Ostani doma
Novosti / Klima

dr.sc. Ivan Güttler

Atlantska cirkulacija i Golfska struja slabe. Hrvatski klimatolog objašnjava što to znači za Hrvatsku i hoće li se Europa smrznuti

Atlantska cirkulacija i Golfska struja slabe. Hrvatski klimatolog objašnjava što to znači za Hrvatsku i hoće li se Europa smrznuti
Pixabay

Vidimo slabljenje Golfske struje zbog globalnog zagrijavanja, a istovremeno globalno zagrijavanje zagrijava Europu, kaže u razgovoru za RTL.hr Ivan Güttler.

Studija Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu koja je pokazala da slabi atlantska meridionalna cirkulacija, čiji je dio Golfska struja koja značajno utječe na klimu u Europi, snažno je odjeknula u svijetu. Znanstvenici su naime pokazali da cirkulacija nije bila ovako slaba već najmanje 1600 godina.

Zaustavljanje Golfske struje, napisali su u svojem istraživanju, imalo bi katastrofalne posljedice po SAD i klimu Velike Britanije, Irske, ali i sjevera Europe. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Dr.sc. Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda pojašnjava da je atlantska meridionalna cirkulacija čitavo strujanje unutar Atlantika, i površinsko, i pri dnu i vertikalno, koja pokriva i sjeverni i južni Atlantik, dok je Golfska struja mali podskup čitavog tog sustava. To je topla struja koja teče niz istočnu obalu Amerike i Kanade. 

"Članak objavljen u Nature GeoScience prvenstveno je govorio da je atlantska meridionalna cirkulacija sve manje i manje učinkovita, a ne o Golfskoj struji u užem smislu. Golfska struja je posljedica prvenstveno strujanja vjetra u atmosferi, gdje obrazac strujanja iznad Sjevernog Atlantika gura površinski sloj vode i dokle god se Zemlja bude rotirala i dokle god vjetrovi budu puhali imat ćemo nekakvo strujanje u tom sloju. Zato ne treba strahovati da će se Golfska struja u potpunosti ugasiti."

"Osim vjetra koji utječe na strujanje u moru, postoji i tzv. termohalinska cirkulacija. Termohalini procesi sadržavaju dva efekta. Prvi je da porastom temperature mora pada njegova gustoća. Smanjenjem temperature mora raste njegova gustoća, to je ovaj dio termo. Drugi dio je vezan za utjecaj saliniteta koji je jako važan u oceanu, a ima obrnut efekt. Za razliku od temperature koja kad raste, gustoća nam pada, kod saliniteta je obrnuto. Kada salinitet raste i gustoća raste. U konačnici termohalini procesi također omogućavaju cirkulaciju oceana."

Vezana vijest

otapanje ledenjaka

"U najsjevernijim dijelovima Atlantika imamo i hladnu vodu i vodu koja ima dosta saliniteta. Činjenica da imamo i hladnu vodu i vodu visokog saliniteta će dovesti do toga da imamo poniranje vode u niže slojeve. Znači, Golfska struja je horizontalno kretanje morske vode, a od sjevernog  Atlantika imamo silazni tok vode iz tih površinskih slojeva prema dnu mora."

Hlađenje atmosfere Irske, Velike Britanije, Skandinavije

Podsjetimo, autori studije ističu da je sjeverna Europa klimatska anomalija. Nigdje drugdje na svijetu nisu tako pogodni uvjeti za ljudski opstanak toliko daleko od ekvatora.

Što usporavanje te cirkulacije donosi?

"Točna su mjerenja koja su obrađena u studiji objavljenoj u Nature GeoScience. Utvrđuju da Atlantska meridionalna struja usporava prema mjerenjima i to su uspjeli rekonstruirati za zadnjih 1.600 godina. Dugo, dugo vremena je ta struja bila stabilna. Međutim, zadnjih stotinjak godina dolazi do njenog usporavanja. Zašto? Zato što se prvenstveno događaju promjene na tom sjevernom Atlantiku. Znači, sve se više vode otapa s ledenjaka na Grenlandu te se povećavaju količine oborine u tom dijelu svijeta. Ta otopljena voda nije slana - to je svježa voda i ono što se događa s tom svježom vodom jest da mijenja obrazac strujanja vode koja je inače gusta, a postaje sve rjeđa i taj dio mehanizma se usporava. To direktno utječe na ribarstvo i bio vrste."

"Međutim, što se tiče ljudi i klime u Europi tu također trebamo razlikovati da postoji utjecaj samih oceana, ali i utjecaj atmosfere. Tako da, činjenica da su zime u zapadnoj Europi uglavnom blaže nego zime u Americi, posljedica je i strujanja u atmosferi i strujanja u oceanu. Ono što je predmet istraživanja je tko je jači, koji je efekt dominantniji, je li širenje toplog zraka u atmosferi dominantan proces ili drugi efekti.
Definitivno, ukoliko bi došlo do daljnjeg usporavanja i slabljenja Golfske struje to će dati doprinos hlađenju atmosfere Irske, Velike Britanije, Skandinavije."

Što je s Hrvatskom?

"Efekt se ne očekuje u našem području, područje Mediterana ne bi trebalo biti pod velikim utjecajem tog hlađenja, a čak i na područjima Irske, Velike Britanije i Skandinavije će dominirati općenito globalno zagrijavanje. Vidimo slabljenje Golfske struje zbog globalnog zagrijavanja, a istovremeno globalno zagrijavanje zagrijava Europu. Tako se na Britanskom otočju bore ta dva efekta, hlađenje zbog slabljenja Golfske struje koji je manji efekt i utjecaj staklenika. Ono što pobjeđuje je jači efekt zagrijavanja atmosfere zbog povišenih koncentracija ugljikovog dioksida najvećim dijelom od izgaranja plina, nafte i ugljena."

"Tijekom 21. stoljeća vrlo je mala vjerojatnost da će doći do kolapsa čitave atlantske struje. Ako se i dogodi ono će biti fokusirano na neke manje dijelove svijeta zato što imamo dominantan i kontinuiran utjecaj globalnog zagrijavanja."

Ništa od ledenog doba

Dr.sc. Güttler kaže da na sreću ne možemo očekivati ledeno doba.

"Tijekom 21. stoljeća možemo očekivati nastavak slabljenja atlantske meridionalne cirkulacije, znači manje tople vode će biti transportirano prema Sjeveru, a posljedice tog procesa će biti fokusirane na manja područja Europe, a ne na čitav kontinent."

"Dakle, to će utjecati da na ostatak kontinenta dolazi zapravo do manjih promjena klime. Tako vidimo da se Mediteran puno više zagrijava nego sjever Europe. Prvenstveno zato što imamo visoke temperature i sve manje vlage u tlu."

Hoće li to utjecati na nekakve ekstremne prilike, primjerice jer se  atlantske ciklone koja se neće probijati tako duboko u kontinent? Ili će doći do češćih proboja polarnih vorteksa na jug?

"Globalno zagrijavanje, tj. plin CO2 utječe globalno, dakle, zagrijava sve dijelove svijeta. Ne uzrokuje samo promjenu srednje klime, kao na primjer sve toplije ljeto, nego i pojedinačne ekstremne događaje. Imamo sve više toplinskih valova. Što se tiče atlantske meridionalne struje i njezinog usporavanja, oko toga se većina znanstvenika slaže, neki više neki manje, ali kada govorimo o  polarnom vorteksu priča je složenija, puno je još toga nejasno. Tu imamo puno više upitnika. Evo primjer što se dogodilo u Sjevernoj Americi. Veliki hladni val koji je došao do juga Teksasa. Bilo je pokušaja da se poveže s klimatskim promjenama, no međutim stvar nije tako jednostavna. Postoje procesi koji ne ovise o globalnom zagrijavanju i potrebno je još desetak godina detaljnih istraživanja da dobijemo malo dulje nizove stvari koje se već mjere."

Poplava u Zagrebu

 

Postoje li uopće modeli koji pokazuju kako će se klima razvijati u Hrvatskoj?

"Globalni klimatski modeli i oni koji modeliraju samo Europu, a koje primjenjujemo ovdje na DHMZ-u u istom trenutku simuliraju što se događa iznad Atlantika i što se događa na području Hrvatske. Golfska struja prvenstveno utječe na područje Skandinavije i Britanskog otočja, a naša klima je više pod utjecajem onoga što se događa na Mediteranu, u Jadranu, kakve su putanje ciklona i anticiklona s Atlantika i s istoka Europe. 

Ono što možemo reći s visokom vjerojatnošću je nastavak porasta temperature u Hrvatskoj koji mjerimo već pedesetak godina. Porast temperature je najviše intenzivan ljeti. Možemo očekivati dodatno zagrijavanje od dva stupnja do 2070."

"Kada gledamo oborine, stvari se kompliciraju. Tu razlikujemo ljetno smanjenje količine oborina i zimsko povećanje količine oborina. Hrvatska je tu u prijelaznoj zoni, sve sušeg i sušeg Sredozemlja i sve kišnijeg  i kišnijeg sjevera Europe. Kada gledamo ekstremne oborine. očekujemo povećanje ekstremnih oborina na području Hrvatske. To već sada vidimo kroz mjerenja - i porast srednjih temperatura i porast toplinskih valova, a kod oborina sezonski efekt, suša ljeta, kišnije zime. Plus, iako imamo sušnija ljeta u prosjeku se mogu događati češće ekstremni događaji tako da kad kiši onda stvarno kiši i kišit će intenzivno."

Kao što je to bilo u Zagrebu 2020. i u Zadru i Ninu 2017. godine?

"Tako je, srednje oborine mogu ići oko 20 posto u jednom i u drugom smjeru tijekom 21. stoljeća no pojedinačni ekstremi mogu biti puno većeg intenziteta. I dalje ćemo imati i kišu i snijeg u Hrvatskoj, ali će se malo promijeniti obrazac takvih događaja."

Imat ćemo manje snijega  i kiše?

"Tako je, manje snijega i manje hladnih valova. Manje dana s mrazom može biti neka manja pozitivna strana te priče, ali će se i dalje događati, tako da naši poljoprivrednici moraju biti spremni i dalje na pojavu mraza koji zna uzrokovati štete."

Loša vijest za skijaše?

"Da, nažalost. Austrija, Švicarska i druge alpske zemlje vrlo pažljivo prate što se događa. Na modeliranju klimatskih promjena u ovim državama su angažirana značajna financijska i računalna sredstva te veliki broj stručnjaka."

Jesu li ove promjene povezane i s većim brojem uragana na Atlantiku?

"Dakle, pojava uragana na Atlantiku je vezana za temperature uz obalu Afrike, tu većina tropskih vrtloga nastaje i onda se intenzivira prije nego što dođe do obala središnje i sjeverne Amerike. Ono što je zanimljivo je da je to područje sjevernog Atlantika, jedino područje gdje jasno možemo vidjeti porast u broju uragana. To nije bilo prethodno vidljivo u mjerenjima i jasno prije recimo 20 godina. Bilo je dosta nejasno je li vidljiv porast ili je to u normalnom rasponu koji je posljedica prirodne promjenjivosti u klimatskom sustavu. Kasnija mjerenja i istraživanja su pokazala da je područje sjevernog Atlantika jedino mjesto gdje je vidljiv porast broja uragana."

Mogu li se ti događaji premjestiti i na Europsko tlo?

"Imali smo slučajeva da se to dogodi, ali takvi slučajevi su rijetki i nisu toliko intenzivni. Tijekom 21. stoljeća ne trebamo očekivati veliki broj ekstremnih događaja ovog tipa. Puno veći problem u Europi i u Americi je polagani, ali kontinuiran porast srednje razine mora. Zašto? Zato što danas globalna razina mora raste otprilike svake godine tri milimetra i to se akumulira i ubrzava, kroz sto godina možemo doći do iznosa od pola metra do metar, a postoji dosta naselja koji su uz obalu. Stoga su štete od uragana u SAD-u sve veće. Porast razine mora se događa u Hrvatskoj, ali je Sredozemlje specifično zbog svoje zatvorenosti. Trenutno imamo rast, ali moguće da će biti usporeniji zbog specifičnosti i borbe efekata, saliniteta i temperature i međudekadalnih efekata u Jadranu. Dakle, može biti usporen, ali trenutno imamo rast od dva do tri milimetara u godini i mnoga mjesta na Jadranu će morati poduzeti mjere zaštite."

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!