STANJE SVE GORE

Građani sve anksiozniji i depresivniji, a vlade već godinama ne donose strategiju zaštite mentalnog zdravlja

Od najranije životne dobi zdravstvena skrb i skrb za mentalno zdravlje moraju biti kvalitetne i dostupne svima

Image
Foto: RTL / PIXSELL / Pixabay
Andreja Žapčić/ 20.9.2020. u 12:55

Znanje i dugoročna posvećenost, a ne sporadične, simbolične akcije i prigodne objave. No, prečesto svjedočimo upravo potonjem i to ne samo kada je riječ o mentalnom zdravlju. Ono otkako je počela koronakriza svakako jest tema više nego ranije, ali još uvijek izostaju jasni i konkretni potezi države usmjereni razvoju sustava čija je zadaća brinuti o neodvojivoj komponenti zdravlja jer bez mentalnog zdravlja nema zdravlja.

Image
ŠTO RADI HRVATSKA?

Mentalno zdravlje jamči budućnost: 'Potrebno je cijelo zdravo selo da se odgoji zdravo dijete'

Image
ŠTO RADI HRVATSKA?

Mentalno zdravlje jamči budućnost: 'Potrebno je cijelo zdravo selo da se odgoji zdravo dijete'

''Ekstremne okolnosti i iznimna profesionalnost doprinijeli su tome da važnost struke postane vidljiva. No, ovo je tek početak i sada kada je očit neizmjeran doprinos psihologije u društvu prije svega je važno da struka dobije jasnu i kontinuiranu podršku zakonodavaca i institucija koji stvaraju zakonske regulative i određuju financiranje'', istaknula je za RTL.hr klinička psihologinja Iva Žegura iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD).

Koronavirus i potres u Zagrebu dodatno su učinili vidljivim niz starih problema i briga - siromaštvo, nezaposlenost, smrt voljene osobe, prekid veze, bolest … kao i činjenicu da Hrvatska već godinama čeka Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. Naime, imala ju je za razdoblje od 2011. do 2016., ali nova nije donesena što, smatra i struka, prilično jasno govori o manjku percepcije hrvatskog društva o tome koliko je potrebno brinuti o mentalnom zdravlju i koliko je ono važno za cjelokupnu dobrobit pojedinca.

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

Podsjetimo, donošenje Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja bilo je u planu još za prošlu godinu, naime, stručni dio dokumenta je bio izrađen i u pripremi za daljnju proceduru. Međutim, do zastoja je došlo zbog smrti predsjednika Povjerenstva za izradu i praćenje provedbe Strategije prof. dr. Vlade Jukića, kazali su za RTL.hr u Ministarstvu zdravstva. Nacrt dokumenta je, tvrde, završen krajem prošle godine te je u proceduru donošenja ušao početkom ove, ali dio procedure se mora ponoviti - zbog  izmjene naziva tijela državne uprave.

Pitanje mentalnog zdravlja i dobrobiti trebalo bi biti jedno od prioritetnih tema javnih politika

Na pripremi teksta Strategije radili su članovi i članice Povjerenstva za izradu i praćenje provedbe Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja, koje je imenovalo Ministarstvo: ''Riječ je o 19 osoba, stručnjaka i stručnjakinja iz područja zaštite mentalnog zdravlja iz Klinike za psihijatriju Vrapče, KBC-a Zagreb, KBC-a Sestre milosrdnice, KBC-a Split, KBC-a Osijek, KBC-a Rijeka, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ministarstava nadležnih za zdravstvo, socijalnu skrb, rad i pravosuđe te Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstavnika i predstavnica organizacija civilnog društva''. 

Dokument će, kažu, biti prezentiran tijekom javnog savjetovanja, a nakon usklađivanja teksta s mišljenjima tijela državne uprave, koje sukladno zadanim okvirima traje minimalno 30 dana. Dodaju i da je u tijeku procedura donošenja Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti i Nacionalnog akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti kojim će biti obuhvaćene mjere i aktivnosti iz svih područja ovisnosti.

