Ilija Radić razgovarao je u RTL-u Danas s ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem.
Davor Štern kaže da su cijene goriva i do 15 kuna po liti u ovom trenutku realne. Hoće li zaista toliko rasto?
Najavio je da je realno da narednih tjedana i nešto veće cijene od trenutnih se dogode zbog ruske agresije na Ukrajinu. Svjetska tržišta reagiraju na političke nestabilnosti i rat. Ova situacija dodatno pokazuje da je zamrzavanje cijena baznih goriva bio dobar potez Vlade, da smo na taj način osigurali opskrbu kućanstvima, građanima.
Ali, sada su opskrbljivači u problemu.
Oni će vrlo vjerojatno ići s daljnjim korekcijama premijum i aditiranih goriva. Ali, bazna će ostati na ovim cijenama. Uvijek nam ostaje mogućnost ako dođe do problema s opskrbom, s čime mi ne računamo da će se dogoditi, korištenje dodatnih aduta koje Vlada ima.
Koji su to?
Prije svega aktivacija naših zaliha. U ovom trenutku RH ima dovoljnih količina nafte i naftnih derivata za nekoliko mjeseci. Što se toga tiče, možemo biti mirni.
Koliko će situacija pogoršati ionako alarmantnu inflaciju?
S ovim novim događajima (ratnim)... vidjeli smo jučer cijena plina je u odnosu na dan prije porasla za nekih 30 posto. Mjere koje smo donijeli, prvenstveno za kućanstva, svoj efekt će pokazivati od 1. travnja. Neće biti dodatnog udara... Ako pitate hoće li ova situacija dodatno utjecati na pojačanje inflacije, vjerojatno će se neki učinak dogoditi. Ako bi bio trajnijeg karaktera, a nadamo se da neće, da će sukob stati, da će se sjesti za stol, da će se situacija u Ukrajini smiriti, jer scene koje gledamo su katastrofalne. Ako dođe do trajnije eskalacije cijena, onda ćemo i mi u Vladi promišljati kako dodatno olakšati život i građanima i poduzetnicima.
Vaš stranački kolega Cappelli kaže da ministri od jučer rade na drugom koraku - je li to u pripremi novi paket mjera?
Jučer prijepodne su se vodili razgovori koji su se prije svega ticali eskalacije, početka agresije na Ukrajinu. U tom kontekstu smo razmatrali energetsku situaciju Hrvatske, samim tim i njezine reperkusije, pogoršanje pozicije cijele EU. Dopustimo u prvom redu da idućih nekoliko tjedana donese nadamo se mirno rješenje, odnosno prestanak ratnih sukoba. Dobava energenata, prije svega plin, ali i nafta, električna energija za Hrvatsku neće biti upitna.
Gdje još imamo prostora djelovati? U okviru ovih mjera koje će krenuti 1.4., gdje još?
Ako dođe do značajnije eskalacije s cijenom energenata narednih tjedana, a to dovodi do povećanje svih proizvoda i usluga u čiju su proizvodnju ugrađeni troškovi energenata, promišljat ćemo o daljnjim reakcijama.
Kako će sankcije Zapada Rusiji utjecati na hrvatsko gospodarstvo, pogotovo na ruske banke u Hrvatskoj?
Neće značajnije utjecati jer Ruska Federacija nije značajan vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj. Danas ste čuli ministra Marića da sustav zaštite pologa funkcionira na razini cijele EU. I s obzirom na to 99.99% pologa u Sberbanci u Hrvatskoj su zaštićeni do 100.000 eura.
Prema DZS u 2021. BDP-a je rastao 10,4 posto za 2021. Ali, sve što se događa u 2022. sugerira da nas čeka pad.
Hrvatska je prošle godine imala najveći rast BDP-a u svojoj povijesti... Samo ću istaknuti, 4. kvartal 2021. donio je rast izvoza roba od 24 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. 2022. trebala bi, neovisno o aktualnom trenutku, biti godina daljnjeg rasta ekonomije Hrvatske. Neovisno o inflaciji. Učinit ćemo da povlačenje sredstava iz EU fondova i investicijski ciklus budu također jaki.
Da, ali za povlačenje sredstava iz fondova solidarnosti trebat će nam ministar. Zna li se ime novog ministra?
Ministarstvo nije obezglavljeno. Do izbora novog ministra državna tajnica obavlja tu funkciju. Ime novog ministra ćete znati kad se dovrše konzultacije na tu temu i predsjednik Vlade Andrej Plenković predloži Saboru novo ime.
Cijeli razgovor pogledajte ovdje:
