Ostani doma
Novosti / Klima

Pogledajte što traže

Hrvatski znanstvenici u borbi za našu budućnost: Nude ideje i rješenja, no hoće li ih institucije nastaviti ignorirati?

Hrvatski znanstvenici u borbi za našu budućnost: Nude ideje i rješenja, no hoće li ih institucije nastaviti ignorirati?
Znanstvenici za klimu-Hrvatska

'Želimo doprinijeti percepciji da znanost nije nešto loše, već da je ona tu da pridonese dobrobiti čovječanstva'

"Klimatske promjene su, zbog nedjelovanja ili krivo usmjerenog djelovanja, dovele do klimatske krize, koja prožima sve aspekte postojanja čovječanstva i civilizacije.
Kao građani, ali i kao roditelji, osjećamo se dužnima prema nadolazećim generacijama. No, kao znanstvenici u rukama imamo znanje i vještine potrebne za efikasno suočavanje s klimatskom krizom. Svoju ulogu prepoznajemo u tom kontekstu".

Tako se inicijativa Znanstvenici za klimu odlučila predstaviti širokoj javnosti i najaviti prvi u nizu planiranih webinara koji se u ponedjeljak održao u okruženju prigodnom u doba pandemije, na YouTubeu. 

Na raspolaganju za sve institucije

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Znanstvenici za klimu - Hrvatska skupina je znanstvenika iz raznih područja okupljena oko Apela za sustavnu klimatsku akciju. To je dokument upućen medijima, ali i institucijama zakonodavne i izvršne vlasti, a čiji se središnji dio sastoji od 11 općenitih zahtjeva koji pozivaju na klimatsku akciju. 

U Apelu se, između ostalog, traži hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske te podupiranje ambicioznih znanstvenih istraživanja usmjerenih prema odgovorima na klimatsku krizu.

Vezana vijest

Tipovi klime u Hrvatskoj

"U siječnju ove godine Apel je predan institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Ono što eksplicitno naglašavamo u samom Apelu jest to da smo institucijama na raspolaganju i da im pružamo svoju pomoć u rješavanju ovog problema", kazao je Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković, jedan od govornika na webinaru. 

"Svi zahtjevi se svode na to da urgiramo na Vladu da krene s tranzicijom na niskougljičnu ili nultu emisiju, počevši od toga da proglase stanje klimatske krize po uzoru na Europsku uniju, odnosno, Europsku komisiju. Kroz to bi se subvencionirali obnovljivi izvori energije, tema klimatskih promjena uvela bi se u obrazovanje, osigurala bi se pravedna tranzicija i slično", pojasnila je predstavnica iz kruga društvenih znanosti Jelena Puđak s Instituta Ivo Pilar.

(Izvor: Screenshot/YouTube)

Za edukaciju, ali i za komunikaciju

Kako bi se bolje umrežili s drugim znanstvenicima, Znanstvenici za klimu odlučili su se predstaviti javnosti na društvenim mrežama i internetu te su uz pomoć sredstava CEF projekta izradili vlastitu web stranicu i vizualni identitet.

"Želja nam je bila da imamo platformu gdje će svima biti dostupne informacije o klimatskim promjenama", kazala je Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko- biotehnološkog fakulteta.  

Vezana vijest

Izvješće Europske agencije za okoliš

Na web stranici možete pročitati kompletan tekst Apela, kao i neke njegovi izdvojeni dijelovi, niz popularno - znanstvenih tekstova u vidu bloga koji su vezani uz klimatske promjene, a uskoro kreće i serija podcasta, ispričala je Vitali Čepo.

"Web stranica ne služi samo u edukativne svrhe već da olakša komunikaciju znanstvenika i osoba iz sektora nevladinih organizacija te onih koji se žele uključiti u rad inicijative. To bi trebala biti zajednička platforma svih onih koji se pronalaze u zahtjevima Apela", naglasila je Vitali Čepo. 

Površno znanje o obnovljivoj energiji

Sama predaja Apela je prošla odlično, baš kao i odaziv znanstvenika i medija, Ipak, odaziv onih kojima je Apel bio prvenstveno upućen i nije prošao tako dobro, ali to su, tvrde iz inicijative, nekako i očekivali.

"Na Markovom trgu, kada se predavao Apel, imali smo određene medijske istupe i uspjeli smo postići to da se i u našem okruženju počne razgovarati o tome bi li naše javne politike trebale biti usmjerene prema održivom i obnovljivom razvoju, što je, između ostalog cilj Europske unije", kazala je Puđak.

