NISU OPTIMISTIČNI / Demografi: 'Ako se nastavi ovakav trend, do kraja desetljeća Hrvatska bi mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika'

Image
Foto: Josip Regovic/PIXSELL

Hrvatska je na demografskom vrhuncu bila 1991. godine te je vrlo teško očekivati da ćemo ikada, barem u ovom stoljeću, imati tadašnji broj od 4,78 milijuna stanovnika

14.1.2022.
16:40
Josip Regovic/PIXSELL
VOYO logo

Demografi Ivo Turk i Ivan Čipin upozorili su kako Hrvatska, prema prvim rezultatima popisa 2021. godine, bilježi najveći pad broja stanovništva u usporedbi s drugim popisnim razdobljima te da bi do kraja desetljeća zemlja mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika.

Hrvatska ima 3,89 milijuna stanovnika, što je 9,25 posto manje stanovnika nego 2011. godine, objavio je u petak Državni zavod za statistiku prve rezultate popisa stanovništva 2021. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Demograf Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ističe da je to najveći popisni pad od hrvatskog osamostaljenja, što znači da je Hrvatska u zadnjih 10 godina  gubi stanovništvo najvećim intenzitetom u usporedbi s prijašnjim popisnim razdobljima. 

Image
KONAČNA BROJKA /

U Hrvatskoj službeno živi 3.888.529 osoba, 10 posto manje nego prije deset godina

Image
KONAČNA BROJKA /

U Hrvatskoj službeno živi 3.888.529 osoba, 10 posto manje nego prije deset godina

Iako broj stanovnika Hrvatske cijelo vrijeme pada, popis stanovništva 2011. pokazao je pad stanovnika od 3,4 posto u odnosu na  2001., a popis iz 2001. zabilježio je pad stanovnika od 7,25 posto u odnosu na 1991. godinu. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To samo po sebi dovoljno govori o negativnim i lošim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj. Treba napomenuti da to nije ni najgora stvar, jer treba još vidjeti koja je dobno-spolna struktura stanovništva”, ističe Turk.

DZS je u četvrtak objavio tek podatke o broju ukupnog stanovništva po gradovima i županija, a detaljniju statistiku, kao i onu o dobnoj strukturi stanovništva, objavit će kasnije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, Turk ističe kako je za očekivati da će podaci o dobnoj strukturi pokazati još veći broj starijih osoba (od 60 i više godina) u odnosu na mlade osobe (19 godina i mlađe), jer je za očekivati da su mladi ti koji su se iselili. 

“Daljnji problem starenja stanovništva imat će negativnu reperkusiju na natalitet”, ističe Turk.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Demograf Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe da su ovakvi rezultati očekivani, a smatra i da bi se trend pada stanovništva mogao i ubrzati. 

“Ako se nastavi ovakav trend, broj stanovnika bi mogao pasti ispod 3,5 milijuna znatno ranije nego što su to prognozirali Eurostat i UN. I to već do kraja ovog desetljeća”, kaže Turk.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smatra da će se postojeći negativan prirodan prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, nastaviti i u narednih 10 godina te da nikako nije realno da se taj trend obrne.

“U zadnje dvije godine rekordno je visok negativni prirodni prirast isključivo zbog znatnog povećanja broja umrlih u pandemiji, dok je broj rođenih ostao više-manje sličan u zadnjih pet godina, prosječno oko 36 tisuća”, kaže Čipin. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga ističe da postoji samo jedan demografski proces na koji se možemo osloniti ako želimo usporiti ili preokrenuti depopulaciju, a to su migracije. 

“Ne trebamo očekivati neki značajniji porast broja rođenih pa čak niti da dostignemo brojku od 40 tisuća rođenih godišnje. Ne možemo smanjiti broj umrlih značajnije ispod 50 tisuća. Ali, na migracije država može utjecati te nositelji političke vlasti trebaju odlučiti na koji način”, poručuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodaje kako bi se prije te odluke trebale napraviti ozbiljne analize, demografske, ekonomske i druge, ali i da niski fertilitet i emigraciju ne bi trebalo tretirati isključivo kao "problem koji treba riješiti" već kao simptom nekih drugih društvenih problema. 

Image
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Image
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

(Izvor: Davor Puklavec/PIXSELL)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Tek kad njih počnemo rješavati onda možemo očekivati i djelomičnu demografsku revitalizaciju”, kaže. 

Dodaje i da je Hrvatska na demografskom vrhuncu bila 1990. odnosno 1991. godine te je vrlo teško očekivati da ćemo ikada, barem u ovom stoljeću, imati tadašnji broj od 4,78 milijuna stanovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Turk, čiji je znanstveni rad usmjeren na demografiju perifernih dijelova Hrvatske, ističe da je jedan od najvećih problema izumiranje upravo tog, perifernog dijela i ruralnih krajeva Hrvatske. 

Tako navodi da Ličko-senjska županija, primjerice, ima manju gustoću stanovništva od 10 stanovnika po kilometru kvadratnom, što je pust prostor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izumire i Vukovarsko-srijemska županija, a tu bi, smatra Turk, Hrvatska trebala imati snažnu demografsku politiku, koja bi trebala biti strateški postavljena i dugoročna.  

Smatra da perifernim prostorima, za ponovno naseljavanje, trebaju centralne funkcije, jer nitko neće doći živjeti u Liku jer je ona lijepa, već ljudi trebaju i raditi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potrebna je, ističe, demografska politika koja bi bila nadstranačka i nadvladina, koja bi imala kontinuitet unatoč promjeni stranaka ili vlada na vlasti.  

“Mora se napraviti dugoročni strateški plan, to ne bi trebalo biti obojena stranački ili politički, tu bi struka trebala imati utjecaj”, kaže Turk. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ističe i da u ovom trenutku, nema brzog recepta za demografski oporavak jer se u demografiji ništa ne može popraviti preko noći.

“Kada biste sada išli popravljati stanje, to bi se vidjelo tek za 20 ili 30 godina”, kaže Turk, koji rješenje vidi u povratku mladog iseljenog stanovništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo