Ostani doma
RTL Vrijeme / Novosti

Posljedica korone

Je li i vas zadnjih dana 'prevarila' aplikacija za vremensku prognozu? Evo što se događa

Je li i vas zadnjih dana 'prevarila' aplikacija za vremensku prognozu? Evo što se događa
Pixsell

Da, vrijeme je zadnjih dana prevrtljivo, no nije stvar samo u vremenu.

Mnogi su proteklih mjeseci, a osobito zadnjih nekoliko tjedana primijetili da su njihove omiljene mobilne aplikacije za vremenske prognoze postale u najmanju ruku nepouzdane. Uz prevrtljivo vrijeme ovoga lipnja, koje bi bilo primjerenije recimo svibnju, niste jedini koji su pokisli kada ste krenuli u šetnju ili vožnju biciklom vjerujući aplikaciji da je kiša udaljena satima. Što se zapravo događa?

RTL.hr je o tome već pisao u nekoliko navrata, a riječ je zapravo o posljedici pandemije koronavirusa. Kako je u opširnom članku još krajem ožujka pojasnila naša meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar, aplikacije se obilato koriste numeričkim modelima za predviđanje vremenske prognoze, a za to im je potrebno strahovito puno podataka o stvarnom, trenutnom stanju atmosfere. 

Vezana vijest

Dunja Mazzocco Drvar

Asimilacija podataka

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Zbog toga se, prije nego što počnu proračuni budućeg stanja atmosfere, obavlja proces takozvane asimilacije podataka koji opisuju početno stanje atmosfere. Asimilacija je zapravo "probavljanje" podataka svih vrsta opažanja koja imamo na raspolaganju, a osim prizemnih podataka koji se skupljaju na dobro nam poznatim bijelim meteokućicama, podaci se skupljaju radiosondama, odnosno mjerenjima koja se dobivaju sa sondi koje se s meteoroloških postaja balonima šalju u zrak, satelitima, radarima, a u sve to pribrajaju se i podaci koje sa svojih ruta dostavljaju zrakoplovi", napisala je Dunja Mazzocco Drvar.

Vezana vijest

MeteoCovid19

Najveći utjecaj na 24-satne prognoze

Broj meteoroloških podataka koji se pribavljaju avionskim mjerenjima iznad Europe, primjerice, rtijekom ožujka pao je za 65 posto, jer je velika većina aviona prestala letjeti. S ponovnom uspostavom putničkog prometa prognoze će postati pouzdanije. Naime, prošle je godine napravljen niz testnih prognoza bez korištenja avionskih podataka, kako bi se utvrdilo koliki utjecaj na rezultate imaju zemaljski podaci. Najveći utjecaj na prognoze imaju podaci s visina gdje je tlak 250 do 200 hPa, odnosno s visina od 11 do 12 km, što je tipična visina leta većine zrakoplova.

I što je najvažnije, najveći utjecaj je na prognoze za 24 sata unaprijed, ali se velik utjecaj vidi i do sedam dana unaprijed. Više pročitajte u članku kolegice Dunje Mazzocco Drvar, koji možete naći ovdje.

 

Reci što misliš!