U Hrvatskoj će nakon Nove godine poslovati 11 slobodnih zona, nakon što je Vlada onoj najsnažnijoj, u Trnovcu Bartolovečkom kod Varaždina, odobrila ukidanje koncesije za osnivanje.

Takav zahtjev lani je prihvaćen za SZ Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, čiji su korisnici, kao i u slučaju SZ Varaždin, naveli da su nakon ulaska Hrvatske u EU promijenjeni uvjeti poslovanja te da više nemaju ekonomskih razloga poslovati u režimu slobodne zone zbog manje povlastica.

Sadržaj se nastavlja...

Ovih dana istječe i pravo korištenja gornje granice dopuštenog oslobođenja poreza na dobit, što je bio važan motiv za poslovanje u zonama. Budući da su korisnici varaždinske zone i vlasnici nekretnina, takav zahtjev im je odobren.

Koliko će od preostalih zona nastaviti s poslovanjem u postojećim gabaritima, ovisit će o korisnicima i orijentiranosti prema trećim tržištima. Prednosti u slobodnim zonama nakon ulaska u EU uglavnom se očituju u poslovanju s izvaneuropskim tržištima.

Varaždinska zona - uvjerljivi lider

Prema izvješću o poslovanju razmatranom na sjednici Vlade, oko 53 posto izvoza ostvaruje se u EU, a znakovito je da se na lučkim područjima, u zonama Ploče, Rijeka, Rijeka-Škrljevo i Split, izvoz dominantno odvija na trećim tržištima, od Kine, SAD-a, Indije, UAE-a, Turske do Rusije, ali i susjednih zemalja izvan EU.

Za razliku od 'kopnenih' zona koje gotovo 62 posto izvoza imaju u zemljama EU, 'lučke' zone tek 10 posto izvoza ostvare u EU.
U svih 12 zona prema izvješću za 2015. poslovalo je 137 korisnika sa 7739 radnika, u prosjeku 57.

Od toga čak 4,5 tisuće radi u varaždinskoj zoni pa je bez njih taj prosjek osjetno niži i uglavnom je riječ o malim poduzetnicima s 28 radnika. Izlaskom Varaždinaca s liste i ta statistika bit će oslabljena, jer u varaždinskoj zoni lani je ostvaren ukupan prihod viši od 3 milijarde, dok je u svim zonama zajedno bio 5,5 milijardi kuna.

Lani su, inače, zone bilježile porast prihoda, gotovo 7%, a najviši skok imale su zone u Osijeku i Rijeci. Varaždinska zona uvjerljiv je lider po izvozu – rezultat im je 2,8 milijardi, dok su sve ostale zone izvezle oko milijardu kuna.