ZAGREB - Urednik i voditelj IgorBobić u subotnjoj je središnjoj informativnoj emisiji 'RTL Danas' po prvi put zajedno ugostio dvojicu najistaknutijih hrvatskih predstavnika.
Iako su ulazak Hrvatske u Europsku Uniju i nedjeljna svečanost bile glavne teme, Igor se u razgovoru s predsjednikom IvomJosipovićem i premijerom ZoranomMilanovićem dotaknuo i pitanja o njihovim očekivanjima nakon ulaska u EU i planovima Banskih dvora za izlazak iz krize.
Predsjedniče Josipoviću, premijeru Milanoviću, dobrodošli u RTL Danas. Evo na neki način smo na neutralnom terenu. Nismo u Banskim dvorima, a ni na Pantovčaku. Koliko često se inače vi sastajete, surađujete?
JOSIPOVIĆ: "Pa čujemo se vrlo često, a vidimo se svakih desetak, petnaest dana po prilici i raspravljamo naravno uvijek važna pitanja."
To ima neki raspored, jedanput gore na Pantovčaku, jedanput u Banskim dvorima?
MILANOVIĆ: "Zapravo uvijek je gore na Pantovčaku. Praktičnije je. Čujemo se stalno. Sad to može biti tako kao što trenutno je, a može biti i drukčije. To ovisi o nizu faktora, ali mislim da to nije povezano s ulaskom u Europsku uniju."
To su uvijek ugodni razgovori, razgovori suradnje ili koji put o nečem drugom?
MILANOVIĆ: "Jesu ugodni, ali su o pitanjima koja su relevantna i koja se tiču i predsjednika."
Nema govora o nekim razmjericama, mimoilaženjima Pantovčaka i Banskih dvora o čemu se ponekad nešto zna čuti?
JOSIPOVIĆ: "To je omiljena disciplina mnogih medija, a neki put mi je zgodno pročitati romane o svađama, topovima koji pucaju s jednog na drugo brdo, ali toga srećom nema."
Sigurno ste surađivali na pripremi proslave ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Je li sve spremno sada nešto više od 24 sata od tog trenutka.
MILANOVIĆ: "Spremno je. Bit će to lijepa proslava koju smo na kraju držali u okviru nekakvih financijskih mogućnosti. U početku se mislilo i razmišljalo i slagalo puno ambicioznije, međutim je to na kraju što se novaca tiče tako dosta razumno koncipirano. Mislim da će biti lijepo."
Predsjedniče, jeste li vi zadovoljni s onim što će se ponuditi i stranim gostima i na koncu građanima?
JOSIPOVIĆ: "Imao sam prilike vidjeti jedan od sinopsisa onoga što će se događati i mislim da je s jedne strane primjereno ekonomskom trenutku, dakle, da nema rasipnosti, a s druge strane mislim da je u umjetničkom i artističkom smislu riječ o jednoj visoko vrednoj priredbi."
MILANOVIĆ: "Potrošiti više na ovakvo nešto je razmetljivost. A to smo viđali u Hrvatskoj. Dakle, ništa od toga ne bi bilo i da smo imali više novaca."
Znači, oko šest milijuna kuna je ta neka mjera Hrvatske u ovom trenutku?
MILANOVIĆ: Da, sve ostalo bilo bi rasipanje.
Puno je govora bilo o listi gostiju. No, jedna od gošći, važna europska političarka Angela Merkel ipak ne dolazi. Jeste li zadovoljni ukupno gledajući listom gostiju?
MILANOVIĆ: "Prije svega, ovo je naša proslava i to valja imati u vidu. U Hrvatskoj se često rezonira da smo centar svijeta i da su naši problemi ili traume glavne teme u Berlinu ili Parizu. No, nisu. Svatko ima svoje razloge. Oni su unutarnjepolitički kada je u pitanju Njemačka i mislim da je to svima jasno. A o detaljima razgovora s Merkel ne mogu govoriti jer oni su brojni i česti, a to se ne radi. Nema veze s onim što mi mislimo da jest. Moramo shvatiti da svijet funkcionira na jednoj drugoj razini, u koju se mi možemo uklopiti. Nismo mi autsajderi. Ono o čemu se spekuliralo je potpuno pogrešno."
Dobili ste informaciju istu kakvu su dobili novinari?
MILANOVIĆ: "Ne mogu Vam dalje o tome govoriti, ali nije ništa što bi interesiralo javnost. Redovna politika dva mjeseca uoči izbora u Njemačkoj, popularnost određenih tema, su razlog njezina nedolaska..."
