GDJE JE ZAKON O OBNOVI? / Direkt sučelio Štromara i predstavnicu stanara: 'Ministre, vaša računica je čudna, ne štima'

Od potresa u Zagrebu i prve najave Zakona o obnovi grada prošla su već 53 dana i sada je gotovo sigurno da će proći još 103 dana dok neka nova Vlada i neki novi Sabor ne izglasaju taj zakon. Prema postojećem zakonu, naime, država može nadoknaditi samo pet posto vrijednosti oštećenog stana ili kuće, što je tek malo više od ništa. Razlog tome je novi sukob između gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i HNS-a, odnosno ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara. Oni se očito jako razlikuju u stvavovima oko toga kako treba izgledati taj zakon. 

GRAD PO MJERI ČOVJEKA /

Od potresa su prošla gotovo dva mjeseca, i izbori idu, a zakona nema: Građani za utjehu dobili dva kontejnera i poljski zahod

GRAD PO MJERI ČOVJEKA /

Od potresa su prošla gotovo dva mjeseca, i izbori idu, a zakona nema: Građani za utjehu dobili dva kontejnera i poljski zahod

Razlike su toliko duboke da zakon ni u četvrtak nije krenuo barem u javnu raspravu, premda je premijer Andrej Plenković još jučer jamčio da će se barem to dogoditi. Propao je i koalicijski sastanak na kojem su se trebale usuglasiti nesuglasice - Bandić se na njemu nije ni pojavio.  

Kao utjehu stradalima u potresu koji čekaju Zakon o obnovi Vlada je donijela odluku o sufinanciranju najamnine. Dakle oni kojima su zgrade, stanovi i kuće toliko oštećeni da moraju živjeti negdje u najmu Vlada će plaćati najam 70 kuna po četvornom metru, ali uz ograničenu kvadraturu. Jedan član kućanstva može dobiti sufinaciranje za 35 četvornih metara, a po svakom idućem članu kućanstva još 10 četvornih metara. Četveročlana obitelj tako može računati na maksimalan iznos potpore od 4500 kuna.

RTL-ova reporterka Donna Diana Prčić obišla je građane stradale u potresu koji kažu da sufinanciranje najamnine jest pomoć, ali samo onima koji su ostali bez doma, a i oni žele što prije ponovno doći do svog doma. Svi ostali su šokirani i razočarani potpunom nebrigom i Vlade i Grada. I ne samo to, Zagrebom se širi priča da otezanje s obnovom jako odgovara nakupcima i prekupcima koji ruševne zgrade na atraktivnim lokacijama u Centru žele jeftino kupiti kako bi ih poslije skupo prodali. I nije da se samo širi priča, šire se i letci koji vlasnike stanova u zgradama predviđenima za rušenje pozivaju na prodaju.

I tako jedna elementarna nepogoda sve više postaje i politički, ali i financijski triler. O tome koliko smo daleko od njegova završetka i kakav bi taj završetak mogao biti razgovarali smo s Jadrankom Kerin, predstavnicom stanara u jednoj zgradi u Preradovićevoj ulici u samom centru Zagreba te s resornim ministrom Predragom Štromarom.

Zgrada gospođe Kerin ima narančastu oznaku što znači da je i sigurna i da nije sigurna, a upitno je što njoj i ljudima u njezinoj zgradi uopće znače Vladine mjere i mogu li si ona i njezini sustanari negdje unajmiti stan koji će Vlada sufinancirati dok ne dočekaju Zakon o obnovi.

‘’Nama te mjere nisu potrebne. Zasad smo se snašli, ali vrijeme istječe i ovo više nije hitna intervencija. Ova oznaka na zgradi znači da su potrebne hitne intervencije. A ništa se hitno u ovih 50 dana nije dogodilo. Danas me izbezumilo - ne znam ni koliko ljudi znaju - što smo saznali kad smo htjeli raditi sve po propisima. Naime, u ruševne stanove nije dovoljno dobiti samo plin, a i da biste dobili plin - evo, majstor nam je rekao da se ne može ništa raditi jer treba dva projekta koje nitko ne spominje. Spominje se saniranje dimnjaka i saniranje bojlera do 20.000 kuna. Ta računica s 20.000 kuna meni je jako čudna. Ne smijem ni dimnjake rušiti ako bih htjela raditi po svim pravilima’’, upozorila je, među ostalim, Kerin.

Na sve to Štromar je kazao: ‘’Ovo je stvarno životno pitanje. Razumijem gospođu Kerin. Ne mogu biti u njezinoj koži. Moramo pomoći svima na neki način i to na konkretan način’’.

