Hrvatska poljoprivredna komora zatražila je da se poništi javni natječaj za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koji je raspisao Hrvatski operator tržišta energije. Tvrde - kriteriji su nejasni, a natječajem se pogoduje stranim lobijima koji uvoze sumnjivi otpad u Hrvatsku i prerađuju ga u električnu energiju.
Stvara se bioplin
Ovdje se proizvodi električna energija koja opskrbljuje oko 500
kućanstava u naselju kraj Varaždina. Sve počinje na ovom
poljoprivrednom zemljištu na kojem se proizvodi hrana za stoku.
Stajski gnoj i kukuruzna silaža završavaju u bioplinskom
postrojenju.
''Gdje se stvara bioplin. Taj bioplin pokreće motor koji
proizvodi električnu energiju i nusproizvod je još toplinska
energija koju koristimo za grijanje farme'', kazao je
poljoprivrednik Dalibor Vrček.
Ova bioplinska elektrana kapaciteta je 250 kilovata na sat,
dnevno proizvede oko 6 megavata električne enerije. 10 posto te
energije potroše sami, sve ostalo distribuiraju dalje.
''Jedan od većih benefita je i digistat koji je nusproizvod te
električne energije, to je visokovrijedno organsko gnojivo kojim
mi gnojimo naše površine na kojima uzgajamo kulture. Sa tim
organskim gnojivima mi smo već sada smanjili potrošnju i upotrebu
mineralih gnojiva za 50 posto'', rekao je Vrček.
Više takvih primjera
Obiteljska farma s desetak zaposlenika koji obrađuju 350 hektara
zemljišta pozitivan je primjer kako zaokružiti ciklus
hrana-otpad-energija. Da bude više ovakvih primjera žele iz
Poljoprivredne komore. Nezadovoljni su novim javnim natječajem za
poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
energije nadležnog Ministarstva.
''Naši prijedlozi su bili da bioplin se može proizvoditi
isključivo na poljoprivrednim gospodarstvima gdje postoji stoka,
gdje se umanjuje napor prema proizvodnji C02, gdje se iskorištava
postojeći stanjak na proizvodnju električne energije, to nije
prihvaćeno'', izjavio je Zvonko Širjan, član
Hrvatske poljoprivredne komore.
Traže da, između ostalog, među kriterijima za odabir bude i to da
između 40 do 70 posto biomase bude osigurano iz vlastite
proizvodnje, uz dokaze o tome.
''Nikakvim dodatnim pitanjima o porijeklu sirovine koja se
koristi u bioplinskim postrojenjima stavlja nas u isti položaj sa
onima koji sada trenutno uvoze razno razni otpad iz mnogih država
Europe i koriste ga u bioplinskim postrojenjima i odlažu ga na
naše poljoprivrede površine'', kazao je Širjan.
Zašto nisu prihvatili prijedloge Komore pitali smo nadležno
Ministarstvo no odgovor još nismo dobili.
