Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
VETERANI NA PUČINI

Državna flota prosječno je stara 28 godina. Stručnjak za RTL.hr otkriva koliko je sigurna i zašto su alternat...

Brodovi su, inače, u 2021. godini od siječnja do studenog preplovili 1.011.052 nautičkih milja

Image
Foto: Ilustracija/Zvonimir Barisin/PIXSELL
Matea Vidić/ 28.1.2022. u 8:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Da će Hrvatska nabaviti šest novih plovila za Jadroliniju najavio je ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković na "aktualnom satu" u Saboru prošlog tjedna. Učinio je to doduše nakon što ga je kolega saborski zastupnik prozvao jer je u upotrebi brod proizveden 1963. godine, brod Postira, koji, kako je tvrdio, sudjelovao u nesreći te iako je bio na remontu, po njegovim procjenama, nije siguran za plovidbu.

Iz tog razloga provjerili smo s Jadrolinijom kakvo je stanje njihovih plovila, kada se donosi odluka o zamjeni i potrebi za novim te kako dočekuju odluku o novoj nabavci. 

Otkrivaju nam kako je u 2022. godinu Jadrolinijina flota uplovila s 54 broda, od čega 10 katamarana, četiri klasična putnička broda, tri trajekta za međunarodne plovidbe te 37 trajekata za lokalnu plovidbu, prosječne starosti 28 godina.

Da godine i nisu neki problem smatra dekan Pomorskog fakulteta u Splitu, Pero Vidan koji za RTL.hr tvrdi kako je najveći problem hrvatskih brodova njihova sezonalnost u eksploataciji. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Brodovi imaju opterećenje u sezoni i pomorci tada daju maksimum od sebe. Zimi plove poluprazni i država daje koncesije puno za prazno", tvrdi. Stoga su brodovi sve veći i veći, zimi plove prazni, a država to plaća. Kaže nam kako u Hrvatskoj nije pitanje jesu li postojeći brodovi sigurni nego postoji li ekonomska isplativost i smisao u njihovo daljnje ulaganje zbog njihove starosti.

Tu u konačnici najviše misli na isplativost velikih brodova koje je vrijeme pregazilo. "Katamaran na dizel troši jako puno goriva i on je primjerice najisplativiji na liniji za Hvar koja je najpopunjenija putnicima. Država daje relativno velike novce za povezivanje otoka", zaključuje, ali i podsjeća kako su svi brodovi u prometu sigurni, pod inspekcijskim nadzorom kapetanije certificirani od Hrvatskog registra brodova koji rade u skladu s Tehničkim pravilima koja su dosta stroga u usporedbi s drugim registrima koji nisu članovi Međunarodnog udruženja registara IACS.

Upitan oko samog broda Postira Jadrolinija nam govori: "Svi se Jadrolinijini brodovi redovito održavaju na godišnjim remontima u hrvatskim brodogradilištima te prolaze sustavne kontrole Hrvatskog registra brodova. Kada je riječ o Postiri, Jadrolinija trenutno ima potpisan koncesijski ugovor za brodsku liniju Dubrovnik – Koločep – Lopud - Suđurađ do 2023. godine".

Male tajne klasičnih brodova

Vidan pak na primjeru Postire zaključuje kako smo počeli zanemarivati klasične brodove, a ta praksa ne mora biti dobra. Recimo Tijat, najstariji brod koji plovi šibenskim područjem, mali je potrošač i može isploviti čak i u nevremenu. Slični su bili i drugi veterani koji su nekoć povezivali otoke Porozina, brodovi takozvani gradovi i oni iz skupine pjesnici, tvrdi. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Njihova potrošnja u usporedbi s katamaranom je višestruko manja, a vrijeme plovidbe do bližih otoka bilo bi samo desetak minuta duže. Potrošnja jednog katamarana za luku udaljenu desetak nautičkih milja je jednaka potrošku takvih klasičnih manjih brodova koji bi mogli istu luku za isti potrošak goriva povezati nekoliko puta dnevno, kaže.

Naveo je i kako bi otočanima više odgovarao veći broj linija na kojoj se voze desetak minuta duže nego li jedna katamaranska linija koja je utoliko minuta kraća, ali je samo jedna.

Inače, Jadrolinija je prije nekoliko dana proslavila 75. rođendan, a za to vrijeme kroz njenu flotu prošlo je ukupno 185 brodova dok je u posljednjih pet godina pridruženo i pet novih. To su trajekti Lošinj, Ugljan, Faros i Otok Pašman te katamaran Jelena. Lani su tako prvi put plovili Lošinj i Otok Pašman dok je trenutno najstariji brod u floti Jadrolinije legendarni Tijat, brod koji ima i aktivan fan klub te trenutno plovi u šibenskom akvatoriju, ističu.

Upitani na koji način donose odluku o zamjeni linija govore da se vode kriterijem odabira linija na kojima plove najstariji brodovi u floti te kojima je zbog frekventnosti potrebno povećanje kapaciteta ili povećanje kvalitete usluge.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Hibridni pogon je budućnost

Pojašnjavaju i kako Postira, kao i svi ostali brodovi, svojim karakteristikama odgovara odredbama ugovora u kojima su definirani brodovi koji plove na određenim linijama te njihove zamjene. Ističu kako je projekt novog, modernog, putničkog broda na hibridni pogon za brodsku liniju Dubrovnik – Koločep – Lopud - Suđurađ gotov te  će natječaj za gradnju raspisati u prvoj polovici ove godine. Plan je da novi brod bude spreman za novi ciklus koncesijskih natječaja 2023. godine, tvrde.

I Vidan je optimističan oko nabavke novih brodova, a tvrdi i kako je Europa napravila dobar plan. Doduše, problem je jer treba urediti infrastrukturu na otocima i postaviti adekvatne stanice za napajanje.

"Izvrsna je to stvar. Sjeverna Europa i Skandinavija idu dalje na autonomne brodove, ali opet, kod nas je upitna infrastruktura jer gdje će se puniti brodovi na električnu energiju ako u Splitu nema mjesta za sve, a punjenje električnom energijom traje", pita se.

S druge strane, do danas nemamo organizirano napajanje klasičnim ne-ekološkim gorivima izuzev cisternama, a “bunkeriranje” brodova teškim gorivom nije zaživilo jer opskrbljivači drže skladištenje istog neisplativim zbog niske cijene teškog goriva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Hidroavioni jučer, danas, sutra

Naposljetku, podsjeća i da je nekada postojala ideja da se najudaljenije otoke poveže hidroavionima, no ona je propala. Ideja hidroaviona je jedno kratko vrijeme živjela samo kao turistička ponuda, ali nikad kao javni promet, pojašnjava.

"Oni su malenog kapaciteta, relativno maleni potrošači, ne plaćaju aerodromsku taksu jer slijeću na more. Najskuplja stavka jest posada hidroaviona odnosno piloti. Za udaljene otoke bi bili itekako isplativi, primjerice Lastovo. Stanovnik Lastova koji želi doći do Splita, primjerice u bolnicu, nema liniju za vratiti se isti dan. Do Lastova brod plovi pet sati, putnici najčešće presjedaju u Veloj Luci. Brod iz Vele Luke do Lastova plovi zimi samo s nekoliko putnika, a državni proračun plaća takav prazan brod, sve njegove troškove jer Lastovci kao i drugi imaju pravo na prijevoz", govori.

"Sa subvencioniranom hidroavionskom linijom, Lastovci bi se, primjerice, vozili svega sat vremana. Jedna linija hidroaviona u eksploataciji Split-Lastovo u trajanju od jednog sata koštala bi oko 2000 eura, a brodovi višestruko više. Ovo ne znači da brodovi ne trebaju ploviti, otočani nose teret, svoje automobile na otoke, ali za otočane bi ovakav prijevoz putnika bio spas", rekao je pa zaključio kako smo dugoročnim planiranjem razvoja flote ipak opet zaboravili hidroavione.

Perjanica udruženja

Da zaključimo, iako stari, državni brodovi nisu nužno nesigurni. Neisplativi možda, ali nesigurni nikako.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Kao što su nam rekli iz Jadrolinije i Vidan nam kaže kako se provode sustavne kontrole i pregledi od strane inspekcijskih službi Lučke kapetanije i ovlaštenih službenika Hrvatskog registra brodova. "Pregledi mogu biti redoviti, izvanredni i periodični. To ovisi žele li pregledati cijeli brod odjednom ili po stavkama u nekom vremenskom intervalu. Izvanredni pregled je, primjerice, imala brod Postira kojoj je zbog dodirivanja trupa o morsko dno prestala važiti Svjedodžba trupa broda", pojašnjava nam.

U konačnici, prošle godine brodovima i trajektima Jadrolinije prevezeno je 10,5 milijuna putnika i 3,1 milijun vozila. Od 37 lokalnih i dvije međunarodne linije, 2021. godine  najprometnije je bilo zadarsko područje s 90 posto prometa iz 2019. godine. Brodovi su, inače, u 2021. godini od siječnja do studenog preplovili 1.011.052 nautičkih milja.

Sve to i dalje ne škodi sigurnosti plovila. Vidan kaže kako je hrvatski registar u svjetskoj eliti međunarodnog udruženja registara IACS i u to udruženje ne može svatko lako ući.

"Možete ući u udruženje ako imate mali broj pritužbi na standard sigurnosti brodova. Za Hrvatsku je dobra stvar što smo ušli u to udruženje, to je za svaku pohvalu. Ušli smo zahvaljujući dobrim standardima sigurnosti naših brodova kojima pregledima nisu nađeni izuzeci, a registrirani su od strane Hrvatskog registra brodova. Nekoć, kad smo imali puno veću flotu, koju smo izgubili u tranziciji, i koja je bila puno starija, a posljedično imala i veći broj prigovora na standard sigurnosti, ulazak u IACS je bio nemoguć poduhvat. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Navodi i kako su u tom udruženju članarine skupe, ali članice IACS-a dobivaju elitne poslove. Njihova certifikacija je za brodare zahtjevnija, ali brodari stoga dobivaju i manje premija osiguranja. Hrvatski registar brodova, zaključuje, radi dobro i rade po najvišim tehničkim standardima. "To je perjanica, samo dvanaest ih je u udruženju IACS", dodaje.

Matea Vidić/ 28.1.2022. u 8:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Pročitajte još

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču