Negativni utjecaj klimatskih promjena u Primorsko-goranskoj županiji u predstojećih 50 godina najviše će se odraziti na povećanje razine mora koje će do kraja 21. stoljeća porasti i do 65 centimetara.
Očekivani porast razine mora i djelovanje morskih mijena, valova i olujnih uspora, utjecat će na obalnu infrastrukturu pri čemu će najviše biti ugrožene urbane sredine niskih otoka kao što su Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, posebni rezervati poput Vranskog jezera, ali i gradovi u priobalju, piše Novi list.
No to je samo dio klimatskih promjena koje očekuju Kvarner i Gorski kotar u projekcijama publikacije ''Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u PGŽ-u za razdoblje 2019.-2022.'' koju su predstavili župan Zlatko Komadina i pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Koraljka Vahtar-Jurković.
Projicirano povećanje temperature zraka u PGŽ-u kao jednu od posljedica imat će smanjenje vodnih zaliha koje je već sad izraženo kod vodotoka u Županiji, a kao najugroženija područja navode se Delnice i Čabar, Opatija te Krk i Rab. Gorski kotar očekuje smanjenje snježnog pokrova koji bi se do samo 2040. godine mogao smanjiti za 50 posto.
''U ovom trenutku pred Županijom je izrada akcijskog plana posvećenog klimatskim promjenama kojima smo svi izloženi, kao što je to slučaj s podizanjem razine mora koje je prijetnja i našem Primorju'', rekla je Vahtar-Jurković dodajući kako će u izradi akcijskog plana čiji će nositelj biti Općina Viškovo, PGŽ dati svoj doprinos.
