Guverner HNB-a / Vujčić u RTL-u Danas: 'Ulazak u eurozonu donosi od 1 do 1,5 posto niže kamate'

Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u RTL-u Danas.

30.11.2018.
18:55
VOYO logo

U Banskim dvorima održana je prva sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj koju je vodio premijer Andrej Plenkovic.

Nakon sjednice je objavljeno kako će Hrvatska Europskoj komisiji uskoro poslati i službeno pismo koje će označiti početak procesa uvođenja eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pismo će potpisati ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić, a nakon toga kreće proces tečajnog mehanizma kroz koji će se Hrvatska prilagođavati te morati ispuniti određene ekonomske kriterije. Ako ih ispuni, euro bi konačno trebao biti uveden za 5 do 7 godina.

Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u RTL-u Danas. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znamo li godinu uvođenja eura u Hrvatskoj?

Ne govorim točno o rokovima. O tome hoćemo li ući ne ovisi samo o nama. Uvijek kažem da se ne bi čudio ako bi to bilo od pet do sedam godina. Ne mogu reći točno. Dogodit će se u srednjem roku. Neće to biti sutra, ali moramo sutra početi raditi da se to dogodi. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je točno potrebno za ulazak u tečajni mehanizam? Tko i što nam daje zeleno svjetlo na kraju?

Ne postoji pisana procedura, ali se ona iskristalitzirala u zadnje vrijeme. Bugarska je već aplicirala za ulazak u tečajni mehanizam. Zadnja zemlja koja je ušla ušla je 2005. godine i otada nakon krize nije bilo ulazaka. Sada je postalo jasno da ćemo kao obvezu morati preuzeti ulazak u tzv. bankovnu uniju. To znači da ulazimo u sustav zajedničkog nadzora nad bankama sa Europskom središnjom bankom, u sustav zajedničke rezolucije i rješavanja problema banaka. Već prije ulaska u samu eurozonu. A bit ćemo i dio zajedničkog sustava osiguravanja depozita u eurozoni. To je obveza koju moramo preuzeti ulaskom u tečajni mehanizam i s time nemamo problema. Iduće godine očekujemo da će ECB napraviti test kvalitete našeg bankovnog sustava koji bi trebao pokazati je li spreman za ulazak u zajednički nadzorni mehanizam i sutra u eurozonu. Garantiram da je spreman. Morat ćemo preuzeti obvezu i da ćemo napraviti strukturne reforme koje se tiču specifičnih preporuka koje EK daje svakoj članici EU. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O kojem tečaju govorimo? Da građani u čarapi štede u kunama ili da odmah kupuju eure?

Ne dajem savjete te vrste. To su investicijski savjeti. Mogu reći da ja štedim u kunama, a moj kredit koji imam je u eurima.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što će biti s kreditima u kunama koje s današnjim danom treba otplaćivati još 20 godina?

Trenutkom ulaska u eurozonu bit će konvertirani u euro i to će biti svi konvertirani po istom tečaju tzv. konverzijskom tečaju koji će se zakonom donijeti i tu neće biti mogućnosti oscilacija oko tog tečaja. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jesu li građani koji su uzeli kredite u kunama pogriješili?

Ne bih to ocjenjivao. Ja sam govorio da nije dobro uzimati u švicarcima, ali između kune i eura ostavljam ljudima da sami za sebe odluče. Moj kredit je u eurima, a štednja u kunama. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hoće li pasti kamate stambenih kredita? 

Ulazak u eurozonu sigurno znači pad kamatnih stopa za sve. Za građane i poduzeća i za državu. Nestaje tečajni rizik, smanjuje se regulacija i to sve donosi pad kamatnih stopa. Hoće li mkamate biti kao u Njemačkoj ili Austriji ne ovisi samo o ulasku u eurozonu jer u samo eurozoni su različite kamate u različitim državama. Pogledajte što se dogodilo s cijenama zaduživanja za Italiju sada... Zašto? Zbog njihove domaće makroekonomske politike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O kakvom padu kamata govorimo, sada su oko 4-5 posto?

Kad uđemo u eurozonu, ne uzimajući u obzir druge stvari koje utječu na kamatne stope, dogodit će se da ćemo sigurno vidjeti nekakav pad kamatnih stopa. Mogli bi očekivati da ćemo imati oko 1 ili 1,5 posto niže kamatne stope. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što će se dogoditi sa cijenama? Kako mislite zaštititi potrošače?

Najveća briga ljudi je da će nakon ulaska u eurozonu cijene znantno povećati. To nije slučaj. Sva istraživanja pokazuju da u onim zemljama koje su dosad ušle u eurozonu, cijene jesu porasle ali za 0,23 posto u prosjeku u odnosu na ono što bi se dogodilo da nisu ušle. Taj rast cijena neće biti visok. Kako bi zaštitili ljude, tražit ćemo od svih da objave cijene i u kunama i u eurima barem šest mjeseci prije i nakon ulaska u eurozonu. Svatko će moći usporediti ako ga netko želi prevariti i dići cijene. Zamolit ćemo i medije i udruge potrošaća da takve trgovce prozovete. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što vi mislite o povećanju minimalne plaće za 248 kuna?

Nisam ni znao za tu vijest. Vlada ima mogućnost i pravo dići minimalnu plaću kada procijeni da ima tu mogućnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je li to dobro ili nije? Ima li prostora za još?

Nisam radio analize. To ovisi o tome da li dizanje minimalne plaće u nekom trenutku dovodi do toga da netko ispada s tržišta rada ili ne. U ovoj situaciji, zbog toga što imamo nedostatak radne snage, rekao bih da je to manje slučaj u situaciji u kojoj bi imali relativno visoku stopu nezaposlenosti i visoku stopu ponude rada. Drugi najveći problem u ovom trenutku poslodavaca, u anketi koju provodi HNB, je nedostatak kvalificirane radne snage. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog Marićeve reforme rastu plaće. Jeste li već izračunali koliko će narasti vaša? 

Nisam još jer mi nismo na proračunu pa onda...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog porezne reforme...

Mislim da moja plaća ne ulazi u taj dio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brave
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Molitva prije zore
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Barbapapa
Brak na prvu Australija
Obiteljske tajne
Otok iskušenja
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo