Javnost je u utorak bila zgrožena videosnimkom uhićenja Tihomira Blagusa (54) u zagrebačkom naselju Trnje.
On je, naime, zajedno sa susjedima u noći kada je Zagreb pogodila poplava, provalio u objekt Hrvatskih voda, odnosno otvorio odvodni kanal prema Savi kako bi spriječio da bujica pogodi Trnje.
Zagrebačka policija je u utorak ujutro priopćila kako nije priveden zbog provale u objekt već da su ga priveli zbog ometanja očevida i vrijeđanja policajaca.
Kršenje uredbe o zaštiti podataka?
Međutim, nakon toga se pojavio video na kojem se vidi kako Blagus snima policajce dok rade očevid, a nakon kraće prepirke mu jedan policajac izbija mobitel iz ruke.
Osim toga, u javnost je izašla i fotografija s mjesta događaja na kojoj Blagus leži na cesti potrbuške, a policajac mu drži nogu na vratu dok mu stavlja lisice.
Iz Policijske uprave zagrebačke su ubrzo nakon objave snimke poslali priopćenje u kojem, između ostalog, navode:
''...Koristimo priliku informirati javnost da snimanje policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti od strane građana audio - video uređajem, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka budući da za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha, kao što je i zabranjeno snimati mjesto događaja...''
Sve ovisi o tome prevladava li interes javnosti da bude upoznata s postupanjem policijskih službenika
Poslali smo upit Agenciji za zaštitu osobnih podataka vezano konkretan slučaj, ali i općenito, a njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
''Slijedom Vaših upita o snimanju policijskog
službenika tijekom obavljanja njegove dužnosti, iznosimo
sljedeće:
Prvenstveno ističemo da je za svako prikupljanje i obradu osobnih
podataka u skladu s Općom uredbom potrebno postojanje pravnog
temelja iz članka 6. Opće uredbe kojim je propisano da je obrada
zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje
jedno od sljedećega:
(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u
jednu ili više posebnih svrha;
(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik
stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika
prije sklapanja ugovora;
(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja
obrade;
(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi
ispitanika ili druge fizičke osobe;
(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili
pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;
(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja
obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači
interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju
zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
Ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza
voditelja obrade, tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u
pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade
podliježe, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha
obrade.
Slijedom navedenog, sukladno članku 7. stavku 2. Zakona o
medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13) određeno je kako osoba koja
obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu
privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom
ili dužnosti koju osoba obavlja.
Dodatno, člankom 8. predmetnog zakona određeno je kako nema
povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije
prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u
odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.
Naime, Agencija ističe kako je zaštita pojedinaca s
obzirom na obradu osobnih podataka temeljno pravo.
Člankom 8. stavkom 1. Povelje Europske unije o
temeljnim pravima („Povelja”) te člankom 16. stavkom 1.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđuje se da
svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka.
Agencija bi ovim putem istaknula kako sukladno uvodnoj izjavi 4
Opće uredbe o zaštiti podataka zaštita osobnih podataka nije
apsolutno pravo već ga se mora ga razmatrati u vezi s njegovom
funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim
pravima u skladu s načelom proporcionalnosti.
Naime, Općom uredbom o zaštiti podataka poštuju se sva
temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom
koja su sadržana u Ugovorima, osobito poštovanje privatnog i
obiteljskog života, doma i komuniciranja, zaštita osobnih
podataka, sloboda mišljenja, savjesti i
vjeroispovijedi, sloboda izražavanja i informiranja,
sloboda poduzetništva, pravo na učinkoviti pravni lijek i pošteno
suđenje te pravo na kulturnu, vjersku i jezičnu
raznolikost.
Dakle, budući da se radi o dva temeljna prava, oba zaštićena
Poveljom EU o temeljnim pravima, naglasili bismo da bi u
konkretnom slučaju bilo potrebno procijeniti koje pravo preteže u
konkretnom slučaju, pravo na zaštitu osobnih podataka sudionika u
spornom događaju ili pravo na slobodu izražavanja zabrinutih
građana.
Slijedom navedenog, a s obzirom na odnos između dvaju temeljnih
prava - pravo na zaštitu osobnih podataka te slobodu izražavanja
te informiranja napomenuli bismo kako je, presudom C-345/17 suda
Europske unije od 14. veljače 2019. godine istaknuto sljedeće:
„snimanje videozapisa te objava tako snimljenog videozapisa na
internetskoj stranici za videozapise gdje ih korisnici mogu
slati, gledati i dijeliti, mogu biti obrada osobnih podataka
izvršena isključivo u novinarske svrhe u smislu te odredbe
ako iz tog videozapisa proizlazi da navedena snimka i navedena
objava kao jedini cilj imaju otkrivanje informacija,
mišljenja i ideja javnosti, što je na sudu koji je uputio zahtjev
da provjeri.“
Također, Zakonom o policiji (NN 34/11, 130/12, 89/14,
151/14, 33/15, 121/16, 66/19) propisano je da policija građanima
pruža zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i
zaštitu drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih
vrijednosti.
Dakle, ističemo da policija obavlja poslove zaštite temeljnih
ljudskih prava i sloboda kao javnu službu u interesu svih građana
Republike Hrvatske. Postupanje policije prema građanima koji se
nalaze na javnim površinama izaziva posebnu pozornost javnosti, a
osobito kada građani osjećaju da su policijski službenici
neprofesionalno obavljali svoju dužnost. U takvim situacijama
bilo bi dopušteno u svrhu informiranja javnosti snimiti
postupanje policijskih službenika kako bi u javnom interesu u
smislu novinarskog izvještavanja informirali opću javnost o
njihovom postupanju međutim bilo bi poželjno zaštiti na
odgovarajući način lica policijskih službenika (zamagliti).
Snimanje na javnim površinama dopušteno je pod uvjetom
postojanja pravne osnove i zakonite svrhe sukladno
odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, ali je potrebno
razgraničiti o kakvim se fotografijama radi (pojedinačnim -
izdvojenim iz mase ili skupnim) te tko se nalazi na fotografijama
( privatna ili javna osoba).
Dakle, ako se videosnimke postupanja policijskih
službenika i učine dostupnim javnosti u novinarske svrhe kada za
to postoje jasni elementi i okolnosti od javnog interesa, a
uzimajući kako je policija javna služba koja obavlja svoju
djelatnost u interesu svih građana Republike Hrvatske, te je ista
pod osobitom pažnjom javnosti prilikom obavljanja svojih
dužnosti, to bi trebalo biti samo iznimno i u minimalnom/nužnom
opsegu za ostvarenje takve svrhe uz istovremeno poštivanje (u
najvećoj mogućoj mjeri) prava na zaštitu osobnih podataka i
privatnosti (kao što je primjerice primjenom zamagljivanja lica i
dr.).
Naposljetku, napominjemo kako bi okolnosti svakog konkretnog
slučaja bilo potrebno detaljno provjeriti. Stoga, u
okviru postupanja iz nadležnosti Agencije za zaštitu
osobnih podataka za donošenje zaključka o sukladnosti/zakonitosti
nekog prikupljanja i daljnje obrade osobnih podataka potrebno je
provesti odgovarajuće nadzorne aktivnosti u svrhu rasvjetljavanja
tog konkretnog slučaja.''
