Ostani doma
Regional / KAportal

STANOVNICI ŠOKIRANI

Kako žive migranti u Karlovcu? Nisu imali struje, smrzavaju se, elementi se raspadaju...

Kako žive migranti u Karlovcu? Nisu imali struje, smrzavaju se, elementi se raspadaju...
Ilustracija: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL, Armin Durgut/PIXSELL

Svi su ostali šokirani saznanjem da se kod kuće u centru grada smrzavaju, a još imaju i osmomjesečnu bebu.

Karlovac je postao utočište i dom devet izbjegličkih obitelji iz Sirije, koji su prije dolaska u Hrvatsku boravili u turskim kampovima te su samostalno i dobrovoljno pristali na program preseljenja u Hrvatsku. 

I dok se u prvi plan stavljaju moguće predrasude domaćeg stanovništva s kojima bi se ti ljudi u procesu integracije mogli susretati, njih trenutno more i drugi problemi i to još uvijek oni – egzistencijalni, dok su sami Karlovčani na svim razinama dosad pokazali dobrodošlicu, piše KAportal

Smrzavaju se, a imaju bebu

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Tako kurdska obitelj čija djeca pohađaju OŠ Dragojle Jarnević u stanu ima puno problema s instalacijama pa su nedavno ostali bez tople vode, a nemaju ni adekvatno grijanje. U akciju pomoći su se uključili ravnateljica Marijana Pavičić, učitelji ali i roditelji djece s kojom mali Sirijci idu u školu. Kako nam je rekla majka djece s kojima mali migranti idu u razrede, djeca su u školi jako dobro primljena, ali svi su ostali šokirani saznanjem da se kod kuće u centru grada smrzavaju, a još imaju i osmomjesečnu bebu.

VEZANI ČLANCI

Državni stan u koji su uselili u lošem je stanju zbog dugog nekorištenja pa su česti kvarovi, koji se, navodno, brzo saniraju, ali u ovakvim vremenskim uvjetima to često nije dovoljno. Kad su uselili čak im je bila i isključena struja, no to se srećom brzo riješilo. Nadalje, obitelji nisu dobile ni najosnovnije stvari poput plahti i tople odjeće, pa se za njih prikuplja pomoć, ne samo u školi već su uskočili i susjedi, a u kakvom su stanju stanovi najbolje govori ovaj podatak. Obitelj je dobila donaciju posuđa, a kada su je stavili u kuhinjski element – isti se srušio!

Nemaju prevoditelje

Također, djeca redovno idu u školu ali osim najstarije djevojčice ne znaju jezik, jer im još uvijek nisu na raspolaganju prevoditelji s turskog koji, uz kurdski, ova djeca jedino govore. I tu su se angažirali roditelji i škola pa bi barem malu pomoć mogli pružiti neki od Karlovčana koji su arapskog i turskog porijekla, ili su živjeli u tim zemljama. Za roditelje je, pak, napokon ovog ponedjeljka krenuo tečaj hrvatskog jezika u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi.

Iz Isusovačke službe za izbjeglice KAportal nije dobio odgovor na upit, no prije par dana su razgovarali s Martinom Prokl Predragović koja nije govorila o ovim problemima, već uglavnom o mogućim predrasudama s kojima se mogu susresti i samoj integraciji Sirijaca u hrvatsko društvo.

Naime, od kako su krajem prošle godine potpisali sporazum s Vladom Republike Hrvatske odnosno s Ministarstvom unutarnjih poslova, Isusovačka služba za izbjeglice postala je provedbeni partner u projektu integracije osoba koje su stigle u Hrvatsku putem projekta preseljenja. Riječ je o projektu kojim se Republika Hrvatska zajedno s dugim zemljama Europske Unije, pridružila u procesu solidarnosti i podjele odgovornosti s onim državama koje su do sada primile najveći broj izbjeglica. U ovom slučaju govorimo o dvadeset obitelji sirijskih državljana koje su nekoliko godina provele u turskim kampovima te su se, ono što je najvažnije, samostalno i dobrovoljno prijavile za program preseljenja izbjeglica u Hrvatsku.

