Ostani doma
Novosti / Ekologija

Klimatske promjene

Kontroverzna ideja: Trebamo li uništavanje prirode, ekocid, uvrstiti u kazneni sustav?

Kontroverzna ideja: Trebamo li uništavanje prirode, ekocid, uvrstiti u kazneni sustav?
Shutterstock

Nitko ne bi trebao proći nekažnjeno za uništavanje prirode

U prosincu 2019. godine, John Licht, ambasador malenog otoka imena Vanuatu, imao je radikalan prijedlog: uništavanje okoliša učiniti zločinom.

Kao mala država-otok u južnom Tihom oceanu Vanuatu je u velikoj opasnosti zbog dizanja razine mora. Klimatske promjene su imanentna prijetnja egzistenciji, a istovremeno se uz blagoslov vlada i dalje, primjerice, izgaraju fosilna goriva, piše BBC.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Manje države već dugo pokušavaju uvjeriti velike i moćne nacije da svojevoljno smanje emisije, ali promjene sporo idu. 

Ekocid je ideja koja se istovremeno čini radikalnom i logičnom. Teorija je da nitko ne bi trebao proći nekažnjeno za uništavanje prirode. Pobornici vjeruju kako bi ekocid trebao biti uključen u pravnu domenu Međunarodnog kaznenog suda, koji može kazneno goniti samo četiri zločina: genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin agresije.

Vezana vijest

EU šume

Dozvola za ubijanje?

Iako individualne države imaju vlastita pravila koja bi trebala spriječiti štetu, pobornici teorije o ekocidu smatraju da će se masovno, globalno uništavanje okoliša nastaviti sve dok ne bude izglasan globalni zakon.

"Ako je nešto zločin, takav čin stavljamo ispod crte moralnosti. Trenutno još uvijek možete od vlade tražiti dozvolu za bušenje nafte i hidrauličko lomljenje, ali ne možete dobiti dozvolu za ubijanje ljudi jer je to kriminalno. Kada je jednom uspostavljen takav parametar, mijenja se mentalni sklop društva, kao i stvarne pravne posljedice", rekla je Jojo Mehta, suosnivačica kampanje Zaustavite ekocid.

Vezana vijest

SAD Klima

Macron najavio konzultacije

Sudionici kampanje smatraju da se ekocid treba odnostiti samo na najteže povrede, kao što su izlijevanja nafte, dubinsko rudarenje i industrijsko uzgajanje stoke.

Iako je prošle godine pokret zadobio težak udarac zbog smrti njegove najgorljivije zagovarateljice Polly Higgins, čini se kao da sada dobiva momentum.

O konceptu ekocida raspravljaju i svjetski vođe. Među njima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je najavio da će se vlada konzultirati s pravnim stručnjacima o mogućnostima inkorporiranja ekocida u zakone Francuske.

Vezana vijest

Drveće

To nije zločin bez žrtvi - ljudi pate

Papa Franjo je također zagovarao da se ekocid prepozna kao zločin od strane međunarodne zajednice, kao i Greta Thunberg.

Međunarodni kazneni sud je sam stavio naglasak na progon zločina protiv okoliša unutar ograničenih postojećih zakona.

Problem je zapravo što i koncept ekocida ima svoja ograničenja. Kako ističe profesor pravne sociologije na Sveučilištu Liverpool Richard Whyte korporacije ne mogu biti pravno kažnjenje u okviru međunarodnog prava jer se ono odnosi samo na pojedince. Stoga, zatvaranje primjerice menadžera neke tvrtke ne bi nužno zaustavilo neku tvrtku ili poduzeće.

Vezana vijest

Krave

"Važno je promijeniti jezik i način na koji razmišljamo o uništavanju planeta. Trebamo tražiti da ekocid postane zločin, ali to ništa neće promijeniiti ako istovremeno ne promijenimo model korporativnog kapitalizma", poručio je Whyte.

Iako još nije sigurno hoće li zagovornicima ove ideje poći za rukom ekocid inkorporirati u pravni sustav, riječ je o snažnom konceptu koji ističe kako je lako u raspravama o politici i tehnologiji izgubiti iz vida pitanje morala i uništavanja okoliša.

Osim toga, služi kao podsjetnik da to nije zločin bez žrtvi: dok šume gore, a oceani se dižu, ljudi diljem svijeta pate.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!