Ostani doma
Novosti / Ekologija

SlothBot

Jednako usporen kao i pravi: Novi pomoćnik u borbi protiv klimatskih promjena dolazi u obliku - ljenjivca!

Jednako usporen kao i pravi: Novi pomoćnik u borbi protiv klimatskih promjena dolazi u obliku - ljenjivca!
Shutterstock/Georgia Tech Screenshot

Karakteristike ove neobične životinje svakako su dobrodošle u ovoj ekološkoj inovaciji na području robotike

Svijet nevjerojatnih robota inspiraciju za svoj izgled često crpi iz životinjskog svijeta.

Usporenost mu je prednost

Inženjeri robotike na Sveučilištu Georgia Tech odlučili su se za neobičnog stvora prilikom kreiranja dizajna za svoj posljednji izum. Naime najnoviji robot dobio je lik ljenjivca, prenosi CNN.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

SlothBot, kako je nazvan novi robot, svoje je ime dobio spajanjem engleske inačice riječi ljenjivac (sloth) i riječi robot što nije slučajno jer postoji svrha njegove usporenosti, po čemu su inače ljenjivci i poznati. 

Vezana vijest

Bijeli lav

Kada je riječ o promatranju postepenih, ali kritično važnih promjena koje se događaju na razini globalne klime, njegove karakteristike svakako su dobrodošle. 

Obješen o kabel među krošnjama stabala visoko nad botaničkim vrtom u Atlanti, glavnom gradu američke savezne države Georgie, superenergetski učinkoviti SlothBot prepun je senzora koji bilježe podatke o temperaturi i vlažnosti, kvaliteti zraka te razini ugljičnog dioksida. 

Ime im govori sve

Na ovu ideju prvi je došao Magnus Egerstedt, profesor robotike na Georgia Techu i to dok je boravio na Kostariki gdje se prvi puta susreo s ljenjivcima. 

Ljenjivci provedu gotovo 15 sati dnevno spavajući, a onih nekoliko sati koliko su budni, miču se puževim korakom kroz krošnje drveća. Dnevno prijeđu udaljenost kraću od polovine duljine nogometnog igrališta.

Vezana vijest

veterinar, maske

"Nikako mi nije bilo jasno kako ove spore i ukusne životinje koje samo čekaju kada će ih pojesti neki jaguar mogu uopće preživjeti", kazao je  Egerstedt. 

"Zbog toga sam ih počeo proučavati te sam se oduševio mogućnistima primjene usporenosti u robotici. Kada mjerite stvari koje evolviraju kroz tjedne i mjesece, ne morate biti brzi, u redu je biti usporen, dokle god radite svoj posao kako treba".

Energetski učinkovit

Egerstedt i njegovi suradnici su došli na ideju da dizajniraju robota koji bi bio napravljen baš za to. Trebao bi dosezati mjesta koja ljudi i većina robota ne mogu, poput krošnji stabla gdje bi trebali promatrati promjene u okolišu tijekom vremena.

Da bi to uspio, SlothBot je trebao biti razvijen kao izuzetno energetski učinkovit robot kako bi uštedio energiju i mogao kontinuirano uzimati uzorke i očitanja iz zraka, bez da ga se mora konstantno spuštati sa stabla i ponovno puniti. 

Vezana vijest

S obzirom na to da je obješen kablovima, SlothBot se rijetko miče, osim kada mu se baterija dovoljno ne isprazni te se mora spustiti kako bi se napunio na suncu pomoću svojih ugrađenih solarnih panela.

Trenutno postoji samo jedan SlothBot, ali Egerstedt vidi veliki potencijal u njemu kao alatu pomoću kojeg se mogu pratiti promjene u okolišu, posebice na udaljenim mjestima. 

Veliki planovi za budućnost

Dodao je i da planira staviti još senzora na buduće verzije SlothBotova, posebice one koje mogu opaziti prisutnost oprašivača poput pčela, leptira i drugih insekata. 

"Konkretno, zainteresirani smo za praćenje i brojanje oprašivača, s obzirom na to da su oni dobri indikatori je li neki ekosustav zdrav ili ne. Samo nebo je granica za sva potencijalna mjerenja koja možemo napraviti".

Vezana vijest

svalbard sjeverni pol led norveška globalno zatopljenje klima getty

Egerstedt se nada da će u budućnosti postojati mreža SlothBotsa diljem Zemlje, a oni bi trebali prikupljati podatke za znanstvenike sa zdravstvenim slikama pojedinog ekosustava. 

"Prvi korak u poduzimanju konkretnih mjera za tretiranje klimatske prijetnje s kojom se suočavamo jest da zaista razumijemo što se događa. Moja nada za budućnost je da će biti sve više SlothBotova na krošnjama stabala, bilo u kišnim šumama ili u snježnim krajolicima, koji će mjeriti čimbenike okoliša", zaključio je Egerstedt.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!