Iako se iz HDZ-a sve više mogu čuti glasovi da se treba tražiti sudska zabrana štrajka prosvjetara, nakon što je izgledna još jedna odbijenica posljednje Vladine ponude o 10,4 posto većim plaćama do kraja 2020., u Banskim dvorima ne žele još uvijek izreći tu rečenicu pa i dalje demantiraju da se o tome uopće razmišlja, odnosno čini se da ne žele radikalno krenuti na učitelje i nastavnike manje od mjesec dana prije predsjedničkih izbora.
Ono što u Vladi izričito tvrde jest da nema govora o povećanju koeficijenata samo nastavnicima i učiteljima jer to treba rješavati uredbom za sve javne službe te da će taj posao potrajati, zbog čega su prosvjetarima i ponudili veću plaću kroz dodatke i osnovicu dok se ne riješi pitanje uredbe u čijoj bi izradi sudjelovali i sindikati, piše Jutarnji list.
Također ponavljaju da je i dalje na snazi odluka da se dani provedeni u štrajku od 15. studenoga neće platiti ne pristanu li učitelji na njihovu posljednju ponudu pa je očito da Vlada i dalje računa da će se štrajk ispuhati jer su učitelji sada na gubitku već četvrtinu plaće te će imati sve manju podršku u javnosti.
VEZANA VIJEST
"Oni koji politiziraju štrajk i koriste ga za bunt protiv Vlade, u jednom će trenutku morati platiti cijenu. Nije sporno da oporba u Saboru na tome “jaši” i vidljivo je u kojem smjeru to ide, i to je legitimno, ali onda je i legitimno pravo Vlade da štrajk sudski zaustavi. Vlada mora to napraviti u interesu države i djece, i to bi se trebalo dogoditi do početka idućeg tjedna", rekao je Jutarnjem listu jedan sugovornik iz HDZ-a, dobro upoznat s razmišljanjima u Banskim dvorima.
Međutim, sugovornici iz Vlade demantiraju da se o tome razmišlja te napominju kako oni nisu kao Vlada Zorana Milanovića koja je uvodila radnu obvezu liječnicima. No, nitko niti ne govori o radnoj obvezi.
Profesor radnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac itekako smatra da bi sud mogao zabraniti štrajk.
"Ja mislim da je ključna logika da sadržaj zahtjeva sindikata i nevođenje kolektivnih pregovora prije štrajka jasno indiciraju nezakonitost štrajka i moj je stav kao pravnika da takav štrajk pobuđuje jasne sumnje u nezakonitost i nije nešto što je prihvatljivo",- kaže Gotovac.
Pojašnjavajući proceduru, dodaje kako Vlada i/ili škola pokreću postupak pred Županijskim sudom, a sud treba odlučiti u četiri dana. Nakon toga postoji vrijeme za žalbe, a poslije Vrhovni sud ima rok od pet dana da odluči o žalbama. Otprilike mjesec dana je potrebno za pravomoćnu presudu. Sudovi su već odlučivali u sličnim postupcima i zabranjivali štrajkove.