JOSIPOVIĆ: "Nikad ovakvog skupa u Hrvatskoj nije bilo i mislim da izostanak ovog ili onog političara ili političarke ne govori ništa u smislu omalovažavanja ovog velikog dana. S ponosom bismo morali istaknuti koliko ljudi dolazi, različitih, ali visokog ranga. Razgovarao sam sa stotinama ljudi, i političara i novinara i istaknutih javnih djelatnika - Hrvatska je zaista dobrodošla u Europu!"
Što vam kažu strani državnici o Hrvatskoj?
JOSIPOVIĆ: "Svi ističu napor koji je uložen da se zadovolje europski kriteriji. Kad priču gledamo kao nepristrani promatrač sa strane, zaista je impresivno koliko je Hrvatska napravila u kratkom vremenu. Život države nije isto što i život nas pojedinaca, stvari se događaju na puno duži rok. Ono što je učinjeno na planu demokracije, ljudskih prava, izgradnje institucija, kulture, znanosti i drugih područja je zaista jako dobro. Krenuli smo od mlade, ratom uništene zemlje prema zemlji koja ispunjava sve stroge uvjete za članstvo u EU."
Što kažu u onim neformalnim razgovorima o Hrvatskoj kao zemlji, ljepotama?
JOSIPOVIĆ: "Rekao bih da su tu još i topliji nego kada je riječ o službenim izjavama. Velika većina državnika je u nekoj fazi svog života bila u Hrvatskoj, na ljetovanju ili druženju, i svi imaju vrlo dobre dojmove o Hrvatskoj."
Premijeru, i Vama je pripremljena dobrodošlica na Europskom vijeću, dobili ste i fotografiju za uspomenu. Počastili ste i kolege s pjenušcem.
MILANOVIĆ: "Mi jesmo dobrodošli. I još je važnije da se mi tamo dobro osjećamo i da znamo što hoćemo. I da se borimo za svoje interese. A kako se članice bore za svoje interese to vidite kad sjednete među njih. Kako se bore za svaku tisuću eura, a na kraju svi imaju zajednički interes. Velika Britanija, primjerice, uvijek više uplaćuje nego što dobiva. No, oko rabata za poljoprivredu su nemilosrdni jer smtaraju da im to priprada. I tako ćemo se morati i mi ponašati. Vjerodostojnost se ne sastoji u tome da samo kimaš glavom, nego da se u okviru pravila boriš sam za sebe. Sa članicama, Europskom komisijom, da formiraš saveze, da budeš borac, da znaš što ti je interes i da ne kršiš osnovna načela."
Utoliko će se promijeniti Vaša uloga u Europskom vijeću u odnosu na ovih godinu i pol kada ste bili promatrač.
MILANOVIĆ: "Vrlo uvjetno. Imamo pravo glasa, ali ja sam i dosad aktivno sudjelovao i govorio. Ne samo na skupovima, već i neformalno. To je jedinstvena prilika da s ljudima koji donose odluke razgovarate u opuštenijoj atmosferi, koliko ona može biti opuštena naravno. To je velika odgovornost. Pred nama je borba za vlastite interese. ali borba pameću, ne onim sredstvima iz 90-ih godina."
Predsjedniče, na koji Vi način namjeravate sudjelovati u euro-poslovima s obzirom na svoje ustavne ovlasti.
JOSIPOVIĆ: "Ustav govori kako predsjednik Vlade, Vlada i predsjednik sudjeluju u europskim poslovima sukladno svojim ovlastima. S obzirom na uređenje koje imamo, ogromna većina pitanja spada u nadležnost Vlade. Zato će premijer stalno biti u Vijeću. Ona pitanja koja spadaju u vanjsku politiku i pitanja obrane i sigurnosti svakako su pitanja u kojima ću i ja sudjelovati."
Rastrčali su se strani novinari po Hrvatskoj, zaključak je - Hrvati su zadovoljni ulaskom u EU, ali nema euforije, prije bi rekli malodušje. Što biste Vi rekli?
MILANOVIĆ: "Opažam da hrvatski građani imaju zdravu dozu skepse. Osim kad se glasalo o neovisnosti 1991. godine, svako drugo pitanje koje biste na referendumu ponudili građanima bi podijelilo naciju. Ne na pola, ali uvijek bi jedan dio nacije bio suzdržan ili protiv. I to je dobro. I diljem Europe vlada suzdržanost. Ali, ovo je vrijeme za promjene, za donošenje odluka koje će nas učiniti jačima, vrijeme je u Uniji za donošenje odluka koje će onemogućiti da se dogodi nesigurnost kakva je sada, naročito u bankarskom sektoru. I tu treba podvući crtu. Jer sljedeći korak nisu Sjedinjene Europske Države i nije federacija. Imamo državu, ona nam je jako važna i imat ćemo državu. Više suvereniteta bih dao tek u područjima fiskalne politike, djelomično poreza i kontrole bankarskog sektora."
Predsjedniče, što mislite o Sjedinjenim Europskim Državama?
JOSIPOVIĆ: "Zanimljivo pitanje o kojem sam vodio razgovore s kolegema diljem kontinenta. Moje viđenje Europe u dužem periodu bi bilo - više Europe, ali nikako dokidanje nacionalnih država. Ako budemo govorili o Sjedinjenim Europskim Državama to ni približno neće biti poput SAD-a. Europska budućnost se neće temeljiti na tome da se izgube nacionalni identiteti. Dapače, svoj identitet imamo priliku afirmirati. S jedne strane ćemo jačati naš nacionalni identitet, a s druge ćemo graditi zajednički, europski identitet. A ni u jednom trenutku naš nacionalni identitet neće biti slabiji nego što je sada."
MILANOVIĆ: "Ja uvijek govorim da mi kao mali moramo biti otvoreni. U suprotnom, utopit ćemo se sami u sebi. Ne smijemo graditi ograde ako želimo napredovati. No, moramo čuvati identitet. Štitit ćemo temeljne resurse i interese. Ne možete zabraniti ulazak nečije robe na police u trgovinama, ali s druge strane otvaraju nam se neslućene mogućnosti."
Jesu li te neslućene mogućnosti razlog za strah ili optimizam? Neki gospodarstvenici kažu da se boje europskog tržišta.
JOSIPOVIĆ: "Krivo je što se boje. Europa je prilika kakvu dosad nismo imali i da je nemamo nikakvu sličnu ne bismo dobili. Oni koji ne budu sposobni neće uspjevati. Ali Hrvatska ima potencijala, ima uspješne ljude koji su i danas dobri na europskom terenu."
Obojica ste rekli da se 1. srpnja neće dogoditi čudo. Što će se ipak promijeniti od tog dana?
MILANOVIĆ: "Stupit će na snagu jedan širok dijapazon pravnih propisa, ali to znamo. Spremni smo za to. Sunce će grijati isto, vjetar će puhati isto, kiša će padati isto...
JOSIPOVIĆ: "...ali će mogućnosti biti nove. Prva sekunda 1. srpnja trenutak je kada počinje jedna vrsta utrke u kojoj pomaci neće biti vidljivi odmah. No, za mnoge će naše građane i građanke doći vrijeme u kojem će moći napraviti veće iskorake."
MILANOVIĆ: "Bit će i gubitnika i neslućenih pobjednika. Bitno je samo da netko nepovratno ne završi na dnu. Vratimo se malo na identitet. Stalno ističem i to naše more. Naš identitet je jedinstven. Svatko za sebe smatra da je jedinstven i poseban pa na koncu to nije nitko. U Poljskoj je, primjerice, bio velik strah od EU. Za sada se isplatio. No, oni su država od 40 milijuna ljudi, oni i u vrijeme krize mogu funkcionirati kao kvazi tržište, samo za sebe. Mi smo premali za to. Međutim, naš identitet je poseban što u četiri i pol milijuna ljudi imate Međimurce, Komižane, Istrane, Dubrovčane, Slavonce koje veže zajednička svijest. Pripadnost nečemu što ih objedinjuje. Nema tako male nacije koja je tako različita unutarnje, a toliko povezana događajima iz novije povijesti."
Postoji li vremenski okvir kada će građani Hrvatske početi živjeti bolje?
MILANOVIĆ: "Ja očekujem da će se to dogoditi kroz deset godina. Dakle, radimo na tome. Očekujem deset godina umjerenog rasta. Nismo siromašna država, ali statistički spadamo u manje bogate zemlje. Vidjeli smo što se dogodilo u državama koje su imale ekplozivnu stopu rasta. Dolazi do društvenog disbalansa, razlika u društvu i nemirne ulice."
Je li to dovoljno brzo, predsjedniče?
JOSIPOVIĆ: "Važno je za svako društvo i stabilnost da postoji optimizam, energija koja će građane gurati naprijed. Zato je važno da svake godine, pa makar i malo, porastu BDP i standard. Smijemo očekivati barem mali rast i da će biti manji od onog koji će biti naredne godine."
Vlada je organizirala građane da podijele svoju priču o Hrvatskoj na društvenim mrežama. Možete li Vi s nama u RTL-u Danas podijeliti svoju priču ?
MILANOVIĆ: "Moja je već dosadila svima. Ovo sve što sam govorio danas. Hrvatsku živiš 24 sata, čak je i sanjaš. Tak' je to."
JOSIPOVIĆ: "Ja bih rekao pjesnički: malo je lijepo, malo je dobro. Hrvatska sigurno je velika zemlja, nije ni najmanja, ali je zemlja dobrih ljudi, velikih mogućnosti i zemlja koja napornim radom može osigurati blagostanje za svoje građane i građanke."
