Ostani doma
Potraga

SKUP OPORAVAK

Gorivo, plin, struja, staklo, plastika, karton... Proizvođači upozoravaju – zbog sve većih cijena – postaje nemoguće raditi. Potraga istražuje koliko nam poskupljuje život

Najviše problema sada imaju oni koji su, kaže Jakić, špekulirali s kratkotrajnom nabavom. U situaciji su da sada moraju dizati cijene.

Zvonko Širjan ima četiri farme na kojima hrani telad. Imaju 100-tinjak kilograma, a u prodaju idu kada dosegnu 600 kilograma težine. Sve to traje 15-tak mjeseci i košta sve više.

"Mi stočari i naša firma nemamo dovoljno zemljišta da proizvedemo hrane na svojim pašnjacima pa ni u godinama kad je normalan prinos, ove godine nam fali 60 posto i sad smo na tržištu kupujemo kukuruz i bilježimo gubitak od 30 posto po svakoj proizvedenoj kili, odnosno kukuruz je otprilike duplo skuplji nego što to možemo ostvariti preko cijene mesa", kaže Zvonimir Širjan, vlasnik farme. 

To je problem u kojem su se našli svi uzgajivači stoke. Cijene stočne hrane su se povećale, osobito kukuruza koji je ove godine slabo rodio, mogu ga platiti kunu po kilograma, a on stoji kunu i 80 lipa. Zlatko Širjan kaže da na farmi drži 14 000 grla stoke, nekad više nekad malo manje. Ove godine dokupit će kukuruza za 15 milijuna kuna. Od toga naplatiti 7 milijuna.

Vezana vijest

Potraga

U ovom trenu njegova je farma - neodrživa

"Definitivno je da stočari u ovom momentu gube. Netko ima rezerve i snage se zaduživati i vjerovati u bolje sutra, ali mnogi nemaju - ali tko će vjerovati u bolje sutra, a to se ne dogodi - bankrotirat će", kaže Širjan.

Ovako računa.

"Mi prodamo kilu junetine za 16 kuna živih bikova, to je otprilike 28 kuna mesa u polovicama plus pdv to je 32 kune i mi proizvođači mislimo da su troškovi proizvodnje puno veći nego što to ostvarujemo na tržištu", kaže Širjan.

Fali im 30 posto premda je cijena junetine prošle godine porasla za kunu i pol. Za razliku od svinjskog mesa čija cijena pada. Uzgajivači svinja stoga su u još većem problemu. Posebno ih muči uvoz.

"Mi u Europi imamo višak proizvodnje svinja i taj višak se prelijeva u Hrvatsku i danas imate odojka za tov od 15 do 28 eura, što je četvrtina od njegove stvarne vrijednosti", kaže Širjan. 

Da je stočare pogodila kriza svjesni su i u Ministarstvu.

"Mi smo ove godine predvidjeli 220 milijuna kuna za dobrobit životinja, i još 130 milijuna za stajsko gnojivo i svjesni smo da ni to nije dovoljno. zato ćemo pomoći s još 163 milijuna kuna što treba odobriti Europska komisija", kaže ministrica poljoprivrede Marija Vučković. 

No, i to je trenutno, smatraju stočari, premalo.

"Za taj novac. To bi bilo 20 posto manja cijena od one koju treba ostvariti na tržištu da mi ne gubimo. Meso bi trebalo poskupjeti za 5 ili 6 kuna da budemo na nuli", kaže Širjan.

Vezana vijest

Potraga, stanovi, Zagreb


No, mesna industrija bori se sa svojim problemima

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Milivoj Medven krenuo je od nule danas ima veliku proizvodnju.

"Ulazni troškovi su svi otišli gore samo struja skoro 100 posto. Račun nam je bio 250 000 kuna, sada skoro 500 000. Struja i gorivo oko 3 milijuna kuna na godišnjoj razini. To je ogroman udar na firmu. Trebate ostvariti 3 milijuna kuna dobiti. To nije samo prodati meso. Da bi se to vratilo", kaže Milivoj Medven, vlasnik mesne industrije.

A poskupjeli su i im i ostali ulazni troškovi poput folija, kartona. Poskupljenje osjećaju i voćari kojima je krenula berba.

"Naš najveći proizvođač stakla najavio je početkom studenog poskupljenje od 9 posto i dodatnih 6 posto iduće godine, komponenta plastike u zadnjih pola godine poskupjela je 30 do 50 posto. I ključna komponenta je karton. samo u zadnjih 3 mjeseca poskupila je 25 do 30 posto", kaže Luka Cvitan, upravitelj proizvođačke organizacije JabukaHr.

No, ne muči ih samo to.

"Zbog povećanja gotovo svih energenata dolazi do povećanja troškova berbe, Transport ubrane robe do hladnjače i trgovačkih lanaca i vraćamo se na trošak skladištenja jer jabuka može stajati i do 12 mjeseci i zbog najave povećanja od 40 do 60 posto, neupitno je da će se to odraziti na cijenu proizvoda", kaže Cvitan. 

Mario Mesaroš vodi veliku tvrtku koja se bavi logistikom. Pogodilo ih je sve. Zbog nedostatka radnika bio je prisiljen povećati plaće, sada je porasla cijena goriva. U svaki šleper stane 1200 litara.

"Prije nego je krenula pandemija tank nas je koštao 10 000 kuna. U četvrtom mjesecu dogodio se pad cijena pa je rezervoar bio 7500, danas 11500 kuna", kaže Mario Mesaroš, član uprave tvrtke za logistiku.

Imaju 250 šlepera. Troškovi samo jednog točenja flote porasli su im za oko 700 000 kuna.

"Domaće tržište još nije reagiralo, ali donijeli smo odluku da ćemo dizati cijene usluga", kaže Mesaroš.

A dizanje cijena, koje u konačnici plaća potrošač nikad nije dobrodošlo. Državni Zavod za statistiku nedavno je objavio indekse potrošačkih cijena koje su na godišnjoj razini porasle 3,3 posto.

U usporedbi s rujnom lani - drastično je porasla cijena tekućih goriva i plina kada je u pitanju stanovanje ( 56 posto, plina za 12 posto). Za gotovo 11 posto poskupio je prijevoz, poštanske usluge 23 posto.

Građani se boje dodatnog poskupljenja cijena hrane koja je već poskupjela 3 posto. Najviše ulja i masti za 18, 5 posto. Povrće 8 posto. Mlijeko i jaja 4 posto, kruh 3,7 posto dok je cijena mesa koja najviše muči stočare porasla za tek 0,3 posto.

Vezana vijest

Potraga migranti

No, i trgovački lanci kalkuliraju

Sami su sebi konkurencija, objašnjava Dragan Munjiza, direktor jednog od njih.

"Trgovački lanci kad bi mogli radili bi sa minus maržama, ali to ne smiju, stave minimalnu kalkulativnu maržu na proizvode koji ulaze u osnovnu potrošačku košaricu i par osnovnih artikala kao što su voće, povrće, meso, pelene, kava - onda ljudi iz toga zaključuju koja je cijena robe u trgovinama", kaže Dragan Munjiza, direktor trgovačkog lanca.

Nešto dignu, nešto spuste da dobiju balans.

"Naravno da to neće moći dugo. Meso će sigurno poskupjeti, mlijeko - ono što možemo izbalansirati je cijena hrane i higijenskih potrepština na kojima je uvijek veća marža", kaže Munjiza.

Luka Brkić, ekonomski analitičar i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti - objašnjava kako je došlo do poskupljenja. Dogodila se, kaže, inflacija, na koju smo odavno zaboravili.

"Uzroka je više nema tu neke tajne - došlo je do fiskalne i monetarne politike u uvjetima pandemije - kada je novac tekao u potocima, s niskim kamatama, povijesno niskim, fiskalna politika koja je sve to pratila u pokušaju da stabilizira gospodarstvo, nakon otvaranja dolazi do povećane potražnje za energentima, za sirovinom za hranom, a s obzirom da je bio šok na strani ponude, sada je povećana potražnja izazvala šok u smislu dobavnih lanaca i unutar nekog gospodarstva. Logično je da se u kratkom roku ne može dogoditi izjednačavanje ponude i potražnje - kao jednu od posljedica imate rast cijena", kaže Luka Brkić, profesor političke ekonomije.

Ivica Jakić dugo je godina radio vani. Danas je u mirovini - konzultant za energetiku. Objašnjava da je sve krenulo s nasukavanjem kontejnerskog broda Ever Givena u sueskom kanalu. Što se opet poklopilo s izlaskom Europe iz covid krize i povećanom proizvodnjom. Na to se složila politička priča oko plina iz američkih škriljaca koji dolaze putem lng terminala i ruskog plina sjevernim tokom. istovremeno veliku količinu plina koju Europa nije uskladištila, objašnjava Jakić, povuklo je kinesko gospodarstvo koje se naglo diglo, a koje je na kraju ostalo bez ugljena zbog velikih poplava.

"I to se sve preklopilo na način da su to dobro dočekali špekulanti. Današnje cijene električne energije 380 eura, a burza to ima pravo formirati, ali ozbiljni distributeri ne kupuju s danas na sutra. Zna se kad se kupuje plin u 3 i 4 mjesecu, kao i struja. Onda kad imaš veliku količinu vode. I tih pet matrica se složilo i dobili smo cijenu plina od 160 eura i 380 eura za struju što nikad nije bilo", kaže Ivica Jakić, konzultant za energetiku.

Najviše problema sada imaju oni koji su, kaže Jakić, špekulirali s kratkotrajnom nabavom. U situaciji su da sada moraju dizati cijene.

"Ako se referirate na Gradsku plinaru Zagreb, točno je da nisu pretpostavili rizik porasta. S druge strane je pitanje što bi se dogodilo da su unaprijed uzeli plin i da je došlo do smanjenja cijene početkom iduće godine, što se često događa. Očito su se kladili u krivom smjeru i njihovi potrošači, plaćat će veću cijenu plina", rekao je ministar gospodarstva Tomsilav Ćorić 18. listopada 2021. 

Riječ je o oko 4000 poduzeća. Ministar građanima pak obećaje da su mirni do travnja iduće godine, bar što se tiče plina. Mnogo kraće kada su u pitanju cijene goriva.

"Nafta je 82 dolara po barelu, ona nije dosegla svoje visoke nivoe kao 2018te. ali nafte ima. Samo je velik dio te cijene formiran na bazi špekulativnog tržišta i maržama distributera i uvoznika koji su u postocima, a on nije isti na 20 dolara i na 40 dolara", kaže Ivica Jakić, konzultant za energetiku.

Odluka Vlade donesena prošli tjedan da fiksiraju cijenu goriva trajat će trideset dana. Stabilizacija cijena išla je upravo nauštrb marži, a odgovor je najava distributera da će potrošačima uskratiti svoje najkvalitetnije derivate. Za ministra očekivano.

"Ovaj je trošak preliven na distributere, ali ako dođe do povećanja država će preuzeti dio tereta na sebe", rekao je Ćorić 18. listopada 2021. 

Sve kako bi se održala kupovna moć. A Inflacija se na međunarodnoj sceni zahuktala, stigla je i do nas - ali njeni brojevi daleko su od dvoznamenkastih. U Americi je inflacija, objašnjava Brkić, 4 do 5 posto i njihov sustav federalnih rezervi s tim se dobro nosi.

"Inercijska inflacija je nešto što može biti i dio rješenja - recimo ako je inflacija viša od kamatnjaka, a jeste, onda kopni javni dug. Centralni bankari morali bi biti zadovoljni, ali istodobno svi mi koji imamo fiksne dohotke inflacija umanjuje njihovu vrijednost - dok jedni dobivaju drugi gube", kaže Luka Brkić, profesor političke ekonomije.

Vezana vijest

potraga2

Projekcije na godišnjoj razini predviđaju dva posto inflacije

"Te granice su probijene, ali s obzirom na reakciju FED-a i EU-a ne predstavljaju ozbiljan makroekonomski problem koji bi zahtijevao neke radikalnije poteze", kaže Luka Brkić, profesor političke ekonomije. 

A baš njih zazivaju gospodarstvenici koji trenutnu krizu najviše osjećaju.

"Nije isto čuvati radna mjesta u zemlji koja je efikasna i konkurentna, u odnosu na zemlje koje nisu - tada možete zalediti i dobivaju svi, a možda bi otišli u stečaj i ovako i onako. svatko se češe gdje ga svrbi. i privatni pokušava izvući za sebe i javni isto. a trebaju biti u dijalogu", kaže Brkić. 

Koji je očito na čekanju.

"Predviđanja naših analitičara s burze su da se u 3 ili četvrtom mjesecu sve vraća u normalu. struja će se vratiti na 80 eura po megavat satu, a plin na 38, bit će puno više energije jer je ove godine i hidrologija bila loša. Još su bolja predviđanja za 2023.", kaže Ivica Jakić, konzultant za energetiku.

OFF: koja se mnogima trenutno čini jako daleka. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!