ULOG ZA BUDUĆNOST / Hrvatska ima jednu od najbogatijih flora, a sada napokon ima i svoju Društvenu banku sjemena

Image
Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Ljudi povezuju tradicijske sorte sa specifičnim okusima i mirisima iz djetinjstva i cijene njihovu kvalitetu

14.7.2019.
16:10
Damir Spehar/PIXSELL
VOYO logo

Gotovo je nevjerojatno da je čovjek tijekom povijesti koristio nekoliko tisuća vrsta biljaka za svoju prehranu, a danas ih uzgaja jedva nekoliko stotina. Velik je problem što autohtone sorte polako nestaju s naših polja i sve više gubimo vlastiti sjemenarski suverenitet. A kada se jednom zatre sjeme neke kulture, gubitak njezina genskog materijala je trajan i ne može se više obnoviti.

Sve biljne svojte koje rastu na području države čine njezinu floru, a u Hrvatskoj raste oko 5500 biljaka, što je s obzirom na njezinu malu površinu veliko bogatstvo, pogotovo u usporedbi s oskudnijim florama mnogo većih zemalja. Primjerice, u Španjolskoj raste 5048 svojti, u Francuskoj 4630, a u Njemačkoj 3203 biljne svojte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Otkud Hrvatskoj toliko bogatstvo, objašnjavaju u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojemu je upravo uzgoj flornoga blaga jedna od najvažnijih zadaća: ‘’Hrvatska je kao izrazito južnoeuropska zemlja smještena upravo na razmeđi kontinentalne i sredozemne klime te istočnomediteranske i zapadnomediteranske flore. Također, ovi su krajevi u razdobljima najvećih oledbi (zaleđivanja – op. a.) bili većinom pošteđeni leda i snijega pa je tu preživio i dio prastare flore (tzv. relikti). Kombinacija vrlo raznolikog reljefa – visoki planinski masivi, krška polja, doline rijeka i vrlo razvedena obala s otocima – utjecala je na nastajanje velikog broja svojti, među kojima je gotovo 10 posto endemičnih’’.

Hrvatska je zbog toga jedna od najbogatijih europskih zemalja, a da bi to i ostala, potrebno je očuvati lokalne i tradicijske sorte sjemena, ali i obnoviti one ‘izgubljene’ za buduće generacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

  • Banke biljnih gena su samo skladišta i one nisu dovoljna za očuvanje različitosti 

U gotovo svim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, pokrenute su banke biljnih gena, ali one su stvarane s idejom čuvanja genskih resursa kao baze za rad znanstvenika i profesionalnih oplemenjivača. A imaju i dosta nedostataka jer su izvori sredstava za rad banaka gena centralizirani, ovise o političkoj volji i vrlo često ih nema dovoljno, kao ni površina ni osoblja da se brinu o velikim kolekcijama. Nakon nekog vremena dio sjemena propada u spremištima gubeći klijavost jer se pri regeneraciji ipak rade prioriteti, a o sortama i populacijama često se čuva vrlo malo podataka iako su upravo tradicijska znanja vrijedna koliko i samo sjeme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako u svijetu postoji oko 1700 banki sjemena raspoređenih u više od stotinu država, teško da postoji poznatija od one na norveškom arhipelagu Svalbardu koju nazivaju i ‘biljnom Noinom arkom’. Riječ je o Svjetskoj banci sjemena u kojoj se nešto više od 10 godina čuva gotovo milijun vrsta sjemena kako bi, u slučaju globalne kataklizme, čovječanstvo imalo šansu obnoviti poljoprivredu i tako preživjeti. No, banke biljnih gena su samo skladišta i one nisu dovoljne za očuvanje različitosti.

Image
Foto: ZMAG / Facebook
Image
Foto: ZMAG / Facebook
  • Moderne inovacije u poljoprivredi usmjerene održivim rješenjima nemoguće su bez tradicijskih sorti (ZMAG/Facebook)

Iznimno je važno osvijestiti da klimatske promjene i ekološke katastrofe, ali i nestanak malih proizvođača hrane i razne bolesti predstavljaju najveću prijetnju proizvodnji hrane, a promocija i proizvodnja različitih sorti sjemena jedan je od najvažnijih načina za poboljšanje bioraznolikosti koja će u konačnici utjecati na proizvodnju zdrave hrane. Upravo to govori o važnosti i potrebi uspostavljanja organiziranog sustava očuvanja i uzgoja sjemena kao što su to društvene banke sjemena jer one čuvaju i tradicijska znanja i njeguju otvoren pristup.

Društvene banke sjemena diljem svjeta čuvaju oko 6,5 milijuna uzoraka sjemena, a procjenjuje se da se radi o nekoliko milijuna vrsta. Njima se napokon pridružuje i Hrvatska zahvaljujući inicijativi ZMAG-a (Zelena mreža aktivističkih grupa), udruzi koja okuplja organske vrtlare, praktičare primjenjivih tehnologija i ekološkog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače pravednih socijalnih modela organizacije i ravnopravnih međuljudskih odnosa te ekološke aktiviste.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Društvena banka sjemena novi je ZMAG-ov projekt čiji je glavni cilj upravo pridonijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih ‘izgubljenih’ za buduće naraštaje. Osmišljena je tako da bude u vlasništvu svojih članova, otvorena za javnost, proizvođače hrane, male poljoprivrednike, vrtlare i potrošače, kao neformalna i lokalno upravljana institucija.

Image
Foto: Pexels
Image
Foto: Pexels
  • Ljudi povezuju tradicijske sorte sa specifičnim okusima i mirisima iz djetinjstva i cijene njihovu kvalitetu(Pexels)

Glavne aktivnosti Društvene banke sjemena su jačanje i poboljšanje lokalnog sjemenarskog sustava s naglaskom na tradicijske sorte, a veliku pozornost pridaju i educiranju, podizanju svijesti i dijeljenju znanja o važnosti očuvanja lokalnih sorti, kao i promicanju suvereniteta sjemena i hrane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘’Ljudi povezuju tradicijske sorte sa specifičnim okusima i mirisima iz djetinjstva i cijene njihovu kvalitetu. Neke lokalne sorte u prošlosti su postale poznate i cijenjene upravo radi zahtjeva tržišta gdje se znalo da je najbolji krumpir onaj lički, najbolji luk turopoljski i slično. Ta je tradicija još živa iako su tradicijske sorte nepravedno potisnute, a i moderne inovacije u poljoprivredi usmjerene održivim rješenjima nemoguće su bez tradicijskih sorti’’, upozorava Sunčana Pešak iz ZMAG-a u analizi Poljoprivredne politike prema očuvanju tradicijski dobivenih sorti.

Napominje da je domaće sjemenarstvo u svakom slučaju potrebno razvijati bilo za potrebe industrijske proizvodnje, bilo za mala raznolika gospodarstva i vrtove: ‘’Sjemenarstvo stvara veću dodanu vrijednost proizvoda, zapošljava više radne snage i državi daje sigurnost i prehrambeni suverenitet smanjujući ovisnost o drugima. Uz to domaće sjeme je kvalitetnije i otpornije jer je prilagođeno lokalnim uvjetima’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
  • Kada se jednom zatre sjeme neke kulture, gubitak njezinog genetskog materijala je trajan i ne može se više obnoviti

ZMAG je pokrenuo i umrežavanje lokalnih proizvođača hrane i malih sjemenara te srodnih udruga iz Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije i Slovenije, a Društvena banka sjemena ujedno je dio projekta Comunity Seed Banks Academy koju vodi udruga Arche Noah iz Austrije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bilo da su vrtlari, mali poljoprivrednici, hobisti ili entuzijasti, i građani mogu postati članovi i članice Društvene banke sjemena. ZMAG, čije se imanje nalazi 30-ak kilometara od Zagreba, u selu Vukomeriću, ima svoju banku u kojoj je zasad pohranjeno dvjestotinjak tradicijskih sorti i onaj tko se učlani u njihovu banku imat će pristup tim sortama koje će regenerirati i umnažati, a kasnije jedan dio vratiti banci i imati dio kod sebe te i dalje dijeliti, imati razmjene sjemena i slično.


ZMAG-ovci i ZMAG-ovke na svojevrsnoj su turneji po Hrvatskoj na kojoj žele skupiti što više lokalnih sorti koje su specifične za pojedini kraj i, kako je u posjetu Zadru objasnila Sendy Osmičević, voditeljica projekta: ‘’Cilj je jačanje mreže lokalnih zajednica i očuvanje tradicijskih sorti, uz jasnu poruku da sjeme nije ničije vlasništvo, već zajednička kolekcija za čiji smo opstanak svi jednako odgovorni’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodatnu pozornost u ZMAG-ovim aktivnostima svakako privlači povezivanje s umjetnicima radi njihova aktivnog uključivanja u istraživanje i pokretanje banke sjemena. Tako je započeta suradnja s Galerijom "Miroslav Kraljević", a tijekom idućih godinu dana u projekt će se svojim radovima uključiti dvoje hrvatskih umjetnika Darko Masnec i Valentina Butumović te talijanska umjetnica Egle Oddo.

Kroz formu interaktivne instalacije/videoigre Masnecov projekt propitkivat će odnos prirode i digitalne konstrukcije biljnog svijeta, dok će Butumović razviti novi umjetnički rad temeljen na postojećoj knjižnici sjemena u prostorima ZMAG-a. Oddo će najesen boraviti u Zagrebu, na rezidenciji u Galeriji "Miroslav Kraljević" i na Recikliranom imanju u Vukomeriću te će predstaviti međunarodni transdisciplinarni projekt Ark of Seeds.

Image
Foto: ZMAG / Facebook
Image
Foto: ZMAG / Facebook
  • U sjemenu je očuvana naša prošlost i sakrivena naša budućnost(ZMAG/Facebook)

Prošle godine surađivali su s umjetničkim kolektivom "Ljubavnice", a nikako ne treba zaboraviti ni višegodišnju suradnju Art Laba i ZMAG-a. Riječ je o pjesničko-ekološkom rezidencijskom program "Tragovi u snijegu: Sjeme za budućnost" na Recikliranom imanju Vukomerić. Odabrani pjesnici dobivaju mogućnost shvatiti važnost sjemena te se upoznati s konceptima banke sjemena i nezamislive potrebe za očuvanjem tradicijskih sorti biljaka, a zatim o svemu progovaraju u stihovima te njihove pjesme bivaju objavljene u digitalnoj zbirci poezije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘’U sjemenu je očuvana naša prošlost i skrivena naša budućnost. Svaka sjemenka u sebi nosi dio povijesnog i genskog nasljeđa još iz vremena kada su ljudi počeli izdvajati određene biljke iznimnih značajki te ih počeli kultivirati, pokrenuvši tako poljoprivredu. Uzimanje određenog dijela usjeva za ponovnu sjetvu omogućavalo je gensku podlogu za procvat novih sorata biljaka, a kroz to, indirektno i procvat današnjega društva kakvog poznajemo’’, podsjećaju ekolozi i okolišni aktivisti.

Jednako je i s poezijom, kažu: ‘’Ona predstavlja kulturno nasljeđe naroda koje je temelj njegova duha, procvata i identiteta. Upravo je zato spajanje poezije s temama ekologije, sjemena te ostalih tema od javnog interesa nužno kako bi se progovorilo o ključnim problemima društva i zajednice’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo