Domaći turizam će zbog odluke nizozemske vlade izgubiti na desetke milijuna eura prihoda, a u tom sektoru smatraju odluku diskriminatornom i netransparentnom.
Hrvatski turistički sektor razmatra opcije pravne zaštite protiv odluke vlade Nizozemske o stavljanju Hrvatske na popis rizičnih zemalja jer je drži diskriminatornom i netransparentnom, piše Poslovni dnevnik.
Podsjetimo, nizozemska Vlada je od 21. srpnja Hrvatsku uz obrazloženje da nam raste broj novozaraženih koronavirusom stavila na listu rizičnih zemalja. Hrvatska je do tada na karti bila na popisu zemalja u koje je moguće putovati bez restrikcija, samo uz pojačan oprez.
U Hrvatskoj je u tom trenutku bilo oko 25.000 nizozemskih gostiju uz više nego pristojan broj rezervacija za ostatak ljeta. Nakon odnošenja odluke otprilike polovica njih je odmah prekinula godišnji i vratila se kući, a krenula je i lavina otkaza rezervacija. U samo jednom popodnevu samo jedna turistička kompanija iz Istre izgubila je oko 200.000 eura. Trenutno se u Hrvatskoj odmara oko 8.000 Nizozemaca i Nizozemki što je simboličan broj.
Istodobno na “žutoj” - nerizičnoj listi koju sada čini ukupno 31 zemlja svijeta i EU, u kontinuitetu su zemlje sa značajno lošijom statistikom, a veći broj novozaraženih ima i sama Nizozemska. To je u suprotnosti sa smjernicama koje je EK izdala prilikom otvaranja granica unutar EU, kad je jasno rečeno da se omoguće putovanja u zemlje sa sličnom epidemiološkom situacijom.
''Hrvatska ima najbolju epidemiološku situaciju na Mediteranu, bolju nego Nizozemska, koja je unatoč tome donijela diskriminirajuću i netransparentnu odluku. Naime, mi cijelo ovo vrijeme pokušavamo saznati koji su bili konkretni razlozi za uvođenje restrikcije za putovanje, i koje brojke trebamo imati da se ta odluka povuče”, ističe Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
“Ako nam je lani nizozemsko tržište ostvarilo oko tri milijuna noćenja, kad bi se ove godine ta brojka i prepolovila, čak uz nešto manju dnevnu potrošnju, hrvatski turizam bi od nizozemskih gostiju ostvario najmanje oko 90 milijuna eura. To je velik novac, koji nam sad izmiče”, kaže Ostojić. Inače, Nizozemci su tradicionalno najvjerniji gosti u kampingu, a vole i privatni smještaj te hotele. Zbog preporuke za samoizolaciju nakon povratka u Hrvatsku, trenutno se može računati samo na njihove umirovljenike i one koji ne ovise o poslodavcu i plaći, a otpada najširi segment obitelji s djecom.
Zagovornici pokretanja tužbi razmišljaju na duge staze i boje se da bi ovakva odluka mogla biti presedan za neke buduće odluke koje će bez pravih razloga ograničiti putovanja građana unutar EU.
Da je odluka Nizozemaca nejasna i diskriminirajuća ne dvoje ni hrvatski parlamentarci koji se također trude promijeniti situaciju. Valter Flego, inače zamjenik Odbora EP za turizam i promet, tvrdi da danima komunicira na raznim stranama na ovu temu: ''Mislim da je odluka diskriminirajuća i nema temelja u brojkama. Ako se odluka ne izmijeni u narednih 15 dana, što se turizma tiče šteta će biti nepopravljiva.Nisam siaguran da bi tužbe bile korisne jer one traju, a nama treba brzo rješenje”.
Biljana Borzan, potpredsjednica grupe eurosocijalista u EP, također ističe kako ni nakon nekoliko tjedana još uvijek nije jasno po kojim je kriterijima Hrvatska prebačena iz sigurne u rizičnu destinaciju: ''Moram priznati da sam od nadležnog ministarstva i Vlade očekivala veći angažman kako bi se to rasvijetlilo. EU može dati smjernice i koordinirati dogovore, no odluke su na nacionalnim vladama. U tom smislu je izuzetno bitan bilateralan nastup Hrvatske prema Nizozemskoj''.