Znanstvenici iz inicijative su, nakon predaje Apela, bili pozvani u neke od institucija kojima su htjeli skrenuti pozornost. Imali su sastanke u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, pa u Ministarstvu zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, a pred samu karantenu i s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Neki od tih sastanaka su bili manje, a neki više uspješni. 

Vezana vijest

Antarktika i Grenland ledene ploče

"Neki od njih kao da kaskaju za odgovorom koji zahtijevaju klimatske promjene. Primjerice, dobili smo odgovor od Ministarstva zaštitite okoliša i energetske učinkovitosti na naš Apel iz kojeg se dala iščitati prilično niska razina znanja o problematici obnovljivih izvora energije kao i njihovih potencijala. To nas je razočaralo što smo rekli ministru Tomislavu Ćoriću i njegovim suradnicima".

(Izvor: Screenshot/YouTube)

"S druge strane, u Uredu Predsjednika Republike bila je drugačija atmosfera. On je čak tad imenovao svog savjetnika za klimu i energetiku Julija Domca koji je kasnije osnovao i Odbor za energetsku tranziciju", ispričao je Biliškov svoje iskustvo u suradnji s institucijama. 

 

Dva zahtjeva za Sabor

Iako je tendencija za suradnjom postojala u resoru sada već bivše ministrice Blaženke Divjak, koja je prva pozvala znanstvenike na razgovor, sve je ostalo na idejama koje se nikad nisu ostvarile jer inicijativa nije dobila povratnu informaciju od Ministarstva. 

Slično je bilo i u Ministarstvu zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Nakon parlamentarnih izbora, došlo je do nekih promjena jer više nije ista osoba na čelu Ministarstva znanosti i obrazovanja, a došlo je i do izmjene i spajanja pojedinih ministarstava.

Ipak, sada je Saborski odbor za zaštitu okoliša i prirode pozvao inicijativu na razgovor, a na webinaru su otkrili kako misle da će s njima moći konkretno i kreativno surađivati.

Vezana vijest

Ljenjivac/SlothBot

"Imali smo ideje o suradnji koje su se međusobne poklopile. Prva inicijativa je bila nominalna, odnosno, htjeli bismo da se u imenu Odbora, osim okoliša, nađe i bioraznolikost, odnosno, klima. To je samo ime, ali mislimo da je bitno na svaki način naglašavati postojanje klimatske krize". 

"Drugi i važniji potez sastoji se u tome da se iz Apela, iz nekakvih općenitih zahtjeva, izvuku konkretniji zahtjevi koji bi se predstavili Odboru, odnosno samom Saboru. Tu bi htjeli da se uključi što veći broj znanstvenika i stručnjaka iz područja nevladinih organizacija koji bi pomogli u formiranju zahtjeva. To bi nam bio nekakav najvažniji plan za dalje. Ovo je za sada najkonkretniji korak prema donosiocima odluka i mislim da ga moramo iskoristiti na najbolji mogući način", kazala je Vitali Čepo.

(Izvor: Screenshot/YouTube)

Znanost za dobrobit čovječanstva

Projekt nije stao samo u Hrvatskoj. Inicijativa ima i malu podružnicu u Danskoj koju vodi dvoje mladih Hrvata. Nikola Medić i Lea Rupčić ondje studiraju te rade na umrežavanju s hrvatskim znanstvenicima koji također djeluju u Danskoj. Na webinaru su otkrili da bi inicijativa uskoro mogla krenuti i s edukativnim vlogovima.  

(Izvor: Screenshot/YouTube)

"Pokretanje vloga na YouTubeu za sada je samo ideja za koju se nadam da će se realizirati. Plan je da se s vremena na vrijeme snimaju edukativni videi na temu klimatskih promjena gdje ćemo stručnu terminologiju objasniti na način razumljiv svima", kazala je Rupčić.  

Vezana vijest

Smanjene svjetske populacije vrsta

Jedini put do pronalaženja riješenja, tvrde Znanstvenici za klimu, jesu konstruktivne rasprave jer na puno pitanje još nemamo odgovor, a teme su zaista šarolike zbog čega je i veliki naglasak na tome da se uključe znanstvenici različitih sektora.

"Jako je bitna tema negiranja klimatskih promjena što je dio velikog nepovjerenja prema znanstvenicima i znanosti općenito. Mi svojom akcijom želimo doprinijeti percepciji da znanost nije nešto loše, već da je ona tu da pridonese dobrobiti čovječanstva", zaključio je Biliškov. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!