"Hrvatska je dužna dvije godine im podmirivati troškove najma i režije"

"U procesu integracije Vlada Republike Hrvatske obvezala se svim osobama koje posjeduju međunarodnu zaštitu pa tako i ovim devet izbjegličkih obitelji koje su stigle u Karlovac, dvije godine podmiriti troškove najma stana i režije te osigurati program hrvatskog jezika. Mi smo tome priključili i program  kulturne orijentacije kako bismo ih u potpunsti upoznali sa životom i običajima u Hrvatskoj te s njihovim pravima i obavezama", pojašnjava za Martina Prokl Predragović.

Ono što je najveći izazov na početku je jezična barijera, jer radi se o sirijskim državljanima koji su uglavnom Kurdi te govore kurdskim i arapskim jezikom. Učenje jezika je stoga prvi korak u integraciji nakon koje prethodi i integracija na tržište rada te u konačnici i osamostaljivanje. Podrška lokalne zajednice pritom je od neizmjerne važnosti, ukoliko ona izostane onda nažalost izostane i integracija. No, kako kažu iz Isusovačke službe za izbjeglice, doista svjedoče brojnim pozitivnim praksama u kojima su se izbjeglice pokazale kao ljudi koji su donijeli novu svježinu, novu snagu, nove vrijednosti i jedan novi elan u zajednice u koje su dolazile i ne sumnjaju da će upravo tako biti i u Karlovcu.

"Karlovac pozitivno reagirao na nove susjede"

"Doista smo sretni što je Karlovac i lokalna zajednica pozitivno reagirala na nove susjede, dobili smo mnogo toplih riječi dobrodošlice kako putem društvenih mreža, tako i od strane predstavnika stanara i stanovnika zgrada u kojima su izbjeglice smještene. To je ono najvažnije jer upravo u tim svakodnevnim aktivnostima na mjestima gdje živimo odvija se ta prva integracija. Jer zaista ne trebamo izbjeglice promatrati samo kao ljude koji traže neku podršku, nego doista prepoznati nove građane koji su spremni uz početnu podršku pružiti puno toga lokalnoj zajednici. Trebamo biti svjesni da svi možemo profitirati ukoliko se otvorimo jedni prema drugima", kaže Prokl Predragović.

Do sada su izbjeglice bile smještene u Zagrebu te u dva prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite, u Zagrebu i Kutini. Po dobivanju međunarodne zaštite smještavaju se u jedan od stanova koje je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje opremilo europskim sredstvima, pa tako i ovih devet stanova u gradu Karlovcu, u koje su već useljene sirijske obitelji, pa su samim time započele svoj proces integracije u Hrvatskoj. Prema podacima Isusovačke službe za sada još uvijek najviše izbjeglica je smješteno u Zagrebu, no kako se sve više govori o decentralizaciji, vrlo vjerojatno može se očekivati da će osobe po dobivanju međunarodne zaštite biti preseljene i u druge gradove. Trebamo biti svjesni da ne govorimo o velikom broju ljudi, od 2006. godine otkako je odobren prvi azil do danas manje od tisuću osoba dobilo je međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, od toga dobar dio njih više ne živi ovdje.

No, i ovaj mali broj izbjeglica koji i nakon dobivanja azila i apsolutne integracije odluče ostati živjeti u našoj zemlji, kao i dolazak ovih devet sirijskih obitelji u Karlovac, pridonose stvaranju bezbrojnih mogućnosti suradnje, interkulturalnog obogaćivanja te dijeljenja znanja, vještina i iskustava. A time se ujedno i ispunjava svrha i djelovanje Isusovačke službe za izbjeglice – Jučer stranac, danas susjed, poručuju iz Isusovačke službe za izbjeglice, piše KAportal

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Reci što misliš!