Američki grad Berkley u Kaliforniji uveo je 2015. godine porez na gazirana i slatka pića, a istraživanje objavljeno prošloga mjeseca u American Journal of Public Health pokazalo je da je u samo tri godine prepolovljena konzumacija gaziranih i slatkih pića kod stanovništva slabije kupovne moći.
- Velika Britanija uvodi porez na zašećerena bezalkoholna pića
- Hrvatska rekla 'ne' porezu na slatkiše: 'Igrališta su prazna, treba povisiti svijest o važnosti tjelesne aktivnosti'
- Ministarstvo ugasilo savjetovališta: 'Očajni u potrazi za savjetom, građani nas zaustavljaju i na cesti'
Odluku grada smatralo se presedanom u SAD-u, no potrošnja je
značajno pala već u 2015. godini, a tri godine kasnije stanovnici
tog kraja prijavili su čak 52 posto manju potrošnju zaslađenih
napitaka u odnosu na 2014. Bio je to pad potrošnje
potrošnje dvostruko veći u odnosu na 2015. godinu, kada su mjere
već dale rezultata i smanjile konzumaciju zaslađenih napitaka za
21 posto.
Istovremeno, konzumacija vode povećala se kroz trogodišnje
razdoblje za 29 posto, a pad potrošnje uočen je posvuda za slatka
pića, osobito gazirane sokove popul Coca Cole i Pepsi Cole,
napitke za sportaše i zaslađene gotove čajeve i kave.
Thinkstock/Ilustracija/Arhiva
Istraživanje je proveo tim Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, a
ono je potvrdilo tezu koju se, podsjeća
Novi list, često dovodi u pitanje - mogu li dodatni porezi
smanjiti konzumaciju nezdrave hrane i pića ili nezdrave navike
poput pušenja. Studija je postala prvi dokaz dugoročnog efekta
poreznih mjera na navike pijenja u SAD-u, a odnosno da je porez
na gazirana pića djelotvorna mjera koja potiče zdrave navike
pijenja.
U Hrvatskoj se u nekoliko navrata spominjala mogućnost zabrane
prodaje energetskih pića, prepunih šećera i kofeina djeci i
mladima. Naime, prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju
alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) iz 2015. godine,
energetska pića konzumira čak 86,4 hrvatskih tinejdžera u dobi od
16 godina, a 47,5 posto istodobno je konzumiralo posebno rizičnu
kombinaciju – alkohol i energetska pića.
Prosječna limenka energetskog napitka od 250 mililitara sadrži 27
grama šećera i 80 miligrama kofeina, otprilike kao velika šalica
turske kave s četiri žličice šećera. Prema istraživanju Europske
agencije za sigurnost hrane (EFSA) prosječna potrošnja kod
adolescenata koji ih konzumiraju je 2,1 litre napitka na mjesec,
a svaki peti pije više od sedam litara mjesečno.
Milan
Kujundžić (Davor Puklavec/PIXSELL)
K tome, više od četvrtine naše školske djece ima prekomjernu
težinu i po tome smo sedmi u Europi. Alarmantni su to podaci zbog
kojih je zastupnica u Europskom parlamentu iz redova SDP-a
Biljana Borzan još prije dvije godine pozvala
hrvatskog ministra zdravstva Milana Kujundžića
da se zabrani prodaju energetskih pića djeci i maloljetnicima.
Međutim, on je odgovorio negativno na njezin zahtjev tvrdeći da
to ne bi bilo u skladu s europskim zakonodavstvom.
No vrlo brzo pokazalo se da to nije točno jer je Borzan pitala
Europsku komisiju smije li Hrvatska ograničiti prodaju
energetskih pića maloljetnicima. Dobila je vrlo jasan odgovor da
takav potez ne bi bio u koliziji s europskim
zakonodavstvom.
Kujundžić je tada poručio i da će pričekati istraživanje navika
konzumacije energetskih pića, pa i u kombinaciji s alkoholom, u
dobnim skupinama od 11, 13 i 15 godina, međutim, rezultati nikako
da ugledaju svjetlo dana.
''Hrvatski zavod za javno zdravstvo je proveo anketiranje učenika
u okviru predmetnog istraživanja, rezultati se upravo
analiziraju, iako je u tijeku u međunarodna konsolidacija baze
podataka, jer je riječ o međunarodnom
istraživanju'', doznaju Vijesti.hr u
Ministarstvu zdravstva. Rezultati će, najavili
su, biti objavljeni u narednom razdoblju čim ih stručnjaci HZJZ-a
proanaliziraju, provjere, pripreme za objavu te organiziraju
primjerenu javnu i stručnu prezentaciju podataka.
Biljana Borzan
Biljana
Borzan (Dusko Jaramaz/PIXSELL)
''Zabrana prodaje energetskih pića maloljetnicima potencijalno
može biti efikasna mjera u suzbijanju ne samo konzumacije
energetskih pića već potencijalno i u prevenciji debljine i
karijesa. Važno je naglasiti da pitanje eventualnog dodatnog
oporezivanja slatkih napitaka i sokova ne treba sagledavati
izdvojeno od drugih aktivnosti koje su izuzetno važne u zaštiti
zdravlja djece i mladih - primjerice edukacija, a koje je
potrebno kontinuirano provoditi radi usmjeravaju zdravim
životnim navikama cjelokupne populacije'', poručili su iz
Ministarstva.
Borzan je za Vijesti.hr
istaknula da nije za zabranu slatkih gaziranih pića: ''Mislim da
je to preradikalno. Ako govorimo o energetskim pićima, ja sam
prije godinu dana s kolegama iz SDP-a pokrenula inicijativu da se
u Hrvatskoj zabrani prodaja maloljetnicima, prvenstveno radi
velike količine kofeina, taurina i drugih tvari čiju utjecaj na
organizam u razvoju nije pozitivan. Ministar Kujundžić je
prijedloge odbacio tvrdeći da to ne dozvoljava EU. No, Europska
komisija je tu njegovu tvrdnju odbacila što je bilo za očekivati
budući da zabrana prodaje maloljetnicima postoji već godinama u
Litvi i Latviji. Ipak, ni nakon toga ministar nije podržao naš
prijedlog zakona. Francuska i Mađarska su njihovu konzumaciju
smanjile ciljanim porezima''.
Valja podsjetiti i da se digla graja onih koji ionako nisu
skloni porezima, čemu je kumovalo i ranije Kujundžićevo
istrčavanje s najavama oporezivanja nekih drugih štetnih navika,
a kritičari su upozoravali da se ne može sve svesti samo na
poreze te da je riječ o diskriminaciji određenih proizvoda bez
prepoznavanja složenosti potrošačkih obrazaca.
Ilustracija
RTL
''Podaci govore da djeca u velikim količinama piju energetske
napitke i da njihova potrošnja raste, a na njima stoji upozorenje
da se ne preporučuju djeci i trudnicama. I to je rezultat
ispiranja mozga reklamama, djeca misle da će biti brža,
pametnija, da će 'dobiti krila'. Ti proizvodi se ciljano
reklamiraju prema njima i mislim da to treba regulirati'',
istaknula je Borzan i zaključila: ''Kada su u pitanju energetski
napitci podržavam odlučne mjere, bili to veći porezi, zabrana
prodaje djeci i reguliranje oglašavanja''.
A da porezi nisu jedini način, smatra i europarlamentarka te
objašnjava: ''Edukacija i informiranje su prvi koraci koje treba
poduzeti. Ako to ne daje rezultata, onda treba razmisliti o
direktnijim mjerama. Neke zemlje, koje su shvatile da gube bitku
protiv pretilosti i povezanih bolesti, odlučile su se na
takve korake, poput većeg oporezivanja. Kritike su očekivane i
dolaze od sektora koji su pogođeni porezima, no prvi podaci
govore kako te mjere daju rezultate. Mislim da je veća društvena
i ekonomska šteta od eksplozije dijabetesa i drugih bolesti
izazvanih pretilošću, nego od navodne diskriminacije''.
