Biorazgradivi otpad velikim dijelom nastaje bacanjem ostataka hrane, a time odbacujemo vrijedan resurs, koji kompostiranjem, može poslužiti u poljoprivredne svrhe

Biorazgradivi otpad je ustvari kuhinjski otpad ili bolje rečeno, ostaci od pripreme hrane i vrtni ili zeleni otpad. Biorazgradivi otpad čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrlo je vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. 

Dakle, što spada u biorazgradivi otpad?

Sadržaj se nastavlja...

U biorazgradivi otpad spada sva odbačena i neiskorištena hrana te njezine sirovine kao i nusproizvodi.

Biootpad se biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka kompostiranjem, odnosno nakon što obavimo razvrstavanje otpada.

Od biorazgradivog otpada se proizvodi kompost, a kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja.

Kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće.

Povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, tržnice, sve su to mjesta gdje se biootpad prikuplja i koristi.

U kućanstvima sve što spada u biorazgradivi otpad odlažemo u posude od oko 10 l, s poklopcem, te praznimo barem jednom u 3 dana.
Smanjenje količine otpada, nastalog iz hrane, možemo postići planiranjem kupovine i provjerom datuma kupljenih namirnica.
Također i održavanjem zdravog hladnjaka te pravilnim skladištenjem kao i organizacijom hladnjaka. 
Priprema manjih porcija hrane i iskorištavanjem ostataka te zamrzavanjem hrane postižemo iste učinke u smanjenju biorazgradivog otpada.

Ponovimo još jednom što spada u biorazgradivi otpad: ostaci voća i povrća, pokošena trava i korov, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci biljaka i cvijeća, usitnjeno suho granje i lišće, slama, sijeno, piljevina i ostaci voćaka.

Takav biorazgradivi otpad odlažemo u smeđe spremnike.