Guverner HNB-a Boris Vujčić održao je govor na 23. Konferenciji Hrvatskog novčanog tržišta u Opatiji. Kazao je kako će se javni dug iduće godine smanjiti.
Nakon snažne kontrakcije u ovoj godini, u 2021. očekuje se zamjetno povećanje realnog BDP-a od šest posto, a stopa inflacije i dugoročne kamatne stope vrlo su niske i usklađene s razinama u drugim članicama europodručja, te se očekuje da će se takvi trendovi nastaviti i u narednom razdoblju.
Komentirao je i ovrhe rekavši da je ta odluka na Vladi. Za moratorije na kredite kazao je kako je za nadzor sada zadužena EU središnja banka.
Kazao je i kako se Hrvatska u zahtjevu za ulazak u ERM II obvezala provesti dodatne reformske mjere (tzv. post-entry commitments), a riječ je o osam mjera iz četiri područja.
To su jačanje okvira za borbu protiv pranja novca nakon prenošenja pete direktive o sprječavanju pranja novca (direktiva AML5), daljnje smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima revizijom i usklađivanjem regulative i praksi u skladu sa smjernicama OECD-a te jačanje nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Europske komisije od 20. lipnja 2019.
Hrvatska de facto već od 2016. ispunjava sve kriterije, kazao je guverner.
Tečaj kune prema euru održavat će se blizu središnjeg pariteta tijekom sudjelovanja u ERM II pri čemu više činitelja jamči stabilnost tečaja: vjerodostojnost tečajne politike koja se očitovala i u razdobljima snažnih poremećaja (svjetska financijska kriza, COVID-19), izdašne međunarodne pričuve, izgledan pojačani priljev sredstava iz EU-a u okviru plana za oporavak od posljedica pandemije te kontinuirani višak na tekućem i kapitalnom računu uz smanjenje inozemne zaduženosti.
Prvi mogući datum uvođenja eura je 1. siječnja 2023.
Najavio je i da je u finalnoj fazi izrada Nacionalnog plana zamjene kune eurom te će ga uskoro predstaviti javnosti. Njegovi nositelji su Vlada RH i HNB. Službeno usvajanje i početak provedbe se očekuje na jesen.
Nacionalni plan zamjene predviđa i aktivnosti s ciljem informiranja građana o svim bitnim pitanjima vezanima uz uvođenje eura. Pritom će biti osobito važno građane osvijestiti o Vladinim mjerama za suzbijanje rasta cijena jer mnogi strahuju da će se uvođenjem eura životni standard smanjiti.
Prvi mogući datum za uvođenje eura je 1. siječnja 2023.
U dogovoru s institucijama EU-a, državama članicama europodručja i Danskom središnji paritet utvrđen je na razini od 7,53450 kuna za 1 euro.
Vujčić je istaknuo da su analize HNB-a i Europske središnje banke (ESB) potvrdile da tečaj nije podcijenjen niti precijenjen. Očekuje se da će tečajna politika HNB-a nakon ulaska u ERM II ostati ista kao do sada, da će tečaj do ulaska u europodručje ostati stabilan te da će utvrđeni središnji paritet vjerojatno biti tečaj po kojem će se kuna službeno zamijeniti u euro.
