Netom uređenu šetnicu u zadarskim Jazinama ponovno krasi 15 palmi, a još prije pola godine se mislilo da im nema spasa.
- Alepski bor, eukaliptus, jorgovan, bagrem... Jesmo li svjesni što sadimo i kako utječemo na našu sigurnost?
- Adam, zaljubljeni ginko, mogao bi proslaviti Hrvatsku u Europi: 'Otkrit ću vam jednu tajnu. Nisam sam'
- Hrvatska ima jednu od najbogatijih flora, a sada napokon ima i svoju Društvenu banku sjemena
Štetnik crvena pipa napao je palme diljem Dalmacije, a u spašavanju od njihova konačnog sušenja angažirao se mladi agronom, koji je po iskustva otišao u Španjolsku.
''Ne radi se samo o tretiranju, biološkom ili kemijskom tretiranju palmi, nego se radi o feromonskim lovkama. Postavljaju se feromonske lovke po gradu i prati se štetnik. Tretiranje se vrši onda kada je migracija štetnika najveća. Također prostoje i senzorska praćenja'', objašnjava Roko Štokov, inženjer agronomije.
Palma je skupa, ali praktična jer je zimzelena, ne otpada joj lišće niti s nje kapaju sokovi pa je miljenica sredozemnih riva. U zadnji su trenutak spašene i palme na zadarskoj rivi.
''Pokušali smo 2014. godine kemijskim sredstvima i to smo tretirali par godina.. Međutim, kad se od prošle godine počelo tretirati biološkim sredstvima, vidjeli smo da je uspjeh puno bolji. Spasili smo negdje oko 150 palmi'', ističe Zrinka Prusac, pomoćnica direktora Nasada.
Natapanje srca palme treba ponavljati i nekoliko puta na godinu jer je nametnik tvrdokoran. Jaja polaže u 'džepove' na stablu i u njegovoj kruni.
''Manji je problem kad je palma skroz uređena i samo je gore ostavljena mala kruna jer ima manje mjesta ('džepova') za skrivanje'', napominje Štokov.
Topla jesen pogoduje štetniku, ali palme koje se sad krenu tretirati do proljeća ili ljeta imaju šanse za oporavak.