Upravo se čita

Image
brodovi povezuju ljude

FOTO Hrvoje i njegova družina svaki su dan čekali brod Jadrolinije. A onda ih je kapetanov poziv ostavio bez daha

Što se tiče Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja, njome je, napominju, obuhvaćen niz područja: 

  • unaprjeđenje mentalnog zdravlja u općoj populaciji, na radnom mjestu, u vrtićima, školama i akademskoj zajednici
  • unaprjeđenje mentalnog zdravlja u dobno specifičnih i ranjivih populacija
  • suradnja s ostalim sektorima
  • razmjena informacija i znanja
  • istraživanje
  • prevencija i rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja
  • liječenje, rehabilitacija i ljudska prava osoba s problemima mentalnog zdravlja
  • zaštita mentalnog zdravlja u zajednici

Međutim, za novu Strategiju nije baš trebalo čekati zadnji tren, a od isteka stare prošle su već četiri godine, kada je Hrvatska dobila i novu Vladu, pa prije par mjeseci još jednu - opet na čelu s Andrejem Plenkovićem, koji je dosad odabrao dva resorna ministra, a prvog i smijenio -Milana Kujundžića, gotovo pri samom kraju mandata, i to ne zbog izostanka rezultata u resoru, a među njima je i zanemarenog aspekta mentalnog zdravlja. Umjesto njega postavio je Vilija Beroša, koji je dvije godine bio Kujundžićev pomoćnik te ga odabrao i za novog ministra zdravstva, koji je dijelom nastavio po starom pa tako i kada je riječ o mentalnom zdravlju i to se već mjesecima pokazuje i na primjeru koronakrize.

Puno priče o sigurnoj Hrvatskoj, ali nje nema bez psihološkog jačanja stanovništva i usklađenih javnih politika

Dodatno je taj problem apostrofirala i klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Sena Puhovski iz ZPD-a u Otvorenom uvodniku za RTL.hr upozorivši da se ''u brojnim obraćanjima Nacionalnog stožera civilne zaštite može čuti preporuke o zaštiti fizičkog, ali ne i mentalnog zdravlja građanki i građana. Iako je ovo možda bilo, koliko toliko, razumljivo tijekom prvotnog suočavanja sa situacijom u rano proljeće teško je razumjeti to da je i šest mjeseci kasnije briga o mentalnom zdravlju zanemarena''.

Briga o mentalnom zdravlju u Hrvatskoj je prepuštena pojedincima i organizacijama civilnoga društva, udrugama - nevladinom sektoru. Onaj Vladin kao da je potpuno nesvjestan primjerice rezultata istraživanja Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je pokazalo da je gotovo trećina ispitanih prijavila pogoršanje mentalnog zdravlja za vrijeme proljetnog koronavala, a svaka peta osoba tijekom karantene doživljavala intenzivne simptome depresivnosti i anksioznosti.

Ako ne počnemo sustavno brinuti o mentalnom zdravlju može se očekivati samo pogoršanje

Jesen pred nama ne oskudijeva neizvjesnošću - za mnoge je iz niza različitih razloga ''novo normalno'' sve samo ne normalno ili daleko od njega pri čemu mnogi imaju podijeljene osjećaje i spram ''starog tobožnje normalnog''.

Kako će izgledati daljnji nažin života, odlaska u školu, na posao - hoće li imati posla, plaće kojom će trebati račune, kako do liječnika, hoće li si moći priuštiti liječnika s obzirom na stanje zdravstva koje bi trebalo biti javno, kako do slobodnog vremena, obnove stana ili kuće, kako uopće do stana ili kuće, susreta s bliskim ljudima i upoznavanja novih ... niz je pitanja povrh svih onih starih ranije spomenutih problema. Stoga je za mnoge ova situacija traumatična, a kod mnogih izaziva i reatraumatizaciju.

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

Izazov za stručnjake i stručnjakinje koji brinu o mentalnom zdravlju je velik, oni su svjesni zadatka, ali ni njih nema dovoljno, pogotovo onih dostupnih kroz razne sustave, a iznimno značajno je kreirati preventivne programe.

Naime, istraživanja pokazuju da rane intervencije na razini zajednice, kao što je primjerice ulaganje u kvalitetno roditeljstvo ili promoviranje mentalnog zdravlja u školama kroz učenje emocionalnih i socijalnih vještina, pozitivno utječu na mentalno zdravlje djece i mladih, a taj se pozitivan utjecaj nastavlja i u odrasloj dobi.

Nažalost, upozorava struka, u Hrvatskoj se i na ovome polju više ulaže u liječenje, nego u prevenciju bolesti iako je ulaganje u mentalno zdravlje u svakom pogledu jamac zdrave budućnosti.

Andreja Žapčić/ 20.9.2020. u 12:55

Više s weba

Pročitajte još

Image
plaža šunj

Dubrovački nudisti na mukama, kupači u badićima im uzurpirali plažu: 'Što bi bilo da se skinem gol?'

Više s weba