Stablo s pričom, dio zajednice, stablo ukorijenjeno u život ljudi – sve je to Adam, zaljubljeni Ginko iz Daruvara' pa ne čudi da je izabran za Hrvatsko stablo 2019. godine, a time je izborio i ulazak na europsko natjecanje Stablo 2020.
''Ja sam Ginko iz Daruvara. Već stoljećima rastem s gradom pokraj Dvorca. Izazivam ljude da rašire ruke, obgrle širinu moga debla. Pružam ruke djeci za igru i pohod na vrh. Dobio sam rajsko ime Adam. Svaki dan ispisujem nove stranice priče u interakciji čovjeka i prirode. Otkrit ću vam jednu tajnu. Nisam sam. Pokraj mene je Eva. Zajedno u Daruvaru stoljećima slavimo ljubav i život. Eva iz svoje sjene uporno prepušta meni laskave komplimente muškoj zadivljujućoj ljepoti. Grli vas Ginko'', riječi su stabla koje broji 242 godine i jedno je od najvećih i najstarijih ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi.
'Prijatelj treće dobi stariji od dinosaura' - tako ga često nazivaju jer je ginkgo biloba jedan od najpoznatijih živućih fosila, ubraja se među tercijarne relikte, odnosno predstavlja filogenetski najstariju drvenastu vrstu na svijetu i jedini je predstavnik roda.
U Kini i Japanu ga smatraju svetim stablom pa ga se sadi uz budističke hramove. U Europu je unesen kao ukrasno drvo 1727. godine, jedina je biljka koja u Hirošimi nakon atomske bombe nije imala nikakvih vidnih posljedica od zračenja, a Agroklub objašnjava da može doseći starost i više od tisuću godina.
Ginko iz Daruvara se nalazi ispred južnog ulaza u dvorac Antuna Jankovića, gdje su dva primjerka listopadnog stabla Ginko biloba, ženski i muški primjerak, porijeklom iz zapadne Kine. Nalaze se u dvorskom perivoju koji je nastajao usporedno s gradnjom dvorca, a posađeni su oko 1777. godine.
Muški primjerak ginka građani i građanke nazivaju i Adam, a on svojom raskošnom krošnjom i opsegom debla većim od sedam metara od 1967. godine uživa zaštitu kao Spomenik parkovne arhitekture.
Adamu je u natjecanju glas putem interneta dalo 20.129
ljudi, a u konkurenciji je bilo još pet predivnih stabala
finalista: hrast lužnjak iz Prašnika, hrast kitnjak iz
Vojkovačkog Osijeka, hrast lužnjak iz Park-šume Maksimir,
velelisna lipa iz Visokog i bijela murva iz Brtonigle.
On je postao dobitnik nagrade "Istraživanje zdravstvenog stanja i
statike stabla", a hoće li pobijediti i na europskoj razini,
saznat ćemo 21. ožujka sljedeće godine na svjetski Dan šuma u
Bruxellesu.
Stablo
godine je natjecanje koje naglašava značaj starih stabala u
prirodnoj i kulturnoj baštini Europe, a kroz natjecanje i
promocijom priča o pojedinim stablima značajnim za život lokalne
zajednice cilj natjecanja je promocija bioraznolikosti i
prirodnih bogatstava diljem Europske unije kako bi se podigla
svijest javnosti o potrebi zaštite i očuvanja prirode, kao i
važnosti prirodnih vrijednosti za život čovjeka i opstanak
čovječanstva.
Natjecanje Stablo godine nastoji promicati stabla i njihove priče
kao prirodne spomenike na isti način na koji UNESCO promiče
svjetsku baštinu. Od 2011. ono se održava svake godine u
pojedinim državama diljem Europe, a Hrvatska se uključila
relativno nedavno.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije izabrana je za nacionalnog koordinatora natjecanja Europsko stablo godine te je organizator nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo godine. Partneri su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume i Hrvatsko agrometeorološko društvo.
Natjecanje naglašava važnost pružanja usluga stabla u ekosustavu, naglašavaju organizatori. Ne fokusira se na ljepoti, veličini ili dobi pojedinog stabla, već je naglasak na priči o stablu te njegovoj povezanosti s ljudima i lokalnom zajednicom. Traže se stabla koja su postala dio šire zajednice, stabla ukorijenjena u život i rad ljudi.
Hrvatska je na natjecanju Europsko stablo prvi put sudjelovala 2018. godine i zauzela je 7. mjesto kandidaturom Azijske platane Trstenom (Platanus orientalis L.) na trgu, također zaštićenog spomenika parkovne arhitekture. Ove godine Hrvatsku je predstavljala Gupčeva lipa, zaštićeni spomenik prirode i ona je zauzela 11. mjesto.
