Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
doktor za drvo i aktivist za rtl

Gradski asfalt ljeti hladi jedino drveće. Mi ih ne koristimo dovoljno? 'Kada ih maknu, dugo se ne zamjenjuju'

'U Zagrebu se stabla jako sporo zamjenjuju, iako imate 'uhljeba' koji je plaćen da to radi...'

Image
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Leona Barić/ 17.6.2022. u 14:48
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Najljepša su vizura u gradovima pa čak i jedno od njihovih najvećih bogatstava, posebice ljeti. Ipak, izgleda da su hrvatskim službama zadnja rupa na svirali. I to na veliku štetu svih građana.

Riječ je, naravno, o stablima, a s porastom temperatura dobro je sjetiti se na čemu im sve trebamo biti zahvalni.

Jeste li primijetili da vam je po vrućini mnogo ugodnije šetati ulicom koja ima drvored? Naravno, no jeste li znali koliko zapravo stabla mogu rashladiti okoliš? Upravo takva pitanja postavili smo hrvatskom "doktoru za drveće" i arboristu, Franu Poštenjaku.

"To je teško to izračunati, ako se radi na aproksimaciji, kažu da efekt toplinskog otoka koji je vezan za urbana područja postoji ako je temperatura veća od dva stupnja u odnosu na okolno područje koje nije izgrađeno. No zapravo, dokazano je da efekt toplinskog otoka ide do 9 stupnjeva. Ako imate malo stablo, a veliku zgradu, velika zgrada će upiti jako puno radijacije i topline, a malo stablo će ju malo zasjeniti. Ako imate veliko stablo, a malu kuću i stablo je kompletno zasjeni, onda su efekti veći", objašnjava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ovo konkretno znači da bi na zagrebačkom Zelenom valu, na mjestima gdje je drveće najgušće, temperatura u vrućim ljetnim mjesecima mogla biti čak 9 stupnjeva manja od, primjerice, usijane Savske na dijelovima na kojima je potpuno 'gola'.

'Gradske vlasti ne znaju koliko stabala imaju'

I zato je jako važno voditi brigu o svakom stablu, jer su ona veliko bogatstvo gradova. Osim što doprinose ambijentalnim i boravišnim kvalitetama ulice, kvarta i grada, važna su i u svjetlu smanjenja učinka klimatskih promjena. Stabla u gradu općenito doprinose bioraznolikosti, pročišćuju zrak, reguliraju temperaturu i vlažnost, smanjuju zagađenje bukom, reduciraju prašinu i radijaciju te ljeti stvaraju hlad. A s obzirom na to da se navedeni problemi vežu i za određene bolesti čovjeka, stabla izravno doprinose općem zdravstvenom stanju građana.

Upravo se čita

Image
rekonstrukcija krvavog pokolja

Dok je sijao smrt po Cetinju, obavio je čak tri telefonska poziva. Koga je sve zvao masovni ubojica?

Pa ipak, jako često u gradovima svjedočimo sječi stabala zbog bolesti, sušenja ili nečeg trećeg, što, kako kaže Poštenjak, uopće nije potrebno, a u krajnjoj je računici mnogo skuplje.

"Problem je što u Hrvatskoj u većini slučajeva nemamo izrađene katastre stabala i ne pratimo njihovo zdravstveno stanje. S obzirom na to, uopće me čudi da imamo organiziranu bilo kakvu njegu o stablima. Često ćete doći u situaciju da pitate nekog gradonačelnika, da oni uopće ne znaju kojim brojem stabala barataju. Kada izrađujemo planove upravljanja stablima radimo ih po stablu, koliko su troškovi za dvije, pet, 10 ili 20 godina i po tome dajemo projekcije je li nešto dugoročno isplativo. Primjerice, isplati li se uložiti 20.000 eura u presadnju nekog starog stabla koje će se dvije godine nakon toga osušiti jer je loše, ili je li bolje uložiti 2000 kuna da bi odrezali jednu granu koja je opasna, jer se može srušiti, pa to stablo još 300  godina može živjeti", objašnjava Doktor za drveće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Poanta bi bila imati čim veća stabla i zbog koristi okoliša i zbog koristi za zdravlje stabla, ali pri tome treba vidjeti računa o relativnom povećanju rizika zbog povećanja mehaničke sile koja djeluje na eventualne defekte, a njih trebaju evaluirati ljudi s adekvatnim obrazovanjem", naglašava.

U Hrvatskoj se, kaže Poštenjak, preintenzivno orezuju stabla što potiče negativnu spiralu propadanja i truljenja stabla. A u Hrvatskoj imamo još jedan negativan trend, a to je presporo nadomještavanje porezanih stabala i drvoreda.

"Ono što je problem u Zagrebu je da se prečesto postojeća stabla kada se osuše, ili odumru iz nekog razloga, predugo ne zamjenjuju. Gotovo u pravilu za čitav niz lokacija morate nekoliko godina pisati dopise, a imate osobu koja je plaćena, komunalnog redara, koji sve to radi", objasnio nam je Saša Šimpraga, pokretač građanske inicijative 1postozagrad i jedan od najistaknutijih aktivista kada je riječ o gradskim stablima.

'Jesen će biti test za novu zagrebačku vlast'

Na pitanje je li se išta promijenilo s dolaskom nove gradske vlasti, Šimpraga kaže da je sve ostalo isto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Ja mislim samo da nova vlast ima malo više senzibiliteta, odnosno planova, za sadnju, ali nekakve značajnije sadnje u odnosu na prije još uvijek nije bilo", kaže.

"Zanimljiv primjer je da smo na Strossmayerovom šetalištu, gdje postoji najstariji drvored u Zagrebu, prije dvije godine postigli da se on konačno popuni s nekoliko stabala, a radi se o najstarijem drvoredu i to vam sve ilustrira o radu Zrinjevca", dodao je Šimpraga.

Objasnio je i da odluke o lokacijama sadnje idu preko mjesnih odbora. Dakle, ako bi htjeli da vam drvored nikne u ulici, možete to predložiti lokalnom mjesnom odboru koji zatim procjenjuje inicijativu i izglasava je. Ako se pokaže da se na toj lokaciji može saditi drvored, primjerice kada postoji zeleni pojas ispod kojeg ne postoje nikakve instalacije, onda se odluka može izglasati, ući u proračun i sljedeće godine se može saditi. Ovdje se radi o idealnom scenariju. No, ako je na tom mjestu stablo već postojalo, ali je iz određenih razloga posječeno, onda je odgovorna gradska služba dužna zasaditi novo.

"Jedno stablo u drvoredu na Sveticama tražimo već deset godina, potpuno neuspješno. Radi se o platani kod bivšeg ulaza u sportsko-rekreacijski centar Svetice. Pisali smo bezbroj puta, svaki taj uhljeb to pročita, stablo ne dolazi, a plaće redovito idu", kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Mogu vam navesti jedan dobar primjer inertnosti Grada. Mi smo prošle godine uspjeli zasaditi jedan drvored u Martićevoj ulici, preko puta tržnice, koji smo godinama tražili. Grad to nije uspio isproducirati i onda nam je prišao Greenpeace koji nam je ponudio suradnju i na kraju poklonio stabla za taj drvored Gradu", rekao je.

Sezona sadnje kreće na jesen i Šimpraga kaže da je to trenutak u kojem bi se nova gradska vlast trebala pokazati.

"Svako je stablo važno", poručio je Šimpraga za kraj.

Leona Barić/ 17.6.2022. u 14:48
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
NA JUGU ZEMLJE

Dva zrakoplova MiG-21 presrela civilni avion koji je ušao u hrvatski zračni prostor

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču