Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
nedovoljno prevencije

Psihijatar koji radi s mladima upozorava: Djeca počinju piti s 13 godina, a s 14 neki konzumiraju amfetamine

Postavlja se pitanje koliko je danas raširena pojava da se djeca drogiraju teškim narkoticima

Image
Foto: Shutterstock
RTL.HR/ 20.10.2020. u 13:20
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Nedavno brutalno ubojstvo 89-godišnje starice u stanu u Splitu, a za što je uhićen 15-godišnji dječak, koji je bio ovisan o teškim sintetičkim drogama, užasnulo je javnost. Postavlja se pitanje koliko je danas raširena pojava da se djeca drogiraju teškim narkoticima, kako se društvo bori protiv toga, postoje li specijalizirane ustanove za liječenje takve djece, može li ih se poslati u komunu?

Krvav došao na policiju

U nedjelju popodne krajem rujna u zgradu u Sukoišanskoj ulici utrčao je dječak koji za nekoliko dana puni 16 godina te je kucao po svim vratima umislivši da ga proganja grupa mladića koji ga žele pretući, piše Slobodna Dalmacija. Otvorila je nesretna starica, koju je potom odgurnuo, a ona je počela vrištati.

To ga je, po dosadašnjim spoznajama, iznerviralo pa ju je počeo udarati, a brutalni pohod završio je tako da ju je odvukao na balkon i doslovno joj nogom smrskao glavu. Zatim je cijeli krvav otišao do zgrade splitske PU, gdje je policajcima na porti kazao kako su ga napali neki momci.

Tek kad su oni posumnjali u njegovu priču jer na sebi nije imao nikakvih vidljivih ozljeda, kazao je da je "možda zatukao neku babu", a nije znao ni točno pokazati gdje se to dogodilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Nakon uhićenja, na sudu je kazao da se jako slabo sjeća što se taj dan događalo, da je bio živčan i agresivan i u svojevrsnoj narkomanskoj krizi jer se taj dan nije uspio drogirati. Pojasnio je da se znao "pucati" konzumirajući speed (amfetamine) i marihuanu i da je toga dana bio nadrogiran.

Prije dvije godine javnost se zgrozila nakon priče 11-godišnjaka koji se u Slavoniji pokušao drugirati osvježivačem zraka. Tada je, prenijeli su mediji, liječnici Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek, kada ga je pitala zašto je konzumirao osvježivač zraka, odgovorio:

Upravo se čita

Image
užas

Velika tragedija u Rijeci: U vodenoj bujici preminuo muškarac, pronašli ga ispod automobila

"Liječnice, pojma nemate koji je to osjećaj kad ne znate ni gdje ste, ni što ste, ni tko ste! Nalazite se u jednom čudnom svijetu i niste ni svjesni što radite. Totalno nemate pojma tko ste, imate kaos u glavi i razne boje! Sve to traje oko 20 minuta, a nakon toga ne osjećate ništa."

Image
ZAMJENIK RAVNATELJICE 'VRAPČA'

'Mentalno zdravlje nije samo pitanje psihijatrije, ono postaje i strateško pitanje svake pojedine zemlje'

Image
ZAMJENIK RAVNATELJICE 'VRAPČA'

'Mentalno zdravlje nije samo pitanje psihijatrije, ono postaje i strateško pitanje svake pojedine zemlje'

Slobodna Dalmacija zbog ovog sve raširenijeg društvenog problema razgovarala je s Željkom Ključevićem, psihijatrom i voditeljem Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koji je odmah na početku objasnio da su "eksperimentiranje i razvoj ovisnosti bilo kojeg tipa, pa tako i o drogama, pogotovo kod djece i mladih, samo posljedica nekog od psihičkih poremećaja gdje se uporabom psihoaktivnog sredstva 'samoliječenjem' pokušava olakšati opterećujuće simptome istoga".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

''Koliko je meni poznato, terapijske zajednice ne primaju korisnike mlađe od 16 godina. Boravak u bolnici za mlade osobe i djecu sigurno nije optimalno rješenje, osim kada je to zbog kliničke slike neophodno, ali i onda u što kraćem razdoblju i što prije nastaviti izvanbolnički tretman'', kazao je dr. Ključević.

''O redu veličine problema teško je govoriti jer i kada imamo jednog ili više potrebitih korisnika, znači da potreba postoji, dakle treba imati alternativu bolničkim i ambulantnim mogućnostima. Držim kako kao društvo imamo zadaću staviti fokus pozornosti i razvijati učinkovitu prevenciju. Nažalost, imamo obrnutu situaciju, pozornost i fokus interesa je na dijagnostici i liječenju, a kada smo u toj fazi, nikada nismo sigurni koji će biti krajnji ishod – izlječenje, kronicitet, invaliditet i slično'', dodaje psihijatar.

Navodi i kako kod djece mlađe od 16 godina ne bi govorio o ovisnosti, nego o konzumiranju i eksperimentiranju sa sredstvima ovisnosti, jer "za ovisnost treba zadovoljiti stručne kriterije, što kod njih nije slučaj".

''Kroz naše Savjetovalište za djecu i mlade godišnje se radi s oko 260 korisnika i njihovih obitelji, a od toga ih je oko 25 posto konzumenata i eksperimentatora droga, najčešće marihuane, ali i psihostimulansa amfetamina i kokaina. Najmlađi korisnik je imao 12 godina kada je počeo konzumirati amfetamine'', opisao je liječnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

''Nažalost, u posljednjih pet godina postoji trend sve ranijeg započinjanja konzumiranja psihoaktivnih supstancija. Prije je to bilo sa 16 godina, a sada je pomaknuto na 13 godina, kada počinju konzumirati alkohol, duhan, marihuanu, dok s 14 godina počinje i konzumacija speeda. Sve češća pojava je "dilanje". Što se tiče "teških" droga, sada su to psihostimulansi, posebno kokain koji je postao jako dostupan, odnosno "trendi". Relativno niska cijena i visoka kvaliteta utječe na to da se već sa 16 godina, u nekim slučajevima i ranije, maloljetnici navuku na njega. Česta upotreba takvih "dizalica" zahtijeva "spuštalice", dakle heroin'', objašnjava dr. Ključević.

''Sve u svemu, do prije pet godina prosječna dob eksperimentatora u RH bila je 16 godina, a prosječna dob kada se postane ovisnik bila je 19 godina. No, sada se to pomaknulo, tako da je prosječna dob konzumenta eksperimentatora oko 14 godina'', govori dr. Ključević.

Napominje kako obiteljski odnosi nisu uvijek presudni motiv zbog kojeg djeca počinju uzimati narkotike.

''Treba uzeti u obzir primarni psihički poremećaj. Istraživanja su pokazala da je 33 posto mladih anksiozno, a u našem Savjetovalištu za djecu i mlade 23 posto korisnika dolazi zbog anksioznosti, a 18 posto zbog depresivnosti. Obitelj može biti zaštitni, ali i rizični čimbenik jer danas imamo pod utjecajem liberalnih društvenih odnosa liberalni odnos roditelja prema svemu, pa i drogama, imamo korisnike savjetovališta čiji roditelji i sami puše marihuanu, i slično'', smatra splitski stručnjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
RTL.HR/ 20.10.2020. u 13:20
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
STRAŠNO!

UZNEMIRUJUĆE Snimka stravičnog napada psa na djecu u Vrapču. Brat i sestra koje je izgrizao otpušteni iz bolnice

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba