Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
štetu prijavilo 13.833 građana

Hoće li pomoći stradalima u potresu? 'Grad to nije dužan. Spremni za one koji nemaju, koji imaju - ništa'

Mnogi smatraju da bi trebalo donijeti novi zakon koji bi Grad obvezao na veću pomoć

Amela Čilić/ 3.5.2020. u 8:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Gotovo 14.000 Zagrepčana prijavilo je štetu od potresa na svojim domovima. Rok za to je 6. svibnja pa ako to još niste napravili, požurite se!

No kako bi se građanima isplatila naknada za štetu, trebalo bi donijeti novi Zakon o obnovi Zagreba, a njegovo bi se donošenje moglo otegnuti.

Martina živi i radi u jednoj od dviju najstarijih kuća u Maksimirskoj ulici. Sagrađena je nakon velikog potresa 1880. godine, a oštećena je tek u ovom.

"Imamo jedan zabatni zid na stražnjoj kući, ovaj krov nam se urušio, odnosno dimnjaci koje sad ne vidite jer su ih uklonili vrijedni alpinisti, volonteri", rekla je Martina Petrinjak iz Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Štetu je prijavila Gradu, jednako kao i još 13.833 građana, i zna ono što i ostali: da će se sufinancirati šteta koja prelazi 60 posto vrijednosti građevine i to do pet posto, koje prema sadašnjem zakonu pokriva država. Hoće li novi zakon donijeti neku obvezu i za Grad?

Na pitanje u kolikom opsegu bi Grad mogao sudjelovati, gradonačelnik Zagreba odgovorio je u svom stilu.

Upravo se čita

Image
JOVANOVA DRAGA

Sjećate li se nje? Evo kako Paulina iz 'Ljubav je na selu' izgleda danas

"Grad Zagreb nije dužan, nema po zakonu. Pa koliko zakon bude naložio, mi ćemo poštovat, Grad Zagreb se vodi isključivo socijalnim kriterijem. Spremni za one koji nemaju ništa sve, a oni koji imaju puno, ništa", poručio je Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba.

Nacrt novog zakona za sad ne spominje nikakve financijske okvire kao ni omjere u kojima bi višestambene zgrade financirala država ili Grad Zagreb. Predviđa samo donošenje Programa mjera kojim bi se definirali daljnji koraci, a među njima je i procjena štete, no najprije se mora imenovati Povjerenstvo za to.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Kada Povjerenstvo odradi svoje preglede, utvrdi se ta šteta, onda možemo govoriti o podacima približne procjene štete", izjavio je Dario Krnjaković, pomoćnik pročelnika Sektora za sanaciju.

Martina, i sama arhitektica, misli da šteta na njezinom krovu može dosegnuti milijun kuna pa iako zna uvjete koji sada vrijede, nada se da će se zakonodavac povesti dobrom praksom s drugih područja.

"Kad je to bilo u Dubrovniku, kad je potres bio tamo, 35 posto je financirala država, 50 država i 15 građani iz vlastitih sredstava, pa ćemo sada vidjet što će se dogoditi, hoće li biti neke diskriminacije, na relaciji Granešina - Grad - Čučerje, što isto ne bi bilo lijepo", rekla je Martina.

Preostala su još samo četiri dana za prijavu štete i to je jedini konkretan rok. Zakon ovih dana ide u javnu raspravu, a pitanje je hoće li ga Sabor donijeti prije ljetnog raspuštanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Amela Čilić/ 3.5.2020. u 8:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
sve prijavljeno policiji

Istrijanima stižu kazne za korištenje talijanskih autocesta za cestarine plaćene prije nakon nekoliko godina

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba