đurđević, liječnik u KBC Sestre Milosrdnice.

Vezana vijest

Potraga

"Kad pričam o prometnim tokovima govorim o teriji skakavca i mrava, skakavci kad se nađu u većem broju skaču jedni preko drugih i svi žele doći prvi do hranilišta. S druge strane mravi surađuju, ali mi ljudi smo slični skakavcima. Svatko želi preskočiti ovog ispred sebe i doći do odredišta. To jel netko na romobilu u automobilu ili na biciklu, on misli da je taj koji bi trebao imati prednost i prioritet za obavljanje te svoje mobilnosti, a praktički svi imamo jednaka prava", ističe Marko Ševrović, Fakulet prometnih znanosti u Zagrebu. 

Manjak tolerancije raste proporcionalno s veličinom grada, objašnjava profesor s Prometnog fakulteta.

"Nije to stvar prometne kulture, to je stvar općenito kulture. To je jedan problem otuđenja koji dolazi s globalizacijom. To vas kao pojedinca izdvaja iz mase i vi ste sami sebi bitniji nego što je bitna masa. I to se jako odražava i u prometu", naglašava Marko Ševrović.

Tena i Ivan članovi su udruge Sinidkat biciklista. S njima smo se našli na jednom od križanja u centru grada.

"Ovdje možemo vidjeti stazu koja završava na početku samog križanja, biciklisti ne znaju kako nastaviti, rade to najčešće čineći prekršaj, nitko ne silazi, bicillistička traka treba biti povezana i imati smislen nastavak. Biciklisti su u opasnosti od vozila koja skreću u lijevo, onda ugrožavaju pješake jer se kreću po pješačkom i svi su ugroženi ovom situacijom", priča Ivan Nemet, Udruga "Sindikat biciklista.

Godinama, kažu, pokušavaju upozoriti na probleme s kojima se svakodnevno susreću. Tvrde da prometna infrastruktura ne prati vrijeme u kojem je na cesti sve više drugih vozila, ne samo automobila. Kažu da biciklističkih staza nema dovoljno, da su često preuske, iscrtane po nogostupu, a ako ih i ima , ima ih pa odjednom nestanu.
Vode nas i na drugu lokaciju. Mjesto kod Tehničkog muzeja gdje traka vodi samo u jednom smjeru, u drugom je nema čak ni na suprotnoj strani ceste. Ovdje ih je, kažu, policija znala kažnjavati zbog vožnje u suprotnom smjeru.

Više pogledate u prilogu Potrage. 

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!