Zašto nema Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa?

Ali zašto nema Zakona o obnovi potresa u javnoj raspravi?To pitanje i dalje visi u zraku, bez konkretnog odgovora.

Umjesto toga Štromar se dao u objašnjavanje procedure kako do grijanja i tople vode: ‘’Upravitelj zgrade treba napraviti projekt da se dimnjak uredi i u tih 20.000 kuna po kućanstvu u jednoj zgradi je i projektiranje i potpuna sanacija dimnjaka, krovišta i zabatnog zida i kupnja bojlera. Ako ima 10 stanova u jednoj zgradi, to je 200.000 kuna, taj dio plaća država, u rebalansu proračuna su osigurana sredstva’’.

‘’Računica ne štima jer takav projekt košta oko 7000 kuna, onda treba majstor izaći koji će sve sanirati prema projektu, to jest rekonstruirati dimnjake, to su deseci tisuća kuna za cijelu zgradu, a potom je tu drugi projekt i on uključuje sanaciju dimnjaka za kondenzacijski bojler, pa treba kupiti bojler, a tek cijevi provesti – jedna cijev u mojoj zgradi je 9000 kuna, a imamo 10 takvih stanova u zgradi pa kad smo zbrajali to je ispalo 30.000, 40.000 kuna’’, pokušavala je objasniti resornom ministru Kerin.

On je odvratio: ‘’Samo se jedan projekt radi, kakvo je stanje dimnjaka i kakvo mora biti, projektant, strojar, dimnjačar utvrđuju stanje, dolazi izvođač i projektant potom potvrdi je li sve kako treba i šalje Plinari može li uključiti plin i apeliram na upravitelje zgrada da što prije odrade posao’’.

Štromar: 'Previše ljudi je radilo na Zakonu, cijela struka je bila uključena'

No, Zakona o obnovi i dalje nema. Zašto ga nema, jesu li razlog tome i odnosi između ministra i gradonačelnika, na kojem su se putu razišli - pitanja su koja i dalje ostaju bez jasnog odgovora. Štromar na to odvraća: ‘’Gospođa Kerin ne zna i ne treba znati naše odnose, ona treba stvarno brzu reakciju. Važna je komunikacija između predstavnika stanara I upravitelja zgrada. Mi smo napravili cijeli hodogram, a kad se sve odradi, primamo račune i sufinanciramo i bit će troškovi manji’’.

No zašto nema Zakona o obnovi, na to opetovano pitanje ministar kaže: ‘’Kompleksan je, on govori o svim obnovama cijeloga Zagreba, koja će trajati 5, 10, 15 godina. Tu su svi objekti koje treba urediti - kulturna dobra, simboli Zagreba i moramo ga pripremiti srednjoročno i dugoročno. Za građane koji trebaju dom, krov nad glavom, za to su ove odluke koje smo donijeli na Vladi i sredstva koja smo osigurali rebalansom proračuna. Zakon će biti donesen, predali smo ga u proceduru, bit će sutra objavljen i bit će javna rasprava. Previše ljudi je radilo na Zakonu, cijela struka je bila uključena’’.

'Gospodine Štromar, to nisu rješenja za nas'

‘’Nitko ne spominje, projekti sanacija zgrade poput moje su milijun, dva, tri, kuna, toliko su iznosi za zgrade, nitko o tome ne govori: kakvi će biti krediti, jamci - to će biti nenormalni krediti!! GSKG nam govori o kreditima na 15 godina – kako možemo ući u takve kredite, a ne znamo ništa jer nema Zakona? Tu je masa pitanja. Razumijem da je Zakon potreban, ali je li nešto hitno ako govorimo o 15 godina?’’, pita (se) Kerin.

Štromar odvraća: ‘’Imamo hitna rješenja za to da se riješe krovovi, zabatni zidovi, dimnjaci, topla voda i grijanje, a stabilizacija zgrada će biti riješena Zakonom kako se treba raditi, prema uputama struke’’.

No što je s tezom da ovo otezanje pogoduje nakupcima i prekupcima koji kruže Zagrebom? ‘’Čuo samo to. Uglavnom idu na zgrade crvene boje, ali mi smo rekli odlukom da svi koji imaju crveno da će moći dobiti mogućnost najma stana koji će plaćati država, imamo rješenja’’, ponovno je ustvrdio Štromar.

‘’Sve mi je jasno. Gospodine Štromar, to nisu rješenja za nas. Spremni smo ući u kredit, sve plaćati, ali dajte nam brzo sada recite da krenemo, da do jeseni osposobimo zgrade, nećemo raditi ništa mimo zakona’’, poručila je Kerin.