Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
za njih nema krize

Hrvatski lješnjaci u poznatim slatkim namazima: 'Surađujem s Talijanima, uspijem sve prodati'

Slavonija i Baranja ima potencijala hraniti područje veće od Hrvatske

Tin Kovačić/ 3.6.2020. u 17:48
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Za vrijeme koronakrize hrana je postala imperativ. Nažalost pokazalo se da Hrvatska nije samodostatna jer uvelike ovisimo o uvozu hrane. Ipak, ima i onih koji izvoze.

Put nas vodi u srce Baranje, gdje među vinogradima na povjetarcu trepere listovi lijeske. Domagoj misli da će urod biti dobar iako bi, kaže, mogao biti bolji.

"Na urod lješnjaka utječe dosta faktora. Vlaga. Druga stvar su kasni proljetni mrazovi koje smo ove godine isto imali", rekao je Domagoj Dropulić, uzgajivač lješnjaka.

Image
MUKE PO POLJOPRIVREDI

Domaće se traži više nego ikad, ali ipak: 'Uvozimo jabuku, uvozimo mrkvu, uvozimo luk. Dokle?'

Image
MUKE PO POLJOPRIVREDI

Domaće se traži više nego ikad, ali ipak: 'Uvozimo jabuku, uvozimo mrkvu, uvozimo luk. Dokle?'

Za lješnjake treba biti strpljiv. Lijeske su u punom rodu tek u osmoj godini. No kada krenu, donosit će plodove još 50 godina. Stoga je Domagoj odmah krenuo i u proizvodnju i prodaju sadnica, ali imao je vremena pronaći kupce. Čak i izvan Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Uspijem prodat sve. Do suradnje s Italijom došlo je tako što se pojavio otkupljivač koji radi za talijanske tvrtke", izjavio je Dropulić.

Tako će se i hrvatski lješnjaci naći u poznatim slatkim namazima dok jedete palačinke. Doduše neće se prodati uvijek po najvišoj cijeni jer tržište ipak kontroliraju veliki proizvođači.

Upravo se čita

Image
u 97. godini života

Preminula supruga prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana

Turska određuje cijenu lješnjaka na svjetskom tržištu jer proizvodi čak 70 posto lješnjaka u svijetu, drugim riječima: 700.000 tona. Na drugom mjestu je Italija s 11 posto proizvodnje, a mi smo prisutni u promilima - sa samo 1000 tona lješnjaka godišnje.

No jedno je sigurno. Slavonija i Baranja ima potencijala hraniti područje veće od Hrvatske. Ova zemlja i podneblje idealni su za uzgoj i najzahtjevnijih kultura, ističu stručnjaci koji upravo ispituju ovaj voćnjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Možete vidjeti iza mene, ali ako se kamera okrene u drugim smjerovima, da je ovo tlo izrazito plodno. Prirodna plodnost je dosta visoka. I njezina karakteristika u fizikalnim i kemijskim svojstvima je vrlo dobra", kazao je Ivan Bogunović s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Ako ste mislili da je najveći neprijatelj lješnjaku simpatična glodavica, prevarili ste se.

"Nisu vjeverice. Već one 'vjeverice', ali na dvije noge, u ljudskom obliku", poručio je Dropulić.

Lješnjokradicama unatoč, sav će se ovaj lješnjak prodati, pa se sve više poljoprivrednika odlučuje upravo za tu kulturu. Stoga su se površine pod lijeskom u Hrvatskoj u posljednjih pet godina - udvostručile.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Tin Kovačić/ 3.6.2020. u 17:48
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
struja, plin ili drva?

Krenuo novi paket mjera: Što je isplativije: struja, plin ili drva? Izračunali smo kako se najjeftinije grijati

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba