Između ostalog, predviđeno je imenovanje nacionalne kontakt-točke čija je zadaća o pojavi namjerno plasiranih dezinformacija u realnom vremenu alarmirati ostale članice Europske unije kroz sustav brzog uzbunjivanja i zaštićene digitalne platforme koja bi trebala proraditi u ožujku, uoči europskih izbora.
Kontakt-točke i sustav brzog uzbunjivanja dio su Akcijskog plana Europske komisije koja se na taj korak odlučila i zbog izbora u svibnju, ali i zbog trenda da upravo lažne vijesti (fake news) i dezinformacije koje se vrlo često povezuju s populističkim pokretima, ruše povjerenje građana u institucije.
Hrvatska podupire donošenje Akcijskog plana protiv
dezinformiranja jer je na ovaj izazov i prijetnju potrebno
osigurati koordiniran europski odgovor, posebno u svjetlu
europskih izbora, ali i dugoročno, kazali su iz Ministarstva
vanjskih i europskih poslova (MVEP) Večernjem
listu. Odluke o daljnjim koracima donijet će se u
koordinaciji i suradnji s EU partnerima.
Podaci iz istraživanja za Eurobarometar iz ožujka prošle godine
pokazuju da Hrvati primjećuju lažne vijesti više od prosjeka EU.
Čak 47 posto ispitanika iz RH kazalo je kako vjeruje da se
svakodnevno susreću s lažnim vijestima, a 29 posto smatra da
na dezinformacije u javnom prostoru nailaze barem jednom tjedno.
Velika je to razlika u odnosu na prosjek EU po kojem 37
posto ispitanika vjeruje da je svakodnevno izloženo
dezinformacijama. Više od 40 posto ih u Hrvatskoj smatra da su
lažne vijesti stvaran problem za državu, ali i za demokraciju
općenito. U istraživanju je najlošije ocijenjena vjerodostojnost
internetskih medija, dok su na drugom kraju spektra radio,
televizija i tisak.
Hrvatska je 2017. donijela Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. Uspostavljen je sustav domovinske sigurnosti, koji prepoznaje nove sigurnosne izazove i rizike, tako i hibridno djelovanje, uključujući dezinformiranje. Prepoznata je važnost koordiniranog djelovanja svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti u Hrvatskoj kao odgovor na suvremene sigurnosne prijetnje i rizike – objašnjavaju iz MVEP-a.
Akcijski plan, o kojem će se, prema najavama, razgovarati i danas na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu, stavlja fokus na četiri područja. Institucije Unije trebaju poboljšati sposobnosti za otkrivanje, analizu i razotkrivanje dezinformacija te poduzeti zajedničke odgovore na dezinformacije. Predviđa se mobilizacija privatnog sektora te jačanje osviještenosti o dezinformacijama i poboljšanju društvene otpornosti.
''Za provođenje će ključno biti jačanje povjerenja građana u
institucije na nacionalnoj razini i razini EU, informiranje o EU
i jačanje odgovora na kampanje dezinformiranja, kojima je cilj
destabiliziranje demokratskih sustava i procesa, poticanjem
populizma i umanjivanjem vrijednosti EU i postignuća njezinih
politika'', kažu na Zrinjevcu.
Hrvatska podupire mjere iz Akcijskog plana za jačanje otpornosti
društva na dezinformiranje posebno kad je riječ o širenju
medijske pismenosti, poticanju kritičkog razmišljanja, pozitivnoj
i konstruktivnoj komunikaciji te razvoju partnerstva između
javnog i privatnog sektora, osobito kad je riječ o društvenim
mrežama, ističu te dodaju kako pozdravljaju i uspostavu sustava
za brzo upozoravanje, pri čemu je važna suradnja s Europskim
parlamentom te mehanizmima u partnerskim organizacijama, poput
NATO-a, te fokus na EU susjedstvo, posebno države zapadnog
Balkana, odnosno jugoistočne Europe.
''Važan nam je rad na jačanju komunikacije s medijima i
koordinirano informiranje, na nacionalnim i europskim razinama, o
svim aktualnim europskim i vanjskopolitičkim temama. S tim u vezi
Hrvatska smatra kako su podrška i ulaganje u kvalitetno
novinarstvo zalog za bolju budućnost, odnosno jedan od ključnih
elemenata demokratskog društva te kako je potrebno isticati i
promicati važnost kvalitetnog i objektivnog izvještavanja medija
te pozitivne i konstruktivne komunikacije'', pojašnjavaju u
MVEP-u.
Kad je riječ o izvoru dezinformacija, u EU se prst najčešće upire
prema Rusiji. Još je 2017. Hrvatska u pismu visokoj predstavnici
EU Federici Mogherini zatražila jačanje borbe
protiv ruske propagande. Europska služba za vanjsko djelovanje
(EEAS), na čijem je čelu Mogherini, još je 2015. osnovala radnu
skupinu u okviru StratComa (strateškog komuniciranja) nazvanu
Razbijači mitova s fokusom na istočno susjedstvo (Ukrajina,
Bjelorusija, Moldavija), no Hrvatska tada nije bila
zainteresirana za taj projekt.
No uz proruske izvore, predsjednik Europske komisije
Jean-Claude Juncker apostrofirao je još jedan
izvor dezinformacija. Europskom vijeću je poručio kako u njemu
sjede neki premijeri koji pridonose širenju lažnih vijesti,
poimenice prozivajući mađarskog premijera Viktora
Orbána i njegove izjave o Brexita i migranata.
