'Napisi o povećanom broju zmija nisu istiniti' / Hrvati strahuju zbog najezde zmija ove sezone: stručnjaci nabrojali zablude vezane uz njih

Image
Foto: Zeljko Mrsic/PIXSELL

Sudeći po meteorološkim uvjetima, moglo bi se pretpostaviti da zmija ima manje od uobičajenog broja, kaže Tadić komentirajući tvrdnje da su velike vrućine i suše uzroci te navodne pojave

29.7.2016.
11:33
Zeljko Mrsic/PIXSELL
VOYO logo

Stručnjaci odbacuju medijske napise koji govore o dvostrukom povećanju broja zmija u Hrvatskoj ove sezone, te upozoravaju da se slični napisi javljaju gotovo svake godine, ali nikada ne počivaju na dokazima.

Odavno se bavim zmijama i još nisam naletio na godinu u kojoj "sve vrvi"od zmija, kako pišu neki mediji, kazao je Hini zoolog Zoran Tadić, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zmije se ne vole sunčati

Sudeći po meteorološkim uvjetima, moglo bi se pretpostaviti da zmija ima manje od uobičajenog broja, kaže Tadić komentirajući tvrdnje da su velike vrućine i suše uzroci te navodne pojave.

"Zmije ne vole visoke temperature, najugodnije im je na 24 do 28 stupnjeva. Najviše sam poskoka našao na temperaturama oko 24 stupnja, i to kad ima naoblake. Zmija se ne voli 'pržiti' na suncu, i kad 'upeče' nema zmija", kaže Tadić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neki portali objavili su kako se usred Dubrovnika nalazi "leglo zmija", a da to nitko nije snimio nego uz tekst objavljuju fotografiju sjevernoameričkih zmija podvezica. Iz osobnog iskustva poznajem dobro Dubrovnik i znam da ondje nikada nije bilo puno zmija. Mogao se ponekad naći pokoji poskok prema Srđu, ali rijetko. U Dubrovniku ima dosta blavora, a to su gušteri koji jedu i zmije, pa me i ne čudi da zmija nema, rekao je profesor na Zavodu za animalnu fiziologiju PMF-a.

Tadić zamjera medijima da svoje napise temelje na nestručnim izvorima i bez dokaza. Za izvjesnog zmijara, na koga se poziva jedan od dnevnika, Tadić kaže da se radi o osobi koja ne može biti referentna za zmije. Dodaje da mu često iz jednih novina pošalju fotografije zmija koje su ljudi snimili u svojoj blizini, pa im on odredi o kojoj se vrsti radi i tada je informacija točna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Opasni mungosi

Ponekad se među stanovništvom čuje razmišljanje kako bi za suzbijanje zmija trebalo nabaviti mungosa, što je sasvim pogrešno i opasno. Mali indijski/azijski mungos (Herpestes javanicus/auropunctatus) jedna je od najinvazivnijih vrsta u Europi, koja tamo gdje je unesena jako oštećuje lokalnu faunu, a ne može iskorijeniti zmije, upozorava Tadić.

Unošenje bilo kakve strane vrste životinje u Hrvatsku i njeno puštanje u prirodu zakonski je zabranjeno. Isto tako, zabranjeno je uzimati takve invazivne vrste iz dijelova gdje su se već proširile (npr. mungosi na Mljetu ili Korčuli) i preseliti ih na mjesta gdje ih nema, s nekakvim "humanim" ciljem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj nije poznato kretanje broja primjeraka pojedinih vrsta, jer je to uglavnom nije istraživano, pa to ne može biti oslonac u ocjenjivanju koliko zmija ima koju godinu, zaključuje Tadić.

U Hrvatskoj je, po podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, zabilježeno ukupno 59 vrsta vodozemaca i gmazova. Među njima je 20 vrsta vodozemaca, koje čini 13 vrsta žaba i 7 vrsta repaša, te 39 vrsta gmazova, koje čini 17 vrsta guštera, 15 vrsta zmija te 7 vrsta kornjača. U Crvenu knjigu upisano je 56 vrsta i 8 podvrsta vodozemaca i gmazova Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
Otok iskušenja
Senorita 89
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
default_cta
Brak na prvu
Hell's kitchen
Trumbo
Ljubavna zamka
Vlakovi
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
VOYO logo