Pauk bijelac. U Jadranu žive sve četiri vrste morskog pauka ( bijelac, crnac, žutac i mrkulj). Paukovke često biraju kao svoje stanište mjesta koja biraju i ljubitelji odmora na plaži – pijesak, mulj, kamen, a ljeti dolaze u plitke vode kako bi se mrijestili. Paukovku je praktički nemoguće vidjeti na dnu pa je lako stati na njega. Otrovne su im bodlje koje se nalaze na leđnoj peraji i u škrgama. Iako je otrov jak, a ubod vrlo bolan, ne ostavlja dugotrajne posljedice. Otrov je termolabilan i uništava ga visoka temperatura, stoga, ubodeno mjesto treba odmah izložiti jakoj toplini.

Pauk žutac. Najotrovniji pauk u Jadranu. Najčešći je uz samu obalu na pješčanim plažama zbog čega je izrazito opasan ako kupač slučajno stane na njega. No, dosta je sitan

Škarpina je dobila ime po škorpionu zbog svog otrovnog uboda. U ovu obitelj ubrajaju se neke od najotrovnijih riba na svijetu. Škarpina je česta u Jadranu pa često završi i u ribarskim mrežama. Najčešće su bodeć crveni, bodečnjak veliki, škarpun… Škarpine mogu narasti do 40 centimetara a slično kao kod paukova otrovne su im bodlje. Otrov škarpina je slabiji nego kod paukova, a najčešći simptom je manja bol i crvenilo.

Golub kosir najpoznatija je vrsta goluba u Jadranu, i najzastupljenija iz porodice morskih demona. Može narasti do 2,5 metra odnosno šezdesetak kilograma. Kao i žutulje imaju nazubljene bodlje koje su otrovne. Čovjeka napadaju u samoobrani, a najčešće žrtve su neoprezni ribari. Naime, golub kosir koji je ulovljen pokušava se braniti mlaćenjem repa na čijem vrhu se nalazi 10-ak centimetara dugačka bodlja. Ako ga ubode kod čovjeka izaziva bol, a otrov može djelovati na srce i krvne žile.

Žutuga ljubičasta, žutuga dračorepa, žutulja ili viža… Na repu ima bodlju koja je povezana s otrovnim žlijezdama. Kada je ugrožena može bit nezgodna. Budući da je čest ulov na parangalima najčešće žrtve su neoprezni ribari koje ova riba ubode prilikom skidanja s udice. Prilikom uboda u ljudski krvotok ispušta otrov. Kao i kod pauka ubod je bolan, a može izazvati srčanu aritmiju, otežano disanje i vrtoglavicu. Postoji nekoliko vrsta žutulja, a u Jadranu najčešća je obična žutulja ili viža.

Golub uhan. Jedna je i od najvećih riba Jadrana, a dužina od vrha repa do glave može biti oko 5 metara i težiti oko 300 kilograma. Zaštićena je vrsta.

Srebrenopruga napuhača. Napuhača je ime dobila po glavnom svojstvu – kad je u opasnosti napuše se tako što trbuh napuni morskom vodom. Meso ove ribe je otrovno te treba biti izuzetno oprezan kod konzumacije. U Japanu su ribe fugu iz ove skupine prave kulinarske poslastice, no zbog nestručnog čišćenja, godišnje se bilježi nekoliko desetaka smrtnih slučajeva.

Afričko kostorog. Vrsta napuhače. Riječ je o novoj vrsti ribe koja je zamijećena u Jadranskom moru, pojavila se 2002. godine. Okus mu nije cijenjen, a meso mu je i otrovno.

Murina žutošarka. Murine mogu biti vrlo agresivne, ali najviše kad je riječ o samoobrani. Zmijoliko tijelo prilično je zastrašujuće, a mogu narasti do metar i pol. Murina u krvi ima ihtiokemotoksine zbog kojih joj je krv otrovna pa treba paziti da ne dospije u probavni sustav ili na otvorenu ranu. Imaju vrlo velike zube i jak stisak čeljusti te je ugriz iznimno bolan, a rane zarastaju sporo. U Jadranu žive dvije vrste murina – žutošarka, koja je dosta česta i murina crnka o kojoj se malo zna.

Murina crnka. Pretpostavlja se da postoji populacija u akvatoriju otoka Lastova, gdje je ribari često ulove.

Jegulja (Anguilla anguilla). Živi u slatkoj, a mrijesti se u slanoj vodi. Vrlo je cijenjena riba, no zbog otrovne krvi koja sadrži ihtiotoksin, mora proći obradu na visokoj temperaturi prije konzumacije. Može živjeti jako dugo, neki navode do čak 80 i nešto godina, a narasti i do 130 centimetara.

Ugor. Ova zmijolika riba naraste do 60 centimetara. U Jadranu je dosta rijedak, pa je zato meso ove ribe vrlo cijenjeno. No, krv mu je otrovna, a ugriz jak i bolan pa treba pripaziti ako vam se nađe u rukama.