Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je da bi hrvatsko gospodarstvo moglo preživjeti još jedan lockdown, prenosi Media servis.
Vujčić je u Intervjuu tjedna Media servisa razgovarao o potencijalnom novom lockdownu, njegovim posljedicama na gospodarstvo i oporavku, a Vujčić smatra da Hrvatska sigurno može preživjeti čak i ako dođe do punog lockdowna.
''Međutim, mora se imati na umu da je to vrlo skupo, kao što
se pokazalo i ovaj put. Vidite da smo završili godinu s
proračunskim deficitom od 29.5 milijardi kuna. To je posljedica
upravo takvog tipa lockdowna. Ako je moguće, dobro je izbjeći
takav tip lockdowna jer ostavlja posljedice u smislu velikog duga
koji će se sutra morati vratiti'', rekao je Vujčić.
Posljednje procjene pokazale su da će pad BDP-a 2020. godine biti
osam posto, ali iduće godine očekuje se rast za
pet posto. 2022. godine očekuje se potpuni
oporavak. Međutim, ova predviđanja, i struka i političari
smatraju nestvarnima.
HNB daje procjene o kretanju BDP-a svaka tri mjeseca, a Vujčić kaže da su zadnje procjene pokazale negativne rizike. Ako se stvari ne budu razvijale u dobrom smjeru, Vučić smatra da bi situacija mogla biti loša, ali kaže da su restriktivne mjere i pokušaji očuvanja gospodarstva uravnotežene.
''U jesenskom temeljnom scenariju mi podrazumijevamo da ćemo u prvom kvartalu imati cjepivo. Ja mislim da je to u ovom trenutku najrealnija pretpostavka jer koliko čujem od epidemiologa, cjepiva su u zadnjim stadijima testiranja'', kazao je za Media servis Vujčić.
Hoće li koronakriza utjecati na ulazak u eurozonu?
Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap koji će joj stajati na raspolaganju u slučaju potrebe. Valutni swap omogućuje razmjenu kuna za eure. Zahvaljujući tome, Vujčić smatra da je Hrvatska spremnija nego što je to bila na početku pandemije koronavirusa.
Kada je u pitanju uvođenje eura u Hrvatskoj kao službene valute koje se po procjenama treba dogoditi u siječnju 2023. godine i hoće li koronakriza utjecati na to, Vujčić kaže da se prvi rizik eliminirao, a to je ulazak u tečajni mehanizam.
''Što se tiče inflacije, kamatnih stopa i tečaja mala je vjerojatnost. Što se tiče javnog duga mala je vjerojatno, jer nama javni dug mora padati za jednu dvadesetinu razlike između sadašnje razine javnog duga i 60 posto. To je realno očekivati. Najveći i u ovom trenutku jedini realni rizik je da se proračunski deficit mora održati održati ispod 3 posto'', zaključio je za Media servis Vujčić